'5G zagrijava površinski sloj kože do 1 mm. I to je sav utjecaj na zdravlje'

Peta generacija mobilnih mreža, ili kraće 5G, neprekidno je u fokusu javnosti. Trenutačno po zlu. Jer, ako bismo slušali i vjerovali teorijama zavjera, upravo je 5G kriv za pandemiju koronavirusa. “Urotnici” koji su se raspršili društvenim mrežama, mahom oni isti koji podupiru teze da je zemlja ravna ploča te jednako tako strastveno zagovaraju necijepljenje, sada uz novog neprijatelja – 5G – pletu nove zavjere. Maštovitost uzročno-posljedičnih veza svih svjetskih zala kojem je sada najnoviji začin i 5G tehnologija zaista je nepresušan, no ono što ni u jednoj toj teoriji nije logički pojašnjeno jest tko to zapravo ima koristi od pandemije i od 5G-a da bi pritom izložio i sebe. Jedini zaključak koji se nameće jest da netko ili neki žele doista uništiti Zemlju, kako za sve ostale tako i za sebe.I sve to moglo bi “proći” kao zanimljiva rasprava za šankom ili pak društvenomrežaško nadmudrivanje bez posljedica, no, u vremenima pandemije koronavirusa, koji je još nedovoljno istražen i mijenja nam način života izazivajući strah zbog neizvjesne budućnosti i egzistencije, takve zavjere postaju iznimno opasne, pogotovo kad se manifestiraju i fizičkim nasiljem.

Upravo to dogodilo se proteklog mjeseca, prvi napad na stup baznih stanica, ali i inženjere dogodio se u Velikoj Britaniji, potom su i Nizozemci pokazali sklonost nasilju protiv stupova, a prvi slučaj iskazivanja “netrpeljivosti” prema “kabelima” dogodio se u Hrvatskoj, u Bibinju. U strahu od 5G-a nekolicina građana prerezala je kabele koji su im trebali omogućiti besplatnu internetsku Wi-Fi mrežu u njihovu mjestu. Za to su vladajući ishodili novac EU. Pogriješili su, što se, kao što sami kažu, u doba pandemije nisu htjeli hvaliti. Ipak, mogli su i trebali obavijestiti ljude o čemu se radi i čemu kabeli služe, samohvalu su mogli i izostaviti. No, dobro, komunikacijske vještine u lokalnim sredinama jedna su sasvim druga priča.

Manipulacije zračenjem

Upravo da ne bismo i mi pogriješili, iako smo već nebrojeno puta pisali o prednostima 5G tehnologije kao i zračenju baznih stanica koja zabrinjava i one koji nisu “sektaški” nastrojeni i ne potiču teorije zavjere, o svemu smo pitali stručnjake. Dakle, 5G kraći je naziv za novu, petu generaciju mobilnih mreža. Kako su se razvijali mobiteli, odnosno smartfoni, usporedno su se razvijale i mobilne mreže. Svaka nova generacija mobilnih mreža, a počeli smo od GSM standarda, preko 2G, 3G i 4G koji još znamo zvati (LTE) brža je, većeg kapaciteta i većeg dosega i kvalitete. Svaka nova generacija mobilnih mreža brže otvara internetske stranice, zvuk razgovora je kvalitetniji, više ljudi istovremeno može kvalitetno komunicirati putem mobitela i veća je pokrivenost signalom. A 5G mreža omogućit će bržu, kvalitetniju i propusniju mrežu od sadašnje, i to 10 puta. Odnosno, brže ćemo skidati filmove, brže surfati, prijenosi utakmica događat će se u realnom vremenu, bez kašnjenja. To bi trebalo omogućiti i razvoj raznih biznisa, posebno onih koji se bave internetom stvari, samovozećim automobilima, robotikom i svim ostalim primjenama umjetne inteligencije. Ono što najviše zabrinjava građane i čime se najviše manipulira u javnosti jest zračenje baznih stanica potrebnih za rad tih 5G mreža. I do sada su bazne stanice bile čest predmet spora, kao i količine njihova zračenja i štetnosti za ljude. Da, bazne stanice, mobiteli i svi elektronički uređaji zrače, to nije sporno. Tonko Obuljen, šef HAKOM-a, o tome nam je svojedobno rekao: “Rekao bih da nije opravdano govoriti o zračenju baznih stanica ili zračenju mobilnih uređaja, nego bi elektromagnetsko zračenje trebalo općenito sagledati. Poznato je da su propisi u Hrvatskoj stroži nego u većini zemalja EU, ali ono što većina građana ne zna jest to da se ti propisi kod nas zaista i poštuju. Broj baznih stanica ili njihova udaljenost nije nikakvo mjerilo – što je bazna stanica bliža, to je potrebna manja izračena snaga za istu razinu elektromagnetskog polja potrebnu za kvalitetnu komunikaciju. S druge strane, što je bazna stanica udaljenija, potrebna je jača izračena snaga mobilnog uređaja kako bi uspostavio vezu. Za 5G mrežu nema alternative – bazne stanice bit će svuda oko nas ili nećemo imati 5G mrežu.”

Koliko mobilne mreže znače, mogu svjedočiti vjerojatno svi Zagrepčani koji su doživjeli potres i našli se na ulici. Jednako tako, pandemija, upravo pokazuje koliko nam internet i telekomunikacijske veze sada trebaju i olakšavaju život, pa i “urotnicima”. No, vratimo se zračenju. Trebamo li ga se bojati? Ivica Puljak, doktor znanosti, profesor fizike, putem svog Facebooka kratko i jasno poručuje: – Ne trebamo. Prema svim do sada ozbiljnim znanstvenim istraživanjima, 5G tehnologija nije ništa opasnija za zdravlje nego postojeće tehnologije, za koje se nisu pokazali loši efekti za ljudsko zdravlje. Kao i svaku novu tehnologiju, 5G trebamo prihvatiti i truditi se iskoristiti ga za dobrobit, kako osobnu tako i cijelog društva – jasan je Puljak.

Za detaljno obrazloženje zamolili smo prof. dr. sc. Nikolu Godinovića sa splitskog Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (FESB), Zavoda za matematiku i fiziku.

A on pojašnjava: – Već više od stoljeće elektromagnetsko zračenje koristi se za komunikaciju, a začetnik toga je Nikola Tesla. Ono je i alat pomoću kojeg proučavamo svemir, a sustavna opažanja svemira započeo je Galileo Galilei (1609.) teleskopom vlastite izrade (šuplja drvena cijev s dvije leće) i tako stubokom promijenio našu sliku neba. Galilei je spoznao da na nebu ima puno više objekata nego što se vidi prostim okom (nekoliko tisuća zvijezda, pet planeta i naš Mjesec). Elektromagnetsko zračenje su u biti valovi, slično poput valova na moru, koje karakterizira amplituda, frekvencija (koliko često u jedinici vremena maksimalna amplituda udara u obalu), valna duljina (udaljenost između dvije maksimalne amplitude) i, naravno, brzina kojom se šire kroz prostor. Poslužimo li se slikom morskog vala, frekvencija od 1 GHZ (tipična frekvencija mobilne mreže) znači da takav val u jednoj sekundi milijardu puta udara u obalu maksimalnom amplitudom.

– Elektromagnetske valove/zračenje koje izaziva osjet vida u našem oku zovemo svjetlost ili optički dio spektra elektromagnetskog zračenja, valne duljine otprilike od 400 nm (plava boja) do 700 nm (crvena boja), odnosno frekvencije od 750.000 GHz do 430.000 GHz. Optički dio spektra elektromagnetskog zračenja čini samo sićušan dio cijelog spektra elektromagnetskog zračenja – kao da na dužini od 10.000 km vidite samo 3 mm – naglašava profesor te nastavlja: – Kako je priroda kvantne naravi, tako i svaki izvor elektromagnetskog zračenja može emitirati samo cijeli broj najmanje moguće količine energije – foton. A što je foton? Foton je najmanja količina energije koju izvor elektromagnetskog zračenja određene frekvencije može emitirati, energija fotona je produkt Planckove konstante i frekvencije. Očito, viša frekvencija izvora elektromagnetskog zračenja znači da izvor emitira fotone većih energija. Fotoni koje emitiraju izvori koji sjaje u vidljivom području imaju energiju koje je 25.000 puta veća od fotona koju emitiraju 5G bazne stanice na 30 GHz, fotoni iz rendgenskog područja imaju i stotine milijun puta veću energiju, a energija fotona iz gama područja je i tisuće milijardi puta veća od energije fotona koju emitira 5G mreža.

Ionizacija kao automat za kavu

Kad je bilo koja tvar, pa i biološko tkivo, izloženo elektromagnetskom zračenju u biti je izloženo fotonima, tumači prof. Godinović. Što je veći intenzitet izvora to veći broj fotona pada na jedinicu površine u jedinici vremena, dva puta veći intenzitet znači dvaput veći broj upadnih fotona. Kakav će učinak izazvati izloženost tvari elektromagnetskom zračenju ovisi o energiji fotona (frekvenciji izvora), a ne o intenzitetu izvora (broju fotona kojem je tvar izložena). Foton kad upada na tvar djeluje na električni nabijene čestice, u prvom redu elektrone, te ih može izbaciti iz atoma od kojih je tvar građena te tako razbiti molekule i promijeniti kemijsku strukturu tkiva. Takav učinak fotona zovemo ionizacija, doznajemo od profesora.

– Hoće li foton izazvati ionizaciju, ovisi o energiji fotona i minimalnoj energiji koju je potrebno predati elektronu u nekom kemijskom spoju, a koju nazivamo energijom ionizacije. Potrebno je istaknuti da ionizaciju ne može izazvati foton energije niže od energije ionizacije, ali ni više fotona nižih energija jer je iznimno mala vjerojatnost da jedan te isti elektron istovremeno pogodi više fotona nižih energija tako da tom elektronu istovremeno kumulativno preda energiju jednaku ili veću od energije ionizacije. Treba imati na umu da je prostorna protežnost elektrona i fotona iznimno mala. Ionizacijska energija različita je za različite kemijske spojeve i ovisi o strukturi molekule i od atoma od kojih je molekula izgrađena – objašnjava prof. Godinović. Proces ionizacije možemo, kaže, ilustrirati automatom za kavu. Da biste dobili kavu iz automata koja košta 5 kuna, a koji prima samo kovanicu od 5 kuna, morate ubaciti jedu kovanicu od peta kuna, ako imate 5 kovanica od jedne kunu ili 500 lipa ne možete dobiti kavu jer automat prima samo kovanice od 5 kuna. Drugim riječima, ako na neku tvar upada golema količina fotona energije manje od energije ionizacije karakteristične za tu tvar, neće doći do ionizacije, a dovoljno je da upadne jedan foton čija je energija veća od energije ionizacije i javit će se ionizacija tvari koja će inducirati kemijske promjenu u tvari. Jedino što ta ogromna količina fotona energije manje od energije ionizacije izaziva kad pada na tvar je zagrijavanje. Naravno, veći intenzitet zračenja, tj. veći broj fotona, znači jače zagrijavanje, tumači prof. Godinović i nastavlja:

– Nadam se da je sada jasno zašto jedan dio spektra, od radiovalova do ultraljubičastog dijela, spada u neionizirajuće zračenje, a drugi dio, od ultraljubičastog do gama zraka, u ionizirajuće zračenje. 5G tehnologija koristi dio spektra u području radiovalova koja spada u neionizirajuće zračenje te ne može izazvati kemijske promjene u biološkom tkivu i zato ne uzrokuje značajan zdravstveni rizik. Jedini fizikalni učinak fotona iz područja neionizirajućeg dijela spektra elektromagnetskog zračenja, dakle i fotona 5G mreže, zagrijavanje je tvari/tkiva. Dio tkiva na koje upadaju fotoni iz 5G područja se zagrijava, a, naravno, zagrijavanje je to veće što je veći broj fotona koji padaju na tkivo. Treba naglasiti da radiovalovi koje koristi 5G prodiru u tkivo manje od radiovalova nižih energija/frekvencija te samo zagrijavaju površinski dio kože do 1 mm, a radiovalovi nižih frekvencija koje koriste 3G i 4G mreže prodiru dublje u tkivo – ističe prof. Godinović.Brojna znanstvena istraživanja pokazuju da 5G izaziva lokalno povećanje temperature površinskog dijela kože od nekoliko desetinki stupnja koje ljudski organizam može regulirati na sličan način kao što regulira temperaturu kod fizičke aktivnosti. Dakle, objašnjen je fizikalni aspekt utjecaja radiovalova na tkivo, a kakav je biokemijski učinak lokalnog površinskog povećanja temperature, konačan odgovor daju interdisciplinarna biomedicinska i biofizikalna istraživanja. Takva istraživanja napravljena su za 3G i 4G mobilnu mreže koje se koriste već desetak godina, a rade se i za 5G mrežu. Sva do sada relevantna istraživanja temeljena na strogoj znanstvenoj metodologiji upućuju na to da to neznatno zagrijavanje tkiva nije štetno za zdravlje. Prof. Godinović ističe da smo svi mi od rođenja izloženi kozmičkom mikrovalnom pozadinskom zračenju fotona frekvencije oko 300 GHz kojih ima oko 400 po kubnom centimetru.Kada govorimo o Hrvatskoj, kod nas se, kažu iz HAKOM-a, trenutačno isključivo testiraju funkcionalnosti 5G tehnologije u frekvencijskom pojasu 3,6 GHz.

Privremene dozvole imaju na područjima Zagreba, Samobora i Svete Nedelje te ZL Franjo Tuđman, Osijeka, Rijeke, Splita, otoka Krka, Dubrovnika, Hvara, Novalje, Jastrebarskog, Raba i Bjelovara. HAKOM, kao neovisni regulator, provjerava usklađenost postavljenih baznih postaja s dopuštenim razinama elektromagnetskih polja (EMP) propisanim pravilnikom Ministarstva zdravstva. Mjerenja EMP-a obavljaju se i na temelju zahtjeva građana. Svi rezultati HAKOM-ovih mjerenja EMP-a javno su objavljeni na njihovim internetskim stranicama, a za svaku mjernu točku moguće je pristupiti detaljnom mjernom izvješću. Ni jedna bazna postaja ne smije raditi ako se time prekoračuju dopuštene razine. Propisane granične vrijednosti u Hrvatskoj strože su od međunarodnih te su za javna područja dodatno smanjena 2,5 puta ako je u pitanju jakost električnog polja, odnosno 6,25 puta ako se promatra gustoća snage, tvrde u HAKOM-u. Dodjela radiofrekvencijskog spektra za 5G i komercijalno pružanje 5G usluga očekuje se tek u sljedećem razdoblju, za prvi 5G grad odlukom Vlade odabran je Osijek i on bi to trebao postati ove godine.