Društvene su mreže doista postale leglo ekstremizma kojim se podriva demokracija, objavio je u srijedu trust mozgova predvođen Kofijem Annanom, nekadašnjim generalnim sekretarom Ujedinjenih Naroda. Taj think-tank poziva na reforme kako bi se nanovo uspostavilo povjerenje u vlasti te se eliminirao utjecaj rubnih grupacija. Komisija za izbore i demokracije u digitalno doba Kofija Annana u svojem izvještaju navodi kako se društvene mreže upotrebljavaju kao oružje jer ih ne provjeravaju regulatori ili operatori, pa ih zloporabljuju političke stranke, kandidati, konzultanti te strani agenti.
– Dezinformacija postaje oružje za diskreditaciju demokratskih institucija, sijanje nepovjerenja u društvu te za napade na političke kandidate, stoji u izvještaju objavljenom na skupu u Davosu. Izvještaj sadrži i povelik popis za uspostavljanje čvrstog sustava provjera od vlade i industrije, a od njih se pak traži da ojačaju svoje interne kontrole.
– Društvene mreže pokazale su se korisnim alatom za odašiljanje poruka mržnje ekstremističkih skupina te poticanje nasilja, navodi skupina, a kao primjere ističu Sjedinjene Države, Keniju, Filipine te Nigeriju.
– Posljednjih godina strane vlade koristile su se društvenim mrežama i internetom kako bi se miješale u izbore posvuda u svijetu, navodi se u izvještaju Annanove komisije.
Na panelu nazvanom Dezinformacija na tržištima i u medijima, koji je moderirala Alessandra Galloni, Reutersova izvršna urednica, pozornost je dala pitanju koliko je teško razlučiti lažnu informaciju od stvarne. Kao primjer navela je kako je video ukrajinskog putničkog zrakoplova pogođenog od iranske rakete prvo bio postavljen na YouTubeu. Tada agencija poput Reutersa ima zadaću utvrditi autentičnost takve snimke.
No, Gallonijeva je pokazala koliko je to teško na dva primjera. Jedan je bio video eksplozije tankera gdje publika nije mogla razlučiti je li riječ o pravom ili lažnom događaju. Drugi je primjer pokazivao udar indijskih zračnih snaga na navodno terorističko utočište. Publika je povjerovala kako je riječ o stvarnoj snimci, a izvor je zapravo bila – videoigra.
Galloni je napomenula kako je tehnologija strahovito napredovala u vrlo kratkom vremenu proteklom od tih dvaju događaja te je danas moguće video i prilagođavati.
– Temeljni je problem što ljudi ne vjeruju institucijama te su katkada doista i u pravu kada tako procjenjuju. Namjerno poricanje te prikrivanje činjenica kod klimatskih promjena te dezinformacije u uvodu rata u Iraku za to su dobar primjer. Pogledamo li elite, stvar je u lošim akterima koji rade loše stvari. Kada se govori o javnosti, većina ima malo ili nimalo povjerenja u tradicionalne institucije ili medije. Rješenje je ponovo izgraditi povjerenje u javne institucije te dati potporu neovisnim novinarima, rekao je Rasmus Kleis Neilsen, direktor Reutersova instituta i jedan od panelista diskusije.
Govorilo se o konkretnom utjecaju društvenih mreža. Indijska banka Yes Bank došla je pod udar kada je proširena vijest kako propada.
– U takvim situacijama, kada se pojavi velika količina informacija na društvenim mrežama, nemoguće je to urediti. Strojno učenje ili umjetna inteligencija mogli bi u tom slučaju zauzeti mjesto humanog urednika – rekao je Rajnish Kumar, predsjednik indijske državne banke State Bank of India. Svi još pamtimo pucnjavu u novozelandskom gradu Christchurchu gdje je ubojica svoje namjere objavio na Twitteru, a prizori masakra munjevito se proširili YouTubeom.
– Tradicionalni se regulatorni mehanizmi uopće ne prilagođavaju tom svijetu. Facebook je tvrdio kako nitko prije nije pokušao tako nešto, svi su ostali zatečeni – rekla je bivša novozelandska premijerka Helen Clark. Rješenje je – odgođena objava, slaže se većina panelista, uključujući i Jimmyja Walesa, osnivača Wikipedije.
– Odgođena objava mogla bi biti iznimno korisna, a da se ne ugrozi nečija sloboda izražavanja. No, WhatsApp je u cijelosti kriptiran pa nema jednostavnog načina da se vidi što ljudi zapravo dijele – osvrnuo se Wales na često kritiziranu aplikaciju, ustvrdivši nešto što zapravo nije u cijelosti točno. – Svatko može uređivati Wikipediju, naša je zajednica urednika prilično agilna, fake news prilično se brzo skidaju, rekao je osnivač besplatne otvorene enciklopedije. Međutim, Kleis Neilsen smatra kako uređivanje samo po sebi, odnosno micanje svega pogrešnog nije odgovor.
– Pravi je odgovor pružiti javnosti vjerodostojnu alternativu – rekao je.
Cenzura već postoji što mogu s sigurnošću reći jer se nije jednom dogodilo brisanje benignih komentara na portalima pa tako i na Facebooku. Strah od istine postoji u političkim krugovima koji se boje da se njihove laži demantiraju direktno iz usta naroda koji želi samo bolje za svoju djecu i sebe. Terorizam su uzrokovale upravo diktature koje ne dozvoljavaju demokraciju ,a da je ona lažna i da ju traže lažljivi političari je upravo dokaz što se boje lažnih vijesti ker one ni u kojem slučaju ne mogu ugroziti demokraciju nego ju samo popraviti.