Podaci za koje ne znamo što su i koja je uopće njihova vrijednost, godišnje nas koštaju 6,4 milijuna tona ugljikovog dioksida ispuštenog u atmosferu, zovemo ih ' Dark Data' ili „Tamni podaci“,
Nevjerojatno velike količine tamnih podataka, dakle, zagađuju podatkovne centre širom svijeta. Brisanjem ovih podataka smanjilo bi se ispuštanje ugljikovog dioksida i drugih stakleničkih plinova u atmosferu te bi se općenito smanjio utjecaj digitalizacije na ekologiju i okoliš.
Digitalizacija može biti dio rješenja problema klimatskih promjena, ali pohranjivanje digitalnih podataka koji se nikada ne koriste također troši nevjerojatno veliku količinu energije te, posljedično, nepotrebno stvara višak CO2.
U Veritas Technologiesu koja se bavi sustavima za zaštitu i raspoloživost podataka, procjenjuju kako se godišnje u atmosferu ispusti oko 6,4 milijuna tona1 CO2 zbog napajanja sustava koji čuvaju ove nepotrebne podatke.
U prosjeku, čak se 52 posto podataka koje pohranjuju organizacije širom svijeta smatra „tamnim“, što znači da oni koji njima upravljaju i koji su za njih odgovorni nemaju pojma koji je sadržaj tih podataka ili kakva je njihova vrijednost.
Mnogo se dosad pričalo o tome koliki je financijski trošak tamnih podataka, ali se o ekološkom aspektu i utjecaju na okoliš nije govorilo. Analitičari predviđaju kako će količina podataka koju pohranjujemo, na svjetskoj razini, porasti s 33 ZB (zetabajta) u 2018. na 175 ZB do 20253.
Ne promijene li ljudi svoje navike, to znači da će za samo pet godina u svijetu biti pohranjeno oko 91 ZB „tamnih podataka“ – više od četiri puta više od ukupne količine podataka koju imamo pohranjenu danas, uz što ide i sva energija koju koristimo za napajanje infrastrukture na kojoj ti podaci žive.
Filtriranje tamnih podataka i brisanje onih informacija koje više nisu potrebne treba postati moralni imperativ za tvrtke širom svijeta“, naglašavaju iz Veritasa te tvrde da kako bismo zaštitili planet od viška CO2 i nepotrebne potrošnje resursa, tvrtke trebaju implementirati ispravne i dobre strategije za upravljanje podacima, moraju koristiti prave alate za ovu namjenu i moraju očistiti svoje podatkovne centre od „tamnih podataka“.
„IT industrija pritom mora biti predvodnik tih trendova jer se količine podataka koje čuvamo povećavaju svake godine. Predviđamo velik rast količina podataka koje će stvarati IoT uređaji (Internet of Things). Stručnjaci iz IT sektora predviđaju kako će upravo ovi podaci činiti većinu od 175 ZB podataka koje očekujemo imati pohranjene 2025. Tvrtke moraju razumjeti što se nalazi među tim podacima i moraju znati kojim se politikama pohrane podataka vode kako se nekontrolirani rast količina podataka ne bi nastavio.
No, svatko od nas ovome može dati i svoj osobni doprinos.
Gotovo svatko od nas pohranjuje podatke kojima više nikad neće pristupiti jednostavno zato što je pohrana podataka u oblaku jeftina i lako dostupna – čuvamo tisuće videa i fotografija koje više nikad nećemo pogledati kao i poruka elektroničke pošte koje više nikad nećemo pročitati. Stotine milijuna ljudi čine isto. Tvrtke i pojedinci trebaju naučiti kako da učinkovito upravljaju svojim podacima kako bi smanjili i vlastiti utjecaj na planet“.
ww︅︆w.lo︅︆ve︅︆xx.c︅︆lub