Novi pravilnik koji je u Europskoj uniji, pa tako i u Hrvatskoj, na snagu stupio s prvim danom 2020. godine, po svemu sudeći, zaustavit će blago, ali vidljivo pomlađivanje hrvatskog voznog parka te će još više potencijalnih kupaca okrenuti prema isluženim automobilima iz unosa. Proizvođači automobila morat će, naime, Europskoj komisiji dojaviti prosjek emisija ugljikova dioksida za aute prodane na europskom tržištu te će za svaki gram preko 95 g CO2 platiti 95 eura kazne. S obzirom na to da još nitko od klasičnih proizvođača automobila nije uspio prosječan CO2 u svojoj gami spustiti na traženih 95 grama, očekuju se (ponovno) osjetna preslagivanja na automobilskom tržištu.
Što to konkretno znači za hrvatskog kupca automobila i za hrvatskog trgovca? Puno toga. Tih 95 eura na prvu ne zvuči puno, no uzmemo li u obzir da su novi automobili preklani prodani u zemljama Europske unije u prosjeku imali 121 g CO2/km, odnosno 26 grama preko dopuštenoga, to za jedan prodani automobil za proizvođača znači kaznu od 2470 eura. Naravno, kad bi prodaja ostala ovakva kakva je bila dosad. Uzmemo li za primjer proizvođača koji u Hrvatskoj proda samo 1500 automobila godišnje, dakle nekoga sa sredine prodajne ljestvice, na njegovih 1500 automobila prodanih samo u Hrvatskoj on će platiti 3,705.000 eura kazne zbog prekobrojnih grama ugljikova dioksida! To je brutalna kazna i jasno je da niti jedan proizvođač automobila neće platiti toliku kaznu samo zato da bilo koje tržište – a pogotovo naše, koje je u europskim okvirima maleno – zadrži svoje navike. Stoga će se navike kupaca automobila morati promijeniti, jer vozači više neće moći kupiti automobil koji emitira puno CO2 ili će ga morati platiti osjetno više. Dakle, morat će na sebe preuzeti iznos kazne zbog viška CO2.
– Najbitniji izazovi za autoindustriju općenito i za zastupnike pojedinih automobilskih marki u 2020. bit će svakako usklađivanje novih registriranih vozila s prosječnom emisijom CO2 od 95 g/km. Svako odstupanje od model miksa kvari prosjek CO2 i izaziva velike penale. Iz ponude će nestati vozila jeftinija od 80.000 kuna, jer uvođenje najdostupnijih tehnologija za smanjivanje emisije (mild hybrid) košta minimalno 1000 eura u maloprodaji – rekao je Branko Kondić, izvršni direktor zastupništva Mitsubishija za Hrvatsku. Iduća godina od zastupnika pojedinih automobilskih marki stoga će zahtijevati (još) više planiranja, jer neće smjeti prodati automobil koji bi zbog previše CO2 rezultirao kaznom. Odnosno, tvornica neće ni prihvatiti narudžbu takvog automobila, pa bi se vrlo lako moglo dogoditi da iz ponude nestanu ili se na minimalne brojke svedu automobili onih marki koje se nisu uspjele barem približiti zacrtanoj granici od 95 grama ugljikova dioksida.
– Potpuna elektrifikacija je izgleda krajnji stadij procesa koji je već započeo i koji je očito nužan jer navodno 30% globalnog zagađenja dolazi od prometa, a od tih 30% čak 44% pripada osobnim vozilima. Odnosno, nešto manje od 15% ukupnog zagađenja pripada osobnim vozilima... Naravno, proces elektrifikacije neće se dogoditi preko noći. Smatram da će trajati oko 20 godina, a u tom su prijelaznom periodu hibridi izuzetno važni – kaže Miljenko Gvozdić iz predstavništva Suzukija.
Više od 200 zemalja potpisalo je Pariški sporazum o smanjenju štetnih plinova, pa od 2020. godine proizvođači plaćaju penale za svaki gram iznad 95 g CO2/km. Od 1995. do 2010. emisija je prosječno smanjena za 45 g CO2/km, a sada proizvođači automobila moraju napraviti to isto od 2020. do 2025. godine. Ono što je postignuto u 15-16 godina sada se mora napraviti u samo pet godina. Od 2020. će se godine, dakle, svi automobili sa “starom” tehnologijom penalizirati (CO2 kaznama), a nova tehnologija ugrađena u nove automobile ima svoju cijenu. Može se stoga očekivati da će svi automobili poskupjeti – bili oni sa starom ili novom tehnologijom. Posljedično, može se očekivati da će zbog skupljih novih automobila još više vozača posegnuti za rabljenima, nesigurnijima i “prljavijima”. Izlaz iz toga može se naći jedino u smanjenim državnim davanjima na nove automobile, sigurnije i ekološki prihvatljivije.
– Kao i mnogo toga u Hrvatskoj, trenutačno važeće mjere i nameti na nova vozila su nakaradni. Kao da se namjerno želi onemogućiti prodaja novih automobila i pritom se direktno stvaraju preduvjeti za još veći uvoz rabljenih automobila kojih se u zapadnoj Europi žele riješiti.
Utjecaj na ekologiju, prihode koje država može ostvariti i sigurnost na cestama nije potrebno pojašnjavati, o ljudskim životima ne želim niti govoriti. Pogledajte samo porezni sustav koji oporezuje vlasnike novih vozila dok one starije od 10 godina oslobađa!? Vjerujem kako je ovo jedinstven primjer u EU – jasno kaže Domagoj Burić, Hyundai Brand Manager. Pojašnjava kako trendove stvaraju i formiraju zakonske regulative unutar EU, a proizvođači ih moraju pratiti jer u protivnom ne mogu opstati.
– Fond mora ukinuti nerazumni način subvencioniranja kupnje EV-a i slijediti primjer susjedne Slovenije, ako nisu sposobni razumno napisati vlastita pravila. Što se tiče infrastrukture, mi već sada imamo 14 punionica na vlastitim lokacijama. Daljnji razvoj mreže punionica jedini je ispravan put, osobito stoga što smo turistička zemlja koju posjećuju građani EU koji koriste električne automobile. Ističem kako je već sada u Norveškoj i Nizozemskoj najprodavaniji automobil na tržištu električno vozilo. Osobno vjerujem kako će se razvoj mobilnosti, podržan Fuel Cell tehnologijom, u skoroj budućnosti morati uzeti u obzir kao jedna od opcija – rekao je D. Burić.
Politika je za autoindustriju nametnula ogroman izazov – smatra i Goran Vinovrški, Ford Brand Manager – jer riječ je doista o kaznama koje će se naplaćivati u milijardama eura. Autoindustrija će se stoga ponajprije braniti novim tehnologijama, ali i taj tehnološki razvoj stajat će milijarde i tu će autoindustrija morati tražiti balans.
– Proizvođači se moraju prilagođavati i rušiti emisije štetnih plinova, prelaziti na obnovljive izvore energije. Uskoro gotovo da i neće biti automobila koji neće imati prateći elektromotor koji donosi smanjenje štetnih plinova i do 30 posto. No, razvoj elektrificiranih ili električnih pogonskih sklopova također košta, tako da automobili dolaze s višom cijenom modernijeg pogonskog sklopa te se bojim kako čak i dostizanje famozne „granice 95“ ne mora značiti nižu cijenu vozila. Kupci također moraju biti svjesni da će odabirom motora s višim CO2 emisijama od propisanih 95 g/km za takve motore plaćati nešto više nego je to bio slučaj do siječnja 2020. – pojasnio je Goran Vinovrški.
Uskoro stižu A8, S klasa i serija 7 s motorima od 1100 kubika, A6 i slični će imat 900 i 3 cilindra, a ovi mali će imat motore od skutera