Centri kompetencija zamišljeni su kao središnje mjesto suradnje javnog, akademskog i poslovnog sektora, koji će različitim projektima pridonijeti hrvatskom gospodarstvu.
Ili kako je to u javnom pozivu pojašnjeno: Podrška razvoju centara kompetencija ima cilj povećati ulaganja poslovnog sektora u istraživanje i razvoj jačanjem istraživačko-razvojnih kapaciteta i razvojem inovacijske infrastrukture te poticanjem kolaborativnih istraživačko-razvojnih projekata. U okviru ovog poziva državne se potpore dodjeljuju nositeljima centara kompetencija sukladno tri planirana organizacijska modela i to poduzetnicima, znanstveno-istraživačkim organizacijama (koje nisu u upisniku znanstvenih organizacija) i jedinicama lokalne i regionalne samouprave, a u skladu s identificiranim prioritetnim tematskim područjima i međusektorskim temama potporama za projekte istraživanja i razvoja, potporama za ulaganja u istraživačku infrastrukturu i potpore za inovacijske klastere.
Dakle, od CEKOM-a se puno očekuje, pritom za njih postoji novac koji je već odobrila i osigurala Europska unija. Kako navode u Ministarstvu gospodarstva, nadležnom za raspodjelu tog novca, za njih je ukupno osigurano 785,977.500 kuna. Prvobitni poziv za iskaz interesa odrađen je i putem njega su odabrana 34 prijavitelja koja su ispunila kriterije te su uključena na listu odabranih prijavitelja, priopćili su iz ministarstva. Odabrani su se prijavili ili se mogu prijaviti do 28. prosinca na trenutačno otvoreni poziv na dostavu projektnih prijedloga „Podrška razvoju centara kompetencija“, a krajnji rok zaprimanja projektnih prijedloga je 28. prosinca 2017.
Dodijela novca u tijeku
Za već pristigle projektne prijedloge u tijeku je postupak dodjele, tijekom kojeg se provjerava njihova usklađenost s uvjetima definiranim u odredbama poziva. Po završetku postupka dodjele s uspješnim će se prijaviteljima potpisati Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava, poručuju iz ministarstva. Ministarstvo je odgovorilo da je do sada zaprimljeno 19 projektnih prijedloga te da očekuju da će prvi projekti biti odobreni u 1. kvartalu 2018. godine.
Dakle, novac postoji, ono što nedostaje jest odobrenje i dodjela novca za konkretne projekte. Rokovi u osnovi nisu premašeni, procedura se poštuje, no oni koji su se prijavili ustvari nemaju povratnih informacija kada će nužna birokracija, koja je dodatno zakomplicirana domaćim zahtjevima biti odrađena. Na čekanju je tako i CEKOM Rijeka. Riječ je o trogodišnjem projektu od nacionalnog značaja, koji predstavlja najveći razvojni projekt u Hrvatskoj u području ICT rješenja, spram opisa partnera. Riječ je o partnerstvu u inovacijskom klasteru, koji povezuje gospodarske subjekte i istraživačke institucije na projektima istraživanja i razvoja u pametnim gradovima. Cilj je da se riješe izazovi s kojima se gradovi nose, poput prometa, energetike, ekologije i nekih drugih.
Nositelj i prijavitelj projekta je tvrtka Smart Ri koji je osnovao Grad Rijeka. Smart Ri bit će testni i pokazni centar za „pametne“ tehnologije, u kojem će se provoditi pilot-projekti radi unapređenja proizvoda i/ili usluga do razine spremnosti za komercijalizaciju. Trenutačno je Smart Ri u mirovanju, do dobivanja zelenog svjetla koje treba doći iz nadležnog ministarstva.
Damir Medved jedan je od dva člana uprave tog budućeg administrativnog tijela, te priznaje da mu nije baš ugodno čekanje da konačno počnu s konkretnim i operativnim radom.
– Da, svu dokumentaciju koja je u našem slučaju, samo za ilustraciju iznosila 14 registratora predali smo prije 120 dana kako je bilo propisano u natječaju. Sve smo ispunili što se od nas traži. I vjerujem da je popriličan posao proći kroz sve te papire, od kojih je, objektivno, polovica potpuno izlišna. No, čekanje se oteglo, stoga jedino što mogu jest apelirati na ministarstvo da to čim prije riješe ili bar pruže nekakvu informaciju o tome kada će se donijeti konačna odluka – pojašnjava nam Damir Medved, te dodaje kako je u klasteru koji bi Rijeku trebao učiniti prvim i najpametnijim gradom u Hrvatskoj, naravno, pilotom koji bi se poslije preslikao na ostale – okupljeno 20 tvrtki.
Smart Ri nositelj projekta
Smart Ri će pružati podršku u administrativnom i organizacijskom smislu ostalim partnerima u CEKOM-u, kojih je čak 20. Koordinirat će projekte istraživanja i razvoja, raditi na izradi razvojnih strategija i akcijskih planova u području pametnih gradova te pratiti njihovu provedbu. Njihov zadatak je i priprema razvojnih projekata u području pametnih gradova i poticanje suradnje gospodarskih subjekata i zajedničkog nastupa na tržištu. To se pogotovo odnosi na projekte koji će otvoriti nova radna mjesta, stvoriti nove proizvode i usluge koji će biti primijenjene u gradovima.
U projektu CEKOM-a uz Ericsson NT sudjeluje i Hrvatski telekom iz kojeg poručuju – Projekt CEKOM Rijeka predstavlja jedinstvenu priliku da uz europsku potporu domaći stručnjaci razvijaju napredna tehnološka rješenja, koja će svoju primjenu naći u Hrvatskoj. Putem komercijalizacije i izvoza ta rješenja mogu se primijeniti u Europi i svijetu. HT naime, od šest projekata koji su zamišljena sudjeluje u njih pet od kojih tri vodi.
A šest projekata su, pojasnili su nam iz HT-a su: Smart city Surinmo platforma za e-mobilnost, Smart City Modesty centralna big data platforma i razvoj open city data portala, Smart City Living platforma za analizu kretanja u gradu, Smart City Energy projekt za planiranje i upravljanje energetskom efikasnošću, Smart City Trans za integraciju podataka o prometu i kretanju te Smart City 4D za izradu nove tehnologije 4D infrastrukture. Primjerice, električna mobilnost uključivat će modele za upravljanje električnim punionicama i u budućnosti car-sharinga. HT pod svojim upravljanjem trenutačno ima 70 posto električnih punionica u Hrvatskoj, a njihovo korištenje povećalo se za 100 posto samo u odnosu na prošlu godinu. Living platforma analizira kretanje ljudi u stvarnom vremenu, a u sklopu nje predviđena je i prenamjena telefonskih govornica. Na novim digitalnim govornicama građani bi imali pristup uslugama poput interneta, gradskim i turističkim informacijama, kupnji transportnih karata, bonovima za mobitele pa čak i bitcoinovima. Projekt Modesty uključit će kompletnu cloud i data infrastrukturu, koja će prikupljati i analizirati različite podatke. U projektu Energy i Environment, najznačajnije je pametno gospodarenje otpadom, koje omogućava pošteniju naplatu građanima po volumenu otpada koji zaista stvore. Osim što građani plaćaju onoliko koliko zaista trebaju, komunalna poduzeća također ostvaruju uštede jer efikasnije planiraju rute pražnjenja. Riječ je o modernizaciji i razvoju novih gradskih usluga, koje će povećati kvalitetu života građana, a gradove učiniti efikasnijima u smislu planiranja i ostvarivanja operativnih ušteda. Kako CEKOM Rijeka zahtijeva otvaranje novih radnih mjesta i zapošljavanje, to je izravan poticaj za gospodarstvo grada, regije i cijele Hrvatske, ističu u HT-u.
Ipak i dok se čeka odobrenje ministarstva, koje bi trebalo dodijeliti već odobreni novac EU i to bespovratnih 65 posto od vrijednosti projekta, a CEKOM Rijeka vrijedan je 150 milijuna kuna, partneri zapravo ne stoje. Već su predstavili pametne autobusne stanice i tako opremili dvije, one najprometnije u Rijeci. HT i ENT zajednički su osmislili koncept pametne autobusne stanice u Rijeci i definirali koja će rješenja ona obuhvaćati za vrijeme trajanja pilota. Investicije uključuju usluge javno dostupnog wi-fi, punjenje uređaja bežično i putem USB priključaka, promatranje temeljnih faktora iz okoliša te davanje informacija putnicima putem interaktivnog zaslona i pametne mobilne aplikacije koju je razvio Ericsson Nikola Tesla. Aplikacija prikuplja podatke Autotroleja te prikaz s ukupno 12 gradskih kamera Rijeka prometa, kako bi u stvarnom vremenu nudila građanima informaciju o lokaciji autobusa. Stručnjaci Ericssona Nikole Tesle, pak, globalnu Ericssonovu aplikaciju Connected Traffic Cloud prvi put su u svijetu adaptirali za korištenje na mobilnim uređajima. Izvorna inačica već je dokazana na primjenama u Švedskoj i Nizozemskoj, gdje je omogućila transformaciju urbanog gradskog prijevoza.
- Sigurna sam da će i građani Rijeke te brojni turisti, zahvaljujući upravo ovom rješenju, osjetiti poboljšanje kvalitete života u segmentu javnog gradskog prijevoza. Prostora za kreativnost i nove projekte ima jako puno jer je riječ o digitalnoj transformaciji koja se događa u svim sferama društva – naglasila je tada, pri službenom predstavljanju autobusnih stanica Gordana Kovačević, predsjednica Ericssona Nikole Tesle.
Dakle, novac, trud i znanje već se uvelike ulažu, a kako kažu iz HT-a: Teško je odrediti konkretnu uloženu vrijednost u pametne autobusne stanice, jer je riječ o pilot-projektu koji je rezultat strategije partnerstva.
Zasad postavljene dvije pametne autobusne stanice čine pilot-projekt u trajanju od šest mjeseci. U testnoj fazi prikupljaju se povratne informacije, ispravljaju pogreške i poboljšavaju procesi, naglašavaju iz HT-a. Rijeka je odabrana za testni poligon modernih mogućnosti jer je najgušće naseljeni grad u Hrvatskoj, zbog čega je idealna za testiranje različitih tehnoloških rješenja za pametne gradove. Veliki protok ljudi omogućava prikupljanje velikih količina povratnih informacija građana i posjetitelja, i to za različita rješenja. Priča o pametnim autobusnim stanicama prvi je zajednički pilot-projekt u Rijeci, no očekuje se da će se suradnja nastaviti i sa širokom mrežom partnera, lokalnih startupa te Sveučilištem u Rijeci u okviru CEKOM-a, naravno, ako se odobre sredstva.
Svi novci će biti iskorišteni
Za sada nema nikakvih informacija koje bi takvo što dovele u pitanje, no ono što je neizvjesno jest kada će se to početi događati.
Hrvatska nije baš uzoran primjer kada je riječ o povlačenju već alociranih sredstava iz fondova EU. Nažalost, prema podacima Europske komisije, trenutačno smo na začelju kolone. ‘Kad je riječ o isplati korisnicima, tu smo na oko 7,5 posto, no i u tom segmentu u posljednjih godinu dana postignut je rast od čak 173 posto na razini svih operativnih programa+’ kazala je Gabrijela Žalac, ministrica regionalnog razvoja i fondova EU nedavno, upravo u intervjuu za Večernji list i istovremeno ustvrdila: – Odgovorno tvrdim da ćemo do 2023. isplatiti svaki cent koji smo dobili na raspolaganje iz proračuna EU.
Ostaje nam vjerovati da to nije bilo političko obećanje bez uporišta u praksi, no ono što valja napomenuti u slučaju centara kompetencija, primjerice CEKOM-a Rijeka koji slovi za najveći projekt u ICT -u, da bi procese trebalo ubrzati te da bi čekanje do 2023. bilo pogubno, budući da se tu radi o novim tehnologijama i njihovim primjenama, a poznato je da tehnologija neumitno napreduje puno bržim tempom.
Fascinantno, milijarde za uvoznu opremu koja nama niti treba niti će je itko koristiti, sva zarada ide stranim proizvođačima, a provizije "poštenom"hdz sdp-u.