Vozači obično mijenjaju automobile svakih tri do pet godina, a svaki put ponavlja se rizik od prevare. Upozorava na to platforma preko koje se može provjeriti povijest automobila carVertical. Nedavnim su istraživanjem pokušali otkriti kako se stopa prevara s kilometražom razlikuje od zemlje do zemlje.
Istraživanje se temelji na gotovo 900.000 provjera povijesti automobila obavljenih u 2021. godini. Dobiveni rezultati pokazuju rasprostranjenost lažnih očitanja kilometraže, a pokazalo se da su vraćanja kilometraže najčešća u srednjoj i istočnoj Europi. Na temelju njihovih podataka, skidanje kilometara najčešće je u Latviji. Više od 24% vozila provjerenih na carVerticalu u ovoj zemlji imalo je izmijenjena očitanja kilometraže.
Drugo mjesto po najvećem udjelu prevara s kilometražom drži Rumunjska. Svaki peti rabljeni automobil ili gotovo 20% automobila provjerenih na carVerticalu u Rumunjskoj imalo je problema s kilometražom. Ni situacija u drugim baltičkim zemljama nije najbolja: Estonija je na trećem mjestu po najvećem udjelu rabljenih automobila s vraćenom kilometražom (18,95%), dok je Litva četvrta (18,34%). Rusija i Ukrajina također su među zemljama s većim postotkom vozila s lažnim stanjem na mjeraču kilometraže.
S druge strane, situacija u nekim zemljama srednje i južne Europe izgleda mnogo bolje, ali čak i na čistijim tržištima i dalje postoji veliki broj automobila s vraćenom kilometražom. Na svakom desetom rabljenom automobilu provjerenom na carVerticalu u Češkoj, Slovačkoj, Sloveniji, Hrvatskoj i Srbiji otkrivena je prevara s kilometražom. Konkretno, 10,68 posto rabljenih automobila u Hrvatskoj ponuđenih na prodaju ima skidanu kilometražu. Udio automobila s vraćenom kilometražom u Poljskoj i Mađarskoj dosegao je 12, odnosno 14%. U Mađarskoj je taj udio 14,10%, Njemačkoj 13,91%, u Švicarskoj 12,70%, Italiji 11,34%, Francuskoj 10,81%.
Matas Buzelis, voditelj odjela za komunikacije u carVerticalu, napominje da problemi s transparentnošću u Europi godišnje koštaju milijarde eura. Ljudi kupuju jeftinije, misle da su naišli na dobru ponudu, ali u stvarnosti, ako automobil ima sumnjivu povijest, na kraju će potrošiti puno više na popravke.
– Glavni izvori rabljenih automobila za istočnoeuropsko tržište su Njemačka, Francuska, Belgija, Nizozemska i Italija. Prekogranične transakcije automobila su najrizičnije jer se upravo tu najčešće krivotvore očitanja kilometraže. Prema nekim znanstvenim istraživanjima, zbog toga nastaje ekonomska šteta veća od 9 milijardi eura godišnje, i to samo u Europi – pojašnjava Buzelis. Zbog krize s poluvodičima, 2021. je bila izazovna godina za automobilsku industriju. Nitko se nije htio riješiti automobila koje su uzeli na leasing jer nije bilo drugog vozila kojim bi ga zamijenili. Na tržištu rabljenih automobila kronično nedostaje kvalitetnih automobila, a isti će nas problemi mučiti i do kraja 2022.
– Istina je da su poremećaji u lancu opskrbe posljednjih nekoliko godina utjecali na sve manji broj vozila bez mane. Međutim, to nije razlog da prije kupnje rabljenog vozila ne provjerite njegovu povijest. Provjera povijesti automobila može spriječiti uobičajene prevare, od kojih je prevara s kilometražom među najčešćima – ističe M. Buzelis. Kupci često preplate automobile s netočnim očitanjima mjerača kilometara, i to do 25%. Vozila kojima je lažirana kilometraža skuplje je održavati, a bit će ih kasnije puno teže i prodati – čak i po nižoj cijeni.
VIDEO: Pogledajte trenutak kada je automobil u blizini zagrebačkog okretišta Dubec upao u kanal
Nisam još čuo da je koji hrvat kupio rabljeni auto u Rumujskoj, Litvi ili latviji ili estoniji