Kava, maslac, ulje, šećer, čokolada... – zapravo nema kraja nizu proizvoda koji proteklih tjedana ne bilježe, kako bi rekli trgovci, "korekcije" cijena – i to naviše. Nije to divljanje cijena kakvom smo svjedočili od sredine 2022. pa do kraja lanjske godine, no i sa "sitnim" poskupljenjima – suncokretova ulja, primjerice, 10-ak posto, čime se još uvijek ostalo u Vladinim gabaritima 30 zacementiranih artikala u košarici – jasno je kako se valja dobro oboružati strpljenjem i jeftinije "loviti" na akcijama, superprilikama i slično, kakvih će s nadolazećim blagdanima biti i više. No s listopadskim rastom od 2,2 posto, čime je prekinut niz usporavanja inflacije, dok hrana, prema prvim procjenama DZS-a, bilježi godišnji rast od 4,6 posto, jasno je zašto su nam računi sve veći.
Samo deset odabranih artikala u Večernjakovoj košarici – suncokretova ulja Zvijezda (1 l), mljevene kave Franck (400 g), čokolade za kuhanje Sweet Chef (350 g), maslaca Dukat (250 g), salate kristalke (glavica), tune u maslinovu ulju Rio Mare (4x52 g), svježih jaja K-plus (M, 10 komada), sira Zdenka (140 g), svježeg sira 'z bregov (600 g) i kruha rustike (280 g) – kojih smo cijene usporedili u nekoliko trgovačkih lanaca u prvom tjednu studenoga s istim razdobljem 2023., lani je koštalo 30,35 eura (nekadašnjih 228,70 kuna), a danas 35,20 eura (265,20 kn), što je 4,85 eura (36,50 kn) ili 16 posto više na godišnjoj razini. Kad bismo cijelu priču proširili na još 20-ak proizvoda koji su usporedivi u lanjskim i ovogodišnjim katalozima promatranih trgovaca – Ledov grašak, Pivčevu suhu šunku, baranjsku kobasicu, Kanditovu čokoladu Tutti Frutti, tunu s povrćem Eva, čokoladu s rižom Mikado, Cedevitu, mandarine, teleći vrat bez kosti, kelj, zimsku Gavrilović, orahe..., cijene na razini lanjskih ostaju samo za Cedevitu (900 g – 6,39 eura), svježu pastrvu očišćenu u rinfuzi (1 kg – 6,19 eura) te majonezu Thomy (165 g – 2,49 eura), dok je tuna Rio Mare s 8,49 pojeftinila na 7,69 eura. Dokazano je kako četveročlana obitelj uz pomoć akcija, loyalty programa... mjesečno može uštedjeti i 180 do 200 eura. Tako se i na lanjskoj košarici samo 10 identičnih proizvoda moglo ušparati najmanje 5,83 eura, što je gotovo 20 posto (19,2%), na današnjoj 6,64 eura, također 20-ak posto ili nekadašnjih 50 kuna, a s robnim markama trgovaca i puno više.
Od šefa jednog od vodećih trgovačkih lanaca neslužbeno doznajemo kako su mesne prerađevine, ulja... od sredine listopada krenule uzlaznom putanjom i zbog katastrofalne godine, posebice za šećer, kojega su cijene sada na gornjoj granici koju dopušta Vlada. Kad se trgovcima to više ne bude isplatilo, dogodit će se opet umjetne nestašice, kako je to svojedobno bilo s nekim kategorijama svinjetine, a nedavno i limuna, kojega nije bilo ni za lijek. Razlog je činjenica da ga trgovci nisu htjeli nabavljati po 1,50 eura, a prodavati po 1,20 eura/kg. – Nismo budale – kaže nam taj trgovac. – I sad se čudimo kao pile glisti što je u nas maslac dva puta skuplji nego u Njemačkoj ili mliječne prerađevine, a vlastitog mlijeka nemamo ni za 50 posto potreba. Naravno da onda uvoznici postavljaju uvjete – napominje. Ipak, dodaje, nisu to više poskupljenja kakva su bila 2022., nitko ne luduje s cijenama, diže se samo ono što se mora. Od iduće godine rast će i minimalna plaća u RH za oko 16 posto, pa će i ta usklađenja pogurati cijene – i troškovi energije koji idu gore. Kad je riječ o trgovcima koji imaju puno manjih formata (do 100 kvadrata) u kojima proizvodi sa zaštićenim cijenama čine i 25 posto prodaje, taj se gubitak, tvrdi on, mora na nečemu nadoknaditi.
– Priče kako cijene trgovaca rastu više od proizvođačkih nisu istinite. Nismo ni mi kao trgovina nevini, ali sigurno nismo glavni generator inflacije u RH, nego silan rast plaća, u javnom sektoru preko 35 posto – rekao je. To je utjecalo na rast potražnje, a kad raste potražnja, rastu i cijene – ističe, uvjeren kako nam BDP ne pumpa više potrošnja, koja sad pada, nego građevinski radovi na sve strane iz sredstava EU. Stručnjak za maloprodaju Drago Munjiza kaže kako su, prema zadnjim podacima, cijene hrane u Hrvatskoj do 2% iznad prosjeka EU. Najveći je izazov činjenica što to nije tako s prosječnim i medijalnim dohotkom kućanstava. Cijene voća, povrća i mesa značajno su ispod prosjeka EU, a zbog usporavanja količinske realizacije trgovački lanci nude, posebno preko kartica lojalnosti, i po nekoliko tisuća artikala po trajno niskim cijenama, češće su i akcije, s većim brojem artikala te većim iznosima popusta.
POVEZANI ČLANCI:
Pada potrošnja, više akcija
– Hrvatska ima vrlo niske cijene energije, a kad se one budu povisile prema prosjeku EU, građani će "izgubiti" cca 100 eura mjesečno koje su trošili na hranu kako bi platili energiju. Tada će cijene hrane, posebice akcijske, pasti ispod prosjeka EU – smatra Munjiza te dodaje kako Hrvatska kao dio EU ovisi o vanjskim utjecajima na cijene sirovina i energije te cijeni novca. – Klimatske promjene, stagnirajuća ali uporna inflacija na nivou EU te geopolitičke okolnosti (ratovi itd.) podižu cijene hrane, budući da je hrana nužnost. Dakle, opći nivo cijena hrane konstantno će rasti i ubuduće, a kojim tempom, velikim dijelom ovisi o vanjskim okolnostima te makroekonomskoj politici u EU i RH – smatra Munjiza. Poljoprivredni analitičar Ivan Malić ističe kako treba razlikovati dvije vrste poskupljenja. Neke poljoprivredne sirovine/proizvodi zbog klimatskih promjena susreću se s izazovima u proizvodnji što se reflektira na smanjenoj ponudi i rastu cijena tih proizvoda. U toj kategoriji su primjerice kava, kakao, maslinovo ulje...
– Može se očekivati da će te cijene ostati visoke jer ne vidimo način da se klimatske promjene zaustave i proizvodnja vrati na uobičajene nivoe. Druga kategorija su uljarice, žitarice, meso i mlijeko s velikim porastom cijena zbog koronakrize i rata u Ukrajini. Cijene velike većine tih proizvoda vratile su se ili se vraćaju na onakve kakve su bile u vrijeme prije korone (osobito žitarice, uljarice). Cijene mesa, mlijeka i jaja u zadnjih 12 mjeseci padaju, ali su i dalje 20-30 posto više nego u vremenu prije koronakrize – tvrdi Malić. Dodaje kako za većinu tih kategorija proizvoda nije realno da će se vratiti na cijene prije 2020. jer je u njima cijena rada, energije, građevine i trošak kapitala značajan, a upravo su to kategorije u kojima je došlo do značajnog porasta troškova, koji će, može se očekivati, i dalje ostati viši nego prije 2020. godine. Kako bilo, zbog svega navedenog cijene osnovnih namirnica potrošačke košarice poput kruha, tjestenine, jaja, mliječnih proizvoda, mesa i mesnih prerađevina u idućih 3 do 6 mjeseci nemaju osnovu za poskupljivanje – zaključio je Malić.
GALERIJA Ovo su prosječne cijene najma u gradovima EU: U jednom se izdvaja više od 2200 eura!
Sad su priznali da su se udružili u kartele i da pljačkaju hrvate