Hrvati su među europskim rekorderima po slanju zahtjeva Googleu kojima ga traže da izbrišu podatke o njima. No istovremeno, rekorderi su i po postotku u kojem ih Google odbija. Takav nesrazmjer – puno se traži, malo se udovolji – jedinstven je u Europi. Istovremeno, iz tajnih podataka Googlea vidi se kako se najveći broj zahtjeva, čak 95 posto, odnosi na podatke privatnih osoba, što je u skladu s europskim prosjekom, ali da u Hrvatskoj ima i političkih zahtjeva za brisanjem podataka, što ipak predstavlja specifikum naše države.
Francuski rekorder
Prije točno tri godine, Europski je sud naložio da tražilice poput Googlea trebaju ukloniti poveznice na osobne podatke fizičkih osoba koju su neprimjerene ili zastarjele, što je odmah nazvano “pravom na zaborav”. Google je proveo odluku, no uz ograde – svaki se zahtjev razmatra u pokušaju da se postigne ravnoteža između prava na privatnost pojedinca i prava javnosti na informiranje. Primjerice, kako navodi Google, iz Njemačke je žrtva silovanja zamolila da uklone vezu do novinskog članka o tom zločinu, što su i učinili, ali su zato odbili zahtjev iz Italije da uklone 20 veza do članaka o njegovu uhićenju zbog financijskih kaznenih djela. Sami podaci Googlea o zahtjevima za brisanje su vrlo šturi. Samo kažu da je iz Hrvatske u tri godine stigao 6321 zahtjev, i da je u samo 32,6 slučajeva tomu udovoljeno. Pravi razmjeri zainteresiranosti Hrvata dobiju se tek kad se ta brojka stavi u omjer s brojem stanovnika i usporedi s ostalim državama EU. Ispred Hrvatske, koja ima 1496 zahtjeva na milijun stanovnika, nalaze se Francuska koja je rekorder s 3436 zahtjeva na milijun stanovnika. U rangu s Hrvatskom su pak Nizozemska, Švedska i Velika Britanija.
Iza Hrvatske ostaju Norveška, Finska, Belgija i Njemačka, dok je na začelju liste Grčka. Poredak je samo jednim dijelom moguće objasniti korelacijom s dostupnošću interneta – u Europi su rekorderi Nizozemska i Danska s 97 posto kućanstava s pristupom internetu, jer Hrvatska i ovdje odskače od očekivanog – dok je po zahtjevima u vrhu, u dostupnosti interneta, prema podacima Eurostata, u zadnjoj je trećini EU država. Google ne navodi konkretne podatke o tipovima zahtjeva, no dvojica njemačkih kompjutorskih stručnjaka, uspjeli su iz source codea (izvornog koda) izvući više podataka te pozvali novinare da ih obrade. Prema tim podacima, Google dijeli zahtjeve na pet skupina: oni koji se odnose na privatne podatke, na teške zločine, na javne osobe, na zahtjeve vezane uz politiku te one vezane zaštitu djece. U Hrvatskoj – kao i u drugim državama, prevladavaju oni vezani za privatne osobe, ali – za razliku od, primjerice Austrije koja takvih zahtjeva i nema, ima i gotovo 1,5 posto zahtjeva koji dolaze od političara. Teški zločini čine dva posto prijava, koliko i zahtjevi vezani za javne osobe. Zaštita djece vezano minornih 0,3 posto zahtjeva. Više vrsta zahtjeva, kao i činjenicu da građani reagiraju otkako je Europski sud donio presudu o “pravu na zaborav”, primjećuje i glavni urednik online izdanja Večernjeg lista Dario Markas.
Smeta u karijeri
– Jedni traže da se ukloni članak jer su oslobođeni optužbi ili su odslužili kaznu. Drugi jer su sudjelovali izboru ljepote ili u reality showu te smatraju da im članci štete karijeri. Treći su oni koji su bili žrtve pa smatraju da više nema smisla da postoji podsjetnik – kaže Markas. Google će teže ukloniti sadržaj ako ga nije uklonio i izdavač.
– Ako procijenimo, kao urednik portala šaljem zahtjev za brisanje Googleu i nikada se nije dogodilo da su nas odbili. No važno je napomenuti da nema zakonskog uporišta po kojem bismo mi morali ukloniti sadržaj čak niti u slučaju presude. Tu se radi samo o našoj dobroj volji i uredničkoj procjeni – kaže Markas.
Dragi Google, pošalji mi jenu kao ova sa slike >;-))