Novi sustav donosi kvalitetu i oslobađa frekvencije za 5G mrežu

Sve članice Europske unije moraju do sredine 2020. ili uz odgodu najkasnije do 2022. osloboditi dio frekvencija koje se danas koriste za odašiljanje zemaljske televizije – tzv. pojas 700 MHz – za buduće potrebe razvoja 5G mreža. Hrvatska nije tražila odgodu i rok je za promjenu na nove frekvencije 30. lipnja 2020. Kako bi se nakon oslobađanja 700 MHz pojasa i uz manje raspoloživih frekvencija osigurao kontinuitet i mogućnost odašiljanja svih postojećih programa u HD rezoluciji u sustavu zemaljske digitalne televizije, nužno je prijeći na novi sustav DVB T2, koji je znatno učinkovitiji i koji omogućuje potrebne kapacitete, uz novi standard kodiranja H.265/HEVC, objasnio nam je Mate Botica, prvi čovjek Odašiljača i veza (OIV), s kojim smo razgovarali o dobrobitima prelaska na novi sustav, ali i o gradnji fiksnih mreža te ostalim planovima ovog poduzeća.

Što će nam prelazak na novi DVB-T2 sustav digitalnog zemaljskog odašiljanja donijeti?

Prelaskom na novi sustav omogućit će se prije svega nastavak zemaljskog odašiljanja svih programa slobodnih za prijam za krajnje gledatelje, s većom kvalitetom slike u HD rezoluciji, većim mogućnostima ponude novih usluga, HbbTV kao vjerojatno najzanimljivija u ovom trenutku. Istovremeno, ne manje važno, oslobodit će se dio frekvencija koje će operatori pokretnih komunikacija koristiti za daljnji razvoj mobilnog interneta i tako unaprijediti ponudu modernih komunikacija, a sutra i za 5G mreže.

Kad se sve sagleda, prelazak na novi DVB-T2; HEVC sustav jedina je izgledna opcija. Još uvijek gotovo polovica građana televizijske programe prati preko zemaljskog sustava digitalne televizije, a prijam ostvaruje preko antena na krovovima. Osim velikih urbanih područja, u dobrom dijelu Hrvatske uopće ne postoji tehnička mogućnost za kvalitetan IPTV ili kabelski prijenos pa je izgledno da će zemaljska platforma još dugo biti prevladavajuća u prijmu televizijskog signala u kućanstvima naših građana kao prvi prijamnik u kućanstvu, tako poglavito i kao 2. ili 3. prijamnik.

Što će ova priča donijeti TV nakladnicima?

Uz bolju sliku u HD rezoluciji, zahvaljujući novom DVB-T2 sustavu i odabranim parametrima mreža, signal će biti jači i njime će se kvalitetnije pokriti veći broj stanovnika, a također će se izjednačiti kvaliteta pokrivanje 3. i 4. HRT-ova programa, kao i programa RTL2 te Doma TV iz sadašnjeg multipleksa B s pokrivanjem kao što imaju primarni kanali HRT1, HRT2, RTL i Nova TV jer će svi biti u jednom multipleksu – novom M1. To će mnogima puno značiti, posebice zato što to do sada nije bilo moguće postići.

Nakladnici u znatnoj mjeri, dakle, već imaju programski sadržaj u HD rezoluciji i oni će vjerujemo biti spremni ponuditi signale u novom formatu za odašiljanje. Uza sve prednosti, cijena odašiljanja za nakladnike bit će osjetno niža od sadašnje budući da ćemo trebati sagraditi dvije nove mreže umjesto postojeće tri. Uz mogućnosti nove tehnologije, kao što je npr. HbbTV, vjerujemo da nakladnici mogu uvesti nove poslovne modele i svoj sadržaj, osim linearno putem odašiljača, distribuirati i nelinearno, s obzirom na to da svi prijamnici prema preporuci moraju imati mogućnost spajanja na internet.

Ipak, prelazak na novo i kvalitetnije nije baš bezbolan, odnosno građani se ipak moraju prilagoditi.

Građani će trebati, ako već nemaju, najkasnije do 1. srpnja 2020. nabaviti prijamnik koji može primati DVB-T2/HEVC signal. Takvi prijamnici već su nekoliko godina u prodaji i sve češće su zastupljeni, osobito nakon objave preporuke iz 2017. koju je dala radna skupina HAKOM-a u kojoj je sudjelovao i OIV uz ostale dionike i nakladnike. Budući da ćemo već od rujna početi odašiljati novi signal u multipleksu M2 i do sredine studenog ove godine pokriti više od 97 posto stanovništva Hrvatske, građani će imati dovoljno vremena za provjeru svojih prijamnika i po potrebi nabaviti nove.

Ističe se da je HD kvaliteta jedna od prednosti novog sustava, kritičari tvrde već smo trebali omogućiti 4K. Što je prepreka 4K signalu odnosno što bi za takve mogućnosti bilo potrebno?

4K zahtijeva veće kapacitete odašiljačkih mreža pa je i distribucija takvih sadržaja skuplja, ali to nije jedina prepreka. Da je postojao interes, vjerojatno bi se već od same preporuke pa i natječaja stvari drugačije odvijale i našao način za mogućnost ponude odašiljanja svih ili većine programa i u 4K formatu. Međutim, proizvodnja takvog sadržaja, ali i oprema skuplji su i za nakladnike, a ni sadržaja u 4K formatu još uvijek nema dovoljno na tržištu. Nakladnicima je u free-to-air modelu teško naći opravdan poslovni slučaj za pokrivanje svih tih troškova, od kojih je trošak odašiljanja samo dio njih.

Još je 4K distribucija nekako svojstvena modelima s naplatom sadržaja (PayTV) putem interneta (IPTV ili OTT) ili satelita. Koliko nam je poznato, još se nigdje u svijetu ne odašilje u 4K formatu putem zemaljske mreže, osim nekoliko programa u testne i promotivne svrhe. No, da ne bude nesporazuma, naše nove mreže bit će potpuno kompatibilne za odašiljanje 4K sadržaja i na zahtjev nakladnika možemo to omogućiti u vrlo kratkom roku. Istina, na ograničenim kapacitetima za program-dva. Možda će se neko buduće prvenstvo u nogometu odašiljati u 4K, kao do sada u HD-u, ako za to bude interesa i slobodnog kapaciteta.

Rokovi za prelazak djeluju jako kratki? Koliko je posao zahtjevan i u kojem dijelu, koliko će iznositi ulaganje?

Rokovi su uistinu kratki, no trebalo bi biti dovoljno vremena da se svi prilagode novom sustavu. Brzina uspostave M2 mreže jedan je od kriterija ocjenjivanja na natječaju pa smo prema tome već od rujna 2019. i ponudili početak odašiljanja, a do sredine studenog kompletnu gradnju M2 mreže. Za M1 rokovi su dulji, do sredine iduće godine, što OIV-u kao tehnološkom lideru u ovom području, ako dobije dozvolu, neće predstavljati problem. Ugradit ćemo nove odašiljače, energetski učinkovitije, i to je za početak većina ulaganja, a ulaganja u infrastrukturu su kontinuirana. Ove godine već smo modernizirali objekte Ugljan, Cavtat i Koromačno te sagradili novi objekt Krk Kras II. Mi ćemo, dakako, i nadalje ulagati u infrastrukturu kako bi sve moglo pouzdano raditi idućih 11 godina, do kraja 2030., do kada će vrijediti nova dozvola. Ukupna ulaganja tijekom cijelog vijeka projekta vrlo su velika, a tu je i redovito održavanje kako infrastrukture tako i svih sastavnica mreže.

Koliko kućanstava ili građana koristi zemaljski digitalni signal? A što kažu trendovi?

Prema podacima HAKOM-a, zemaljska digitalna platforma i dalje je najzastupljenija. Za 49% kućanstava to je jedini način prijma televizijskih programa, 44% free-to-air i 5% preko evotv platforme. Ako se u obzir uzmu drugi prijamnici u kućanstvima, onda to procjenjujemo na oko 70%, što se podudara s Eurobarometrom. Trend iz godine u godinu opada, ali zadnjih nekoliko godina taj pad je gotovo zaustavljen zahvaljujući, među ostalim, i evotv platformi, za koju je OIV također operator mreže. U svakom slučaju, radi se o više od polovice stanovništva, stoga mi u OIV-u cijeli posao shvaćamo krajnje odgovorno te smo ustroj i organizaciju rada podredili prioritetima, među kojima je zemaljska digitalna televizija svakako najznačajnija.


U ponudi se, kaže, da će OIV biti zadužen za informiranje građana i olakšanje prelaska. Što ćete sve poduzeti i što savjetujete građanima?

Građanima i ovim putem savjetujemo da kod kupnje novih prijamnika, televizora ili set-top-box-a, obvezno obrate pozornost na to da ima mogućnost prijma DVB-T2 signala s h.265/HEVC standardom kodiranja. Takvi su već sad dostupni u trgovinama, no još uvijek se nađe i onih koji to nisu i koji su češće na akcijama. U rujnu, kad pustimo novi signal, građani će to moći isprobati kod kuće i, ako ne rade kako treba, mogu ih vratiti. Odmah nakon dobivanja dozvole, planiramo pokrenuti komunikaciju prema proizvođačima prijamnika i distributerima te certificiranje prijamnika kako bi se osigurala dostatna količina kompatibilnih prijamnika i upoznalo trgovce s obzirom na to da su oni najčešće ti koji pomažu građanima odabrati pravi uređaj. Također, javnosti ćemo uputiti osnovne informacije kroz razne komunikacijske kanale i društvene mreže, a kasnije planiramo i sveobuhvatnu kampanju koja će uključivati i televizijske spotove, radionice, razne korisničke upute i slično.

Osim što novi sustav ima tehničkih prednosti, u kontekstu kvalitete odašiljanja ujedno se oslobađa i frekvencijski pojas za 5G. No, ima još niz preduvjeta za ‘pravi’ 5G, kao što je i optička fiksna mreža. Izgradnja upravo agregacijske optičke mreže u vašoj je nadležnosti; što se događa u tom dijelu? Dobili smo novac EU za dodatnu izgradnju fiksne optike, u kojoj smo fazi?

U završnoj je fazi odobrenje projekta u Europskoj komisiji te do kraja godine očekujemo sklapanje ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava. Odmah potom krećemo s konkretnim aktivnostima, projektiranjem, a zatim i gradnjom. Uvjereni smo da ćemo projekt uspješno realizirati do kraja 2023. godine, do kad je moguće koristiti sredstva. Do sada smo odradili sve pripremne radnje i idejno imamo isplaniranu kompletnu mrežu, a surađujemo s HAKOM-om i po pitanju koordinacije s drugim projektom – ONP za pristupne mreže, koji je komplementaran s našim NPBBI projektom agregacijske mreže čiji je nositelj Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, a OIV vodi operativnu provedbu. Zasad se ta dva projekta paralelno razvijaju i vjerujem da ćemo zajedno s nositeljima projekata pristupne mreže i operatorima kojima će biti povjerena izgradnja tih mreža uspjeti održati dovoljan stupanj koordinacije i suradnje.

Europska komisija u posljednjem izvješću u sklopu DESI indeksa zamjera nam upravo kašnjenje na polju gradnje agregacijske mreže. Koliko kasnimo, odnosno jesmo li uistinu u opasnosti da izgubimo već odobren novac?

U ovom trenutku, u suradnji s JASPERS Advisory Wien, provodimo intenzivan postupak prijave velikog projekta NPBBI Europskoj komisiji. Planirani završetak implementacije programa je, kao što sam već spomenuo je lipanj 2023. godine, što je u skladu s raspoloživosti sredstava u Operativnom programu konkurentnosti i kohezije. OIV je u stalnoj suradnji  sa svim dionicima i nadležnim državnim tijelima vezanim za program te iz te komunikacije možemo zaključiti kako nema naznaka o ugroženosti osiguranja sredstava za projekt te će se on provesti u planiranom roku.

OIV je ujedno zadužen za upravljanje tzv ‘državnom’ fiksnom optikom. Jeste li uspjeli zbrojiti koliko država ima fiksne optike? I koliko je ‘državne’ optike zapravo komercijalizirano? 

Još 2014. proveli smo projekt objedinjavanja svjetlovodne infrastrukture u trgovačkim društvima u većinskom vlasništvu RH. Svi viškovi svjetlovodne infrastrukture odmah su stavljeni na tržište elektroničkih komunikacija te na svako pitanje operatora i svaku priliku odgovaramo konkretnom ponudom i realizacijom prema njihovim potrebama. OIV je nositelj operativne provedbe projekta i temeljem ugovora s trgovačkim društvima na tržištu nudi kabelsku kanalizaciju na trasama duljim od 2100 km i svjetlovode (dark-fiber) na trasama duljim od 8000 km. Dosad smo u dugoročni zakup dali više od 2200 km svjetlovoda, a s obzirom na karakter i topologiju mreže, potražnja za kabelskom kanalizacijom, očekivano, bitno je manja. No, trenutačno pregovaramo o projektu kojim će se, bude li realiziran, komercijalizirati oko 1000 km dodatnih svjetlovoda. Temeljni cilj projekta nije nužno prihod, već centralizirana ponuda i upravljanje viškovima, što je u cijelosti ostvareno još 2014. Tržište i operatori to su već prepoznali, a u skoroj budućnosti, kad će samo svjetlovodna infrastruktura moći zadovoljiti potrebne kapacitete modernih komunikacija, moći će se iskoristiti puni potencijal projekta. Sve to u konačnici na dobrobit je naših građana kroz kvalitetnu ponudu telekom operatora brzog i ultrabrzog pristupa internetu preko fiksnih i mobilnih mreža. Moram napomenuti da će se svjetlovodna infrastruktura na svim trasama također koristiti za realizaciju projekta agregacijske mreže NPBBI što je bio i dodatni razlog pokretanja projekta objedinjavanja.

HT, kao najveći vlasnik komercijalne optike, neprestano lobira da se riješi naknada za pravo puta. Tvrdi da je u neravnopravnom položaju spram ostalih, posebice onih koji imaju “državnu” optiku. Plaća li OIV tu naknadu i što mislite o njegovu prijedlogu da se moraju uspostaviti pravila prema kojima svi vlasnici plaćaju jednako?

Mi plaćamo sva zakonom propisana davanja, a na zakonodavcu je da se brine kako o interesima pojedinog tržišta tako i o javnom interesu, koji OIV kao tvrtka od posebnog značaja za RH u svojem djelokrugu provodi. S HT-om, kao i sa svim drugim operatorima i dionicima tržišta, imamo vrlo dobru suradnju koju nizom projekata i inicijativa svakodnevno unapređujemo.

OIV je osim brige o infrastrukturi napravio iskorak u kontekstu dodatnih usluga te ste isporučili sustav koji detektira požare. Kako je došlo do te ideje i realizacije. Radite li na još nečemu.

Što se tiče ideje, ona datira još iz 2003. kada se na splitskom FESB-u rodila ideja o softveru koji bi analizirao dim i vatru koji nastaju od šumskih požara. OIV je 2015. montirao kamere na objektu Labinštica koje su poslužile za testiranja i unapređenja algoritma detekcije i funkcionalnosti korisničkog sučelja softverske podrške, a nakon teških požara u okolici Splita i na Promini tijekom ljeta 2017. osviještena je potreba uvođenja takvog sustava u Dalmaciji. U ožujku 2018. sklopljen je ugovor s Hrvatskim šumama o pružanju integrirane usluge videonadzora s detekcijom dima i vatre te simulatorom širenja požara uključujući i uslugu privatne radijske komunikacije u svrhu protupožarne zaštite šuma i šumskog zemljišta. Lani prije sezone u pogon je pušten sustav od 86 kamera na 43 lokacije. Naglasio bih da je sustav odmah u prvoj protupožarnoj sezoni pokazao učinkovitost, a potencijal je prepoznat i izvan Hrvatske te kontinuirano primamo pitanja o sustavu koji smo u međuvremenu i na odgovarajući način brendirali u OIV Fire Detect AI.

Što se tiče budućnosti, OIV sve nove usluge temelji na potrebama tržišta, zahtjevima treće strane i na osnovi internih analiza. Trenutačno ima mnogo aktivnosti oko daljnjeg razvoja nacionalne mobilne radiokomunikacijske mreže za profesionalne službe CRONECT te širenja i unapređenja multimedijskih usluga baziranih na Over the Top - OTT platformi. Tu je i segment Internet of Things odnosno OIV usluga Smartino koja se sve brže razvija i gdje vidimo priliku s obzirom na dugogodišnje iskustvo u radiokomunikacijama i telekomunikacijama.

Kako gledate na tehnološki razvitak Hrvatske, što su prioriteti u kontekstu razvoja? Gdje smo sada i kamo idemo te kojom brzinom?

Kao što vam je vjerojatno poznato, prema prije spomenutom DESI izvješću Hrvatska je na određenim poljima ipak postigla bolje rezultate u odnosu na proteklu godinu, ali još uvijek ima puno posla i mjesta za napredak. Živimo u uzbudljivim vremenima u kojima se osjeća sve značajniji utjecaj tehnologije na našu svakodnevicu, a sve te brze promjene i napredak svakako će imati velik utjecaj i na našu industriju. Ono što sa sigurnošću mogu reći, bar što se OIV-a tiče, jest to da će praćenje digitalnog napretka biti velik izazov za budućnost i nastojanje da inovacijama i optimizacijom poslovanja ostanemo tržišni lider u svojoj niši poslovanja. Budući da očekujemo da će u sljedećih deset do dvadeset godina tehnološke i poslovne promjene biti veće nego u posljednjih stotinu godina, digitalno poboljšanje stavljamo u središte našeg razvojnog modela.

Proglašen najboljim menadžerom u kategoriji javnih poduzeća – CROMA 2018.

Pogledajte i video o uvođenju eura:

Video: Matej Pavelić