"Izazovi i prilike vinske industrije u Republici Hrvatskoj" i "Mijenjaju li milenijalci i generacija Z vinsko tržište" bile su glavne teme ovogodišnje Konferencije GO koju su jučer u osječkom Centru za posjetitelje Tvrđa, uz suorganizaciju Osječko-baranjske županije i Grada Osijeka, organizirali Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH), Turistička zajednica OBŽ-a i Udruga Graševina Croatica.
- Graševina je naša gospodarski najznačajnija sorta koja u proizvodnji čini 25% površina i gotovo 45% proizvedenog vina. Od ove sorte vinari proizvode široku lepezu mirnih vina te pjenušava vina. S obzirom na količine i kvalitetu, pri čemu je 80% vina u kategoriji kvalitetnih i vrhunskih vina, graševina kao sorta ima daleko najveći izvozni potencijal te može biti lokomotiva i za ostala hrvatska vina. Stoga svakako zaslužuje posebnu pozornost i ovakvu konferenciju na kojoj se raspravlja o aktualnim izazovima u proizvodnji i mogućnostima marketinške prezentacije te novim načinima komunikacije prema potrošačima osobito mladim pripadnicima Z generacije - Krunoslav Karalić, v.d. Ravnatelja HAPIH-a.
Oslikavajući ovogodišnju vegetacijsku sezonu istaknuo je kako su, s obzirom na vremenske uvjete u ljetnim mjesecima, s vrlo visokim temperaturama, sve faze razvoja i dozrijevanja grožđa uranile u odnosu na višegodišnji prosjek, zbog čega je i berba započela ranije. Isto tako, sve to utjecalo je i na smanjenje randmana vina u svim vinogradarskom regijama za otprilike 20%.
Iskusni i dugogodišnji vinogradari ne pamte ovako ranu berbu koja je primarno uzrokovana ovogodišnjom sušom, što je uz nekoliko olujnih vremenskih nepogoda, za posljedicu imalo značajno smanjenje uroda, no unatoč tome vinari vjeruju da dobro procijenili početak berbe s izbalansiranim omjerom kiselina i šećera te će postići dobru kvalitetu laganih i svježih vina. No godina je pokazala kako je krajnji čas za planiranje uvođenja navodnjavanja u nasade.
Na panelu o izazovima i prilikama vinske industrije između ostalog su istaknuti zahtjevnost i složenost proizvodnje vina, kompleksnost uzgoja vinove loze, značaj edukacije i znanja proizvođača te uključenost struke kao one koja će iznaći moguća rješenja za izazove s kojima se vinogradari i vinari svakodnevno suočavaju. Na to se svakako nadovezuje i sveprisutni problem nedostatka kvalificirane radne snage obučene za specifične poslove ponajprije u vinogradarstvu, koju je istaknuo iločki vinar Mladen Papak preporučujući koncept obiteljske vinarije kao moguće rješenje.
POVEZANI ČLANCI:
- Obiteljski je koncept poprilično dobar ali ipak ne možemo sve sami. Ja sam i vlasnik i enolog i tehnolog i komercijalist i vozač, a onda se ne mogu baviti osnovnim poslom, a pravi enolozi znaju da vino raste u vinogradima, jer će kvaliteta grožđa odrediti kvalitetu vina - zaključio je Papak.
- Ne smije se dozvoliti da se vina promatraju primarno kroz prizmu tehnologije već se proizvodnja kvalitetnih vina treba bazirati na kvaliteti sorte. Ne bi se trebalo događati da nam je boca ili etiketa skuplja od grožđa koje smo koristili - rekao je Darko Preiner, sveučilišni profesor na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, te dodao da je u kontekstu prilagodbe klimatskim promjenama promjena sorte svakako jedna od opcija ali nije jednostavna. Znanost bi htjela sortom riješiti probleme ali ju ne možemo u potpunosti mijenjati jer tako gubimo i tipična prepoznatljiva autohtona vina. Jedan od smjerova selekcije je odabir prirodnih mutacija osobina koje tražimo, kao primjerice otpornost na stres, ali je ova selekcija vrlo ograničena.
Kada je riječ o tržištu, Jurica Belle, operativni direktor za prodaju u Belju, istaknuo je kako treba pomno pratiti trendove ali istovremeno i stvarati trendove. Osluškujući tržište u želji da ponude nešto novo, Belje je kreiralo novu liniju proizvoda Cuvee, namijenjenu mlađim generacijama, koje je vrlo dobro primljeno.
U traženju odgovora na pitanje mijenjaju li milenijalci i generacija Z vinsko tržište panelisti su, između ostaloga istaknuli kako su mlade generacije puno otvorenije u komunikaciji i žele izraziti svoje mišljenje, mladi vole učiti po modelu, i svakako vole čuti priču, vole čuti o tradiciji, tko radi u tom vinogradu, vole vidjeti kako se preša, tko je taj vlasnik, ali to im sve treba biti ispričano preko društvenih mreža i na njihovom jeziku. Primijećeno je kako Z generacija propitkuje i iskazuje interes za lagana vina. Potrebno je prilagođavanje komunikacije vinarija generaciji Z, s naglaskom na autentičnost. Kao jedan od izazova istaknuta je i generalno potreba edukacije ugostiteljskih radnika o kvaliteti vina te prezentaciji tih vina gostima, posebice stranim turistima.
>> VIDEO Dramatična snimka spašavanja: Muškarac plutao na hladnjaku oko 50 km od obale Floride