Hoće li vam zaista država moći oduzeti automobil stariji od 15 godina?

Društvenim mrežama u Europskoj uniji, pogotovo u Njemačkoj, već se mjesecima diskutira o prijedlogu izmjena direktive o otpadnim vozilima u EU. Naslovi poput "Europska unija želi zabraniti popravak svih vozila starijih od 15 godina", "Izvlaštenje automobila od vlasnika zbog zaštite klime" ili "Doći će vam u dvorište i odvesti auto pod prešu" probili su se i u mainstream medije. 
Što se zapravo događa i ima li ikakve mogućnosti da bi vam vlast, odnosno država, mogla konfiscirati automobil stariji od 15 godina? Dakako, posebno je to zanimljivo u Hrvatskoj gdje je prosječna starost osobnih automobila 13,38 godina, a  66,7 posto osobnih automobila staro je 10 i više godina.

Prije svega treba reći da panici nema mjesta, jer se kao i mnogo puta do sada radi o neprimjernim senzacionalističkim naslovima koji nemaju previše temelja u činjenicama. Europska komisija je 2023. predložila izmjenu Direktive o otpadnim vozilima koju je donio Europski parlament 2000. godine i primjenjuje se u EU od 2002. godine, a izmijenjena je 2018. godine kada je Komisiji dana ovlast da donosi provedbene akte (uredbe) u vezi s detaljnim pravilima potrebnima za kontrolu usklađenosti zemalja EU-a s ciljevima za otpadna vozila i izvozima i uvozima otpadnih vozila.

Pa čemu uopće služi ta direktiva? Tom direktivom se utvrđuju mjere za sprečavanje i ograničavanje otpada od otpadnih vozila i njihovih komponenti tako što se osigurava njihova ponovna uporaba, recikliranje i oporaba. Usmjerena je i na unapređenje djelovanja na okoliš svih gospodarskih subjekata koji se bave vozilima tijekom radnog vijeka vozila.

Direktivom se određuje da proizvođači vozila i opreme moraju tijekom konstruiranja i proizvodnje uzeti u obzir rastavljanje, ponovnu uporabu i oporabljanje vozila. U odnosu na vozila, moraju osigurati sljedeće: da vozila bude moguće ponovo uporabiti i/ili reciklirati do najmanje 85 % težine po vozilu te da vozila bude moguće ponovo oporabiti i/ili reciklirati do najmanje 95 % težine po vozilu.
Osim toga, ne smiju upotrebljavati opasne tvari kao što su olovo, živa, kadmij i šesterovalentni krom.

>> VIDEO Jeste li se vozili ovom cestom u Hrvatskoj? Nema baš simpatičan nadimak

Nadalje, proizvođači, uvoznici i distributeri moraju omogućiti sustave skupljanja otpadnih vozila te, gdje je to tehnički izvediv otpadnih rabljenih dijelova izvađenih tijekom popravka osobnih automobila. Vlasnici otpadnih vozila isporučenih radi obrade otpada moraju dobiti potvrdu o uništenju. Ona je potrebna radi odjave vozila.

Proizvođači moraju snositi sve ili znatan dio troškova povezanih s odvoženjem otpadnog vozila u centar za obradu otpada. Vlasnik vozila ne snosi nikakve troškove pri isporuci otpadnog vozila u ovlašteni centar za obradu otpada, osim u rijetkim slučajevima kada nedostaje motor ili je otpadno vozilo puno otpada.

Europska komisija izmjene direktive obrazlaže potrebnim značajnim poboljšanjima kako bi se potaknuo prijelaz automobilskog sektora na kružno gospodarstvo, čime bi se smanjio utjecaj na okoliš povezan s proizvodnjom i postupanjem na kraju životnog vijeka vozila te ojačala održivost automobilske industrije i reciklažna industrija u Europi.

POVEZANI ČLANCI:

Novim odredbama nastoji se i spriječiti izvoz neispravnih vozila koja nisu registrirana i predstavljaju opasnost za okoliš i zdravlje. Otpadna vozila izričito su definirana kao ona koja su postala otpad u smislu Zakona o kružnom gospodarstvu. Primjerice, ako je "izrezan na komade", "zavaren" ili "potpuno spaljen".

- Cilj je osigurati bolji okvir za to kako se rješavamo otpadnih vozila kako bismo poboljšali način na koji se skupljaju, tretiraju i recikliraju - rekao je za AFP Adalbert Jahnz, glasnogovornik Europske komisije.

"Ali svaki vlasnik ostaje taj koji odlučuje što će sa svojim vozilom. Nema govora o tome da EU može oduzeti vozilo i baciti ga u otpad. Nikakvi kriteriji neće biti uspostavljeni da bi se odlučivalo hoćete li moći zadržati svoj automobil. Na vlasniku vozila je da odluči hoće li ga se riješiti.”, rekao je Jahnz.

Što se tiče obveza vlasnika vozila, predložena uredba samo podsjeća na postojeći zahtjev da svoja vozila na kraju životnog vijeka predaju registriranim odlagalištima, poznatim kao ovlaštena postrojenja za obradu. Sve ostale obveze odnose se na proizvođače i države članice. Cilj je poboljšati kvalitetu prikupljanja, obrade i recikliranja vozila.

No, nigdje se u prijedlogu nove uredbe ne spominje starost automobila od 15 godina kao bilo kakav razlog za kraj životnog vijeka vozila. Dio izmjena odnosi se na problem izvoza otpadnih vozila u treće zemlje pod krinkom rabljenih vozila.

"Kriteriji će se prvenstveno razmatrati u slučaju preprodaje kako bi se "odredilo radi li se o rabljenom vozilu ili vozilu na kraju životnog vijeka". U slučaju potonjeg, "otpadom se mora postupati odgovorno umjesto da se zagađuje okoliš i troše vrijedni resursi", kaže Jahnzn.

U 2017. godini otkriveno je da je 3,8 milijuna otpadnih vozila za koje se ne zna gdje se nalaze, navodi se u izvješću Europske komisije. "Smisao popisa kriterija je pomoći nadležnim tijelima u otkrivanju potencijalnih nepravilnosti u obliku pokušaja prodaje otpadnih vozila kao rabljenih vozila kako bi se zaobišla pravila o gospodarenju otpadom", rekao je Jahnz.

Prema Komisiji, predložene radnje "doprinijet će boljoj sigurnosti na cestama u trećim zemljama sprječavanjem izvoza neispravnih vozila i smanjenjem štetnog onečišćenja i zdravstvenih rizika u zemljama koje uvoze rabljena vozila iz EU-a. Ni vlasnici i ljubitelji starodobnih vozila se ne bi trebali brinuti, jer je Europska komisija predvidila iznimke za odltimere starije od 30 godina, za čiju su restauraciju ponekad potrebne godine rada u garaži.