Skijaše u europskim skijalištima ove zime čekaju više cijene nego prije godinu dana – smještaja u prosjeku sedam do deset posto, a ski-karata pet do sedam posto, ali to hrvatske ljubitelje bijelog sporta neće odvratiti od omiljene zimske razonode. S poskupljenjima smo, očito, naučili živjeti, a skijaši su poznati po tome da se svoje bijele strasti ne odriču, slikovito rečeno, ni po koju cijenu. Vjerni i redoviti gosti europskih padina i sad bruse skije, a u domaćim putničkim agencijama kažu kako prodaja skijaških aranžmana ide dobro, otprilike kao lani, a u pojedinima vele i bolje nego prije godinu dana.
Prvo pitanje koje skijaši ove godine postavljaju nije cijena, nego – nadmorska visina skijališta. Svjesnost o klimatskim promjenama i globalnom zatopljenju prisutnija je, očito, nego što se misli, a neki su se skijaši, uostalom, već i uvjerili da snijeg može izostati i u zimovalištima na kojima su ga uvijek zaticali u izobilju i gdje je to tijekom zime do prije neku godinu bilo nezamislivo. – Nadmorska visina skijališta apsolutno je prvo i najčešće pitanje koje ove godine skijaši postavljaju – potvrđuje Dalibor Čanaglić, voditelj odjela skijanja u agenciji Palma travel.
– Kako bi se osigurali da će snijega biti dovoljno za skijanje, traže skijališta na što većoj nadmorskoj visini. To je uglavnom iznad 1400 metara nadmorske visine, neki inzistiraju da to bude i iznad 1600 metara, a neki se zadovoljavaju i smještajem u nizini, na otprilike 800 – 900 metara nadmorske visine ako su u blizini staze, odnosno gondole koje voze na vrh – kaže Čanaglić i dodaje kako se na svim skijalištima pripremaju kao da će sva skijališta biti u funkciji. U agencijama primjećuju i pad popularnosti slovenskih skijališta, što se najvećim dijelom tumači upravo strahom hoće li biti snijega. Dio hrvatskih skijaša, stoga zbog većeg izbora i, uostalom, ledenjaka na 4000 metara, gdje nema straha za snijeg, bira Austriju i Italiju. Iako, na slovenskim skijalištima proteklih nekoliko godina zbog dobre potražnje rasle su i cijene, sada su slične cijenama na austrijskim i talijanskim skijalištima, a, reći će neki domaći skijaši, Slovenija ipak još ne nudi posvuda kvalitetu smještaja kao dvije spomenute zemlje.
Kako god, Hrvati će masovno skijati u prvom tjednu poslije Nove godine. Nekada su u tom terminu, kad su kod nas bili školski praznici, naši građani u pravilu bili najbrojniji gosti u austrijskim i talijanskim zimovalištima pa su domaćini tjedan poslije Nove godine zvali “hrvatski tjedan”. Školskih praznika u tom terminu više nema, ali naši ljudi svejedno ne odustaju od tradicije obiteljskog odlaska na skijanje upravo u to vrijeme. Argument se za obitelj mjeri stotinama eura. Naime, zimovanje na europskim skijalištima u prvom tjednu poslije Nove godine jeftinije je 30, pa i 40 posto nego u vrijeme školskih praznika u veljači, kad su praznici u većem dijelu Europe. – Da, školski su praznici u zadnjem tjednu veljače i u Austriji, Sloveniji, Italiji, Njemačkoj... Potražnja je tada velika, kao kod nas 1. kolovoza, i osim što je sve puno skuplje nego u nekadašnjem “hrvatskom tjednu”, teško je uopće dobiti smještaj. Zbog svega toga čak smo 80 posto aranžmana prodali za prvi tjedan poslije Nove godine. Očito je da će mnogi djecu vaditi
s nastave – kaže Čanaglić.
Mnogi će, pritom, zimski odmor provesti bez nakuhavanja i sarmi od kuće, u nekom hotelu, što je u mnogim agencijama traženije od apartmanskog smještaja. Inače, ponajviše se hotelskih aranžmana, na bazi sedam polupansiona, prodaje za osamstotinjak eura po osobi.
prvo pitanje je gdje se može podgrijati sarma