Hrvatska i dalje bez vinjeta

Slovenska vlada donijela je uredbu o promjeni načina naplate cestarina. Ukidaju se naplatne kućice i uvodi se sustav paušalnog plaćanja uz pomoć naljepnica, odnosno vinjeta. Naplatne kućice za dosadašnji način plaćanja ostat će samo na prometnim tracima za teretna vozila. Potaknuti time, istražili smo hoće li se i u nas mijenjati način naplate cestarina.

Odgovore smo potražili u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, gdje kažu da je, u skladu s programom Vlade Republike Hrvatske 2008.-2011., predviđeno uvođenje zimske i ljetne tarife za cestarine na autocestama, te godišnje pretplate za korištenje autocesta s najmanje 50 posto popusta na sadašnju pretplatu.

Također, nakon dvogodišnjeg praćenja modela pretplata treba razraditi nove modele naplate na svim naplatnim pravcima, kako bi se smanjile gužve i povećala sigurnost prometa.

Prema podacima Hrvatske udruge koncesionara za autoceste s naplatom cestarine (HUKA), ukupni je promet svih vozila na svim autocestama u 2007. prema prošloj godini porastao 5,9 posto. Autocestama upravljaju četiri koncesionara, a lani je promet na svim autocestama bio gotovo 50 milijuna vozila 1. i 2. kategorije (rast od 6,54 posto prema 2006. godini), te gotovo sedam milijuna vozila 3. i 4. kategorije (1,72 posto više).

Istodobno je prihod od tih prolazaka bio više od 258 milijuna eura, a izuzmu li se rezultati koncesionra Autocesta Zagreb-Macelj,  koji je otvorio nove dionice, riječ je o više od 10-postotnom rastu  prihoda.

Ima li nade za uvođenje vinjeta? - pitali smo u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture.
- Ministarstvo ne razmatra uvođenje vinjete jer rezultati provedenih istraživanja upozoravaju na smanjenje prihoda od cestarine približno 60 posto, dok istodobno Europska unija u Bijeloj knjizi, kao temeljnom dokumentu prometne politike, zagovara sustave izravne naplate cestarine s ujednačenim cijenama cestarine u Europi, čiji trend RH slijedi.

Također, vinjeta nije povoljna za raspodjelu prihoda između koncesionara koji se isprepliću u nadležnostima dionica autocesta, a ima i vremensku ograničenost – napominje glasnogovornica ministarstva Marina Halužan.

Osim toga, uvođenje vinjete ne rješava prometnu opterećenost i uska grla na autocestama prouzročena smjenama turista. Izravni su  primjer kolone vozila na autocestama kroz Austriju, koja na svim tunelima i objektima uvodi sustav izravne naplate koji pokriva troškove upravljanja i održavanja. No, kolone vozila na autocestama svakodnevica su i u Njemačkoj, koja nema sustav izravne naplate cestarine.

Mađarska je otišla najdalje s naplatom autocesta. Od ove godine nudi se e-vinjeta. U današnje vrijeme modernih tehnologija, omogućena je naplata cestarine internetom, SMS-om te pozivima kojima je moguće plaćati kreditnim karticama ili terećenjem telefonskog računa. Nudi se mogućnost e-vinjete za 4 dana (36 kn), 10 (75 kn) i mjesec dana (121 kn), a na ovakvo rješenje naveo ih je velik trošak tiskanja i distribucije dosadašnjih vinjeta. Našim je vozačima najpoznatija zemlja koja koristi sustav naplate autocesta putem vinjeta svakako Austrija. Nude se desetodnevne, dvomjesečne i godišnje vinjete. Švicarska, pak, nudi samo godišnju vinjetu i potrebno je kupiti je odmah prilikom ulaska u zemlju. Cijena je godišnje vinjete 40 CHF, odnosno oko 190 kuna, što nije mnogo, jer u nas više stoji put od Zagreba do Splita i nazad. Njemačka je još raj za vozače jer je vožnja autocestama besplatna. Nedavno se tek počela naplaćivati za teretna vozila. Vinjete, među ostalima, nude i Slovačka (7 dana - 34 kn, 1 mjesec - 68 kn, 1 godina 248 kn) te Češka (7 dana - 65 kn, 1 mjesec - 96 kn, 1 godina 291 kn).