Prema istraživanju Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) o informacijskoj tehnologiji, Hrvatska se po ICT konkurentnosti nalazi na 51. poziciji, između 133 svjetske zemlje koje čine 98 posto ukupnog svjetskog BDP-a. U devetom po redu Globalnom izvješću o informacijskoj tehnologiji, Hrvatska je po ukupnoj ocjeni ICT konkurentnosti pala za dva mjesta u odnosu na 2009. godinu, a time smo ispali iz Top 50 najkonkurentnijih zemalja. U segmentu tržišnog, političko-regulatornog i infrastrukturnog okruženja Hrvatska je na 56. poziciji, a po kriteriju spremnosti za korištenje ICT-a na 63. Rezultati korištenja novih tehnologija na svim razinama – individualnoj, poslovnoj i javnoj su nešto povoljniji; po tome smo na 43. poziciji. Najviše smo rangirani po broju pretplatnika mobitela, gdje smo na 15. mjestu, a po broju računala na 31. Indeksa e-sudjelovanja popravio se; sa 70. smo skočili na na 25. poziciju, a popravila se i raspoloživost javnih usluga online (registracija vozila, porezi, dozvole, nabave), sa 82. na 40. poziciju. Poboljšan je i rang ocjene pretplate širokopojasnog interneta, koji se popeo za 27 mjesta, dok se jako pogoršao rejting troškova korištenja fiksnog i mobilnog telefona.
Najkonkurentnijom ICT zemljom na svijetu ocijenjena je Švedska, koja je lani bila drugoplasirana, a slijede Singapur, Danska i Švicarska. SAD je pao s trećeg na peto mjesto, dok se Kina sa 37. popela na devetu poziciju, a Indija sa 43. na 11. Najnerazvijenija je zemlja na svijetu Čad. Od susjednih zemalja, najbolje je rangirana Slovenija koja je na 31. poziciji, Makedonija je na 73., Bosna i Hercegovina na 110. poziciji, Srbija je na 84., a Crna Gora na 42. poziciji. Rezultate istraživanja objavilo je Nacionalno vijeće za konkurentnost.
- Hrvatska je nakon velikog poboljšanja svoje ICT konkurentnosti u 2006. godini, u zadnje tri godine na blagoj silaznoj putanji. Ove godine napustili smo Top 50 te se tako još više udaljili od najrazvijenijih zemalja Europske unije. Problemi su nam i dalje isti – niska raspoloživost online javnih usluga, teret Vladine regulative i poreza, zaštita imovinskih prava, nedovoljna apsorpcija informacijsko-komunikacijskih tehnologija u poduzećima. Stoga se dodatnim naporima trebamo svi založiti da se ti problemi što prije otklone - komentirao je Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.
svi su Potonuli,..a mnogima ne pomazé niti pojas za spasávanje....(kriza je tek -pocéla, a kraj ne vidi niko,...Japanu triba da bi podiga BNP za 4,5%,...plan do 2020.,....a mi i ostali \"tribamo vrimena-malo visé, od Japana....\")