Nakon što je Volkswagen odustao od plasmana investicije teške 1,5 milijardu eura u Izmir u Turskoj, otvorila se mogućnost da tvornica koja će proizvoditi 300 tisuća automobila na godinu dođe i u Hrvatsku, koju je, uostalom, najavio i resorni ministar Darko Horvat. Borba će biti teška jer takvu investiciju žele svi, a naročito zemlje u okruženju. Podsjetimo, u uži izbor za VW ušle su i Srbija koja je široke ruke prema ulagačima i Bugarska. Ipak Hrvatska nije bez šansi i ima što ponuditi. Podsjetimo, prije manje od godinu dana borili smo se i za privlačenje Hyundaija u Hrvatsku, ali ta je priča zamrla početkom tekuće godine.
Iako automobilsku industriju većina građana doživljava preko Rimac Automobila, apsolutne zvijezde svjetske automobilske scene, oni su relativno novi kotač u tom sektoru domaćeg gospodarstva. U kontekstu ''guranja'' sektora Mate Rimac napravio je najviše s obzirom na to da je Hyundai i Porsche, koji posluje u sastavu VW grupe, koje je doveo u vlastitu tvrtku kao dioničare upozorio na potencijal Hrvatske, pa je tako našu zemlju stavio na potencijalnu kartu investicijskih planova. Podsjetimo, na inicijativu Mate Rimca u lipnju je organiziran sastanak s vrhom Vlade i premijerom Andrejem Plenkovićem na kojem je mladi inovator i poduzetnik predstavio svoju viziju razvoja ovog sektora.
Hrvatska, uz Rimac automobile, ima nekoliko jakih tvrtki dobro poznatih najvećim autokućama.
Na tržištu su godinama u svijetu vrlo ugledne tvrtke poput Lipik Glas, koja proizvodi stakla za Bentley, Lamborghini i Ferrari ili pak tvrtke Multinorm koja se bavi dizajniranjem i izradom konstrukcija koje se koriste pri proizvodnji automobila, a već gotovo 20 godina posluju s njemačkim kompanijama Audi, BMW i Volkswagen. AD Plastik dobro je poznato ime u automobilskoj industriji po proizvodnji plastičnih dijelova za interijer i eksterijer automobila, a tu su i inovativna tvrtka DOK-ING, koja razvija električni automobil XD i sustav Končar koji donose novine u industriju. Ne treba zanemariti ni brojne poticaje rezervirane za ovaj sektor. Direktno u autoindustriji radi oko 2800 ljudi, ali u industriji proizvodnje motornih vozila i prijevoznih sredstva čak 10 050 ljudi. Prosječna im se bruto plaća kreće oko 8500 kuna, a 90 posto prihoda tvrtke imaju od izvoza pa tako čine pet posto ukupnog izvoza Hrvatske.
Ulagači u automobilsku industriju mogu računati na sve mjere iz Zakona o poticanju ulaganja, a koje uključuju smanjenje osnovice poreza na dobit te poticaje za svakog novog zaposlenika, a Vlada bi u borbi za investiciju mogla osigurati i besplatno zemljište za gradnju tvornice. To su bile ponude i za razvoj Rimac Campusa, projekta teškog 80 i 100 milijuna eura, koji bi uključivao centar za razvoj i inovacije za čak 2000 zaposlenih. Rimac bi mogao dobiti oko 12 milijuna eura direktnih poticaja i oko šest milijuna kuna poreznih olakšica, što je popriličan iznos za investitora jer premašuje 15 posto vrijednosti investicije.
Ako bi po istom ključu bili odobreni i poticaji Volkswagenu, riječ je o pozamašnoj svoti većoj od 100 milijuna eura. Investitor se, naime, oslobađa od poreza na dobit, što je okolnost koju mnogi ulagači nedovoljno prepoznaju, a i dobivaju skromnu, ali ne i zanemarivu potporu od 500 tisuća eura za hi-tech opremu. Iako poticaji u Hrvatskoj nisu mali, automobilska industrija razmažena je pristupom koji su imale države koje su je privukle i traži proaktivniji pristup političara.
Slovačka je u dvadeset godina privukla milijarde eura ulaganja, 34 velika projekta i sada je zemlja s najviše proizvedenih automobila po glavi stanovnika u svijetu. Ograničenju od 15 posto poticaja u odnosu na vrijednost investicije koje nameće EU svim zemljama doskočili su ulaganjem u infrastrukturu i poklanjanjem zemljišta. Slovačka je srezala porez na dobit s 40 na 19 posto, a ulagače potpuno oslobodila plaćanja poreza na pet godina. Kao i Hrvatska, dala je velike poticaje na zapošljavanje, a političari su bili na raspolaganju ulagačima pa su ugovarali sastanke, micali barijere, mijenjali prostorne planove uz gradnju pristupnih cesta, željeznica, povećanje kvota za inženjere na fakultetima pa čak i gradnju stanova za radnike. VW je uložio 302 milijuna eura u Slovačku, a primio je desetke milijuna eura poticaja. Ulaganje Peugeot-Citroena privukli su 2003. paketom poticaja teškim 170 milijuna eura, a potom i Kiju godinu kasnije tako da su za njih sagradili željeznicu vrijednu 700 milijuna eura, a nju su pak financirali novcem EU. Ukupno im je država pomogla s više od milijardu eura.
Za to je zaslužan samo Rimac niko drugi večina naših političara bilo koje stranke su tutleki i uhljebi