S prvim danom iduće godine na snagu će u Europskoj uniji – pa tako i u Hrvatskoj – stupiti još jedan pravilnik. Proizvođači automobila morat će Europskoj komisiji dojaviti prosjek emisija ugljičnog dioksida za aute prodane na europskom tržištu te će za svaki gram iznad 95 g CO2 platiti 95 eura kazne. Taj će se novac, a očekuje se da će se tu godišnje slijevati milijarde eura, dalje ulagati u razvoj održivih opcija transporta, u ekološke punionice i slično.
Dakle, početna je ideja novčanim kaznama prisiliti proizvođače da proizvode vozila koja će emitirati manje od 95 grama CO2 po kilometru ili da se za one '‘prljavije'’ iskupe pokojim električnim ili hibridnim automobilom u gami. Odluka nije nova, datira iz 2014., ali sad se počinje provoditi po etapama. Svaki prosječni rezultat viši od 95 grama CO2 značit će plaćanje kazne i tu dolazimo do posljedica koje će primjena ovog pravilnika imati na lokalna tržišta. Jer, ne osporavajući potrebu da se promet ekološki promišlja, valja priznati da su proizvođači automobila iscrpljeni višegodišnjom tržišnom krizom s jedne strane i ulaganjima u nove tehnologije s druge strane. Rijetki imaju rezerve iz kojih bi mogli plaćati kazne zbog ugljikova dioksida, pa se očekuje da bi se kroz poskupljenje automobila taj trošak mogao preliti na kupce vozila. Druga stvar koje se mnogi pribojavaju, a u Hrvatskoj je vrlo izgledna, daljnji je pad prodaje novih (skupljih) automobila i dodatno povećanje unosa rabljenih (jeftinijih) automobila iz bogatijih europskih zemalja. Kupci rabljenih vozila svoj interes nalaze u velikom izboru, bržoj deprecijaciji i benefitu od (pre)niskih emisija koje su proizvođači automobila na deklaracijama naveli 2014. i 2015. godine. Danas se temeljem tih vrijednosti obračunava dio trošarine, pa rabljeni auti automatski imaju niže trošarine.
– Nova će se pravila odnositi na sva vozila koja se unose u zemlju. Doći će do promjene u ponašanju kupaca. Okrenut će se vozilima s manjim gramažama CO2, što bi posljedično moglo pomaknuti interes prema manjim vozilima i prema onim proizvođačima koji nude vozila s manjim vrijednostima CO2. Međutim, imajući na umu prethodno ponašanje naših kupaca kad je u pitanju kupnja vozila i njihova cjenovna osjetljivost, može se očekivati daljnji nepovoljni trend omjera uvoza novih i rabljenih vozila na štetu onih prvih – smatra tržišni analitičar Agan Begić, osnivač i direktor agencije Promocija plus.
Kaže da su sva naša davanja, pa tako i za automobile, previsoka. Imamo preskupu državu odnosno pretjeranu javnu potrošnju za razinu našeg gospodarskog razvoja. Smatra da bi i zbog sigurnosti i zbog ekologije bilo izrazito važno da naše Ministarstvo financija u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša utvrdi sasvim nova pravila igre oko oporezivanja vozila uvažavajući promjene koje donose nova europska pravila.
– Glavna bi intencija trebala biti da se smanji ukupna opterećenost pri uvozu i registraciji vozila s krajnjim ciljem pomlađivanja voznog parka, a time pridonosimo i povećanoj sigurnosti i većoj ekološkoj prihvatljivosti ovih važnih zagađivača. Za takvu odluku će trebati puno više i mudrosti i hrabrosti od ovoga što su do sada naši resorni ministri pokazivali – smatra A. Begić.
Iz Carine odgovaraju da je poseban porez na motorna vozila registracijski porez na koji se primjenjuje pravna stečevina Europske unije koja se ogleda u brojnim presudama suda EU, u tumačenju odredbi TUFEU i čiji su temeljni postulati neutralnost i razmjernost u oporezivanju između novih i rabljenih vozila. Pojednostavljeno, ne može se intervenirati u porezni sustav tako da se pogoduje novim vozilima, iako bi više novih automobila na cestama značilo i sigurniji i ekološkiji promet.
– Imamo poprilično star vozni park, što ima posljedice na razinu sigurnosti na cestama, na broj prometnih nesreća, na broj poginulih na cestama. Naravno, starija vozila više onečišćavaju okoliš. Tako sad imamo apsurd: nova će pravila dodatno postarati vozni park i umjesto manjeg zagađenja, što je glavna intencija novih pravila, u našem će slučaju doći do većeg zagađenja okoliša. Zato je to prvorazredni legislativni apsurd iz europske kuhinje napravljen za bogate zemlje, a ove druge neka se snalaze kako znaju i umiju –kaže Agan Begić.
Evo Gretenizma koliko god čovjek može zamisliti. No treba nekako financirati tu istu industriju koja proizvodi automobile, nekako joj nadoknaditi štetu koju će joj novi zakoni napraviti... Svi automobili u EU ispuštaju ispod 6% CO2, a CO2 kao staklenički plin ima najmanje utjecaja, vodena para radi najveći staklenički efekt... Za anulirati efekt automobila doslovno se može posaditi jedno stablo za svaki auto, to je dovoljno. A ne kažnjavati građane... No zeleni opet čine svoje, kao što su radili s nuklearkama, kao što su radili s npr. štednim žaruljama i sl. Još jednom ih birokracija s kompanijama koriste za svoje ciljeve...