Sajam tehnologije koji cijeloga ovoga tjedna traje u Hannoveru pokazao je – svijet je već ušao u četvrtu industrijsku revoluciju! Nakon parnog stroja, pokretne trake, elektronike i interneta sada se govori o “industriji 4.0” – četvrtoj generaciji industrije koju određuje umrežavanje pametnih digitalnih uređaja. Radi se o digitalnom povezivanju proizvoda, strojeva, alata, ljudi...
Štede 15 posto energije
Robotika je jedan od temelja 4. industrijske revolucije, a postavlja se pitanje po čemu su ovi roboti drukčiji od onih koji već 10-ak godina slažu automobile. Razlika je u tome što su sada roboti i ljudi postali ravnopravni partneri – roboti sada u umreženoj tvornici imaju veći stupanj umjetne inteligencije i mogu putem pametnih uređaja komunicirati sa strojevima i radnicima. Sve mora biti povezano sa svime, strojevi komuniciraju s poluproizvodima, pojedini dijelovi stroja međusobno.
Robotima su sada ugrađena i osjetila – svaki pojedini zglob na robotima opremljen je senzorima i reagira na najmanji podražaj. Ako se pred ruku robota iznenada postavi čaša s vodom, on će lagano usporiti svoje kretanje tako da se ne prolije ni kapljica. S pomoću tog prepoznavanja opasnosti od sudara sada je moguća suradnja čovjeka i robota. Do sada su uvijek ljudi i roboti u halama bili odvojeni ogradama. No, s ovakvim robotom ljudi mogu usko surađivati. Roboti i ljudi postali su danas pravi radni kolege, a od toga će u budućnosti imati koristi sve proizvodne tvrtke.
U Hannoveru je predstavljen i robot kuhar koji od serviranih namirnica kuha i poslužuje jelo. Prikazano je kako je pripremio, skuhao i gostima poslužio juhu od račića.
Dok čekaju materijale za obradu, roboti u vrijeme praznoga hoda mogu biti isključeni, čime će se uštedjeti najmanje 15 posto energije koja se sada troši u proizvodnom procesu.
Cilj industrije 4.0 pametne su tvornice i pogoni koji su prilagodljivi i učinkovito integriraju klijente i poslovne partnere u jedinstvenom procesu.
Hrvati samo surfaju
Sindikati upozoravaju da će digitalizacija ugasiti mnoga radna mjesta jer će računalni strojevi, koji sada mogu i razmišljati, istisnuti radnike.
– Mnoge su profesije ugrožene. Ne samo nekvalificirani nego i visokoobrazovani radnici – upozoravaju iz najvećega njemačkog sindikata Ver.di.
Drugi problem je i sigurnost umreženih proizvodnih pogona. Posljednjih dana svjedoci smo mnogih cyber (kibernetičkih) napada – džihadisti su srušili francusku TV kuću koja nije mogla cijeli dan raditi, i belgijske novine, a digitalni rat između SAD-a, Kine, Rusije... traje nesmiljenom žestinom.
S druge strane, tehnologija donosi napredak i osigurava budućnost pa i u smislu novih radnih mjesta. Stručnjaci, pak, smatraju da bi industrija 4.0 mogla postati potpuna stvarnost za 10 do 20 godina. A do tada valja posložiti zakone i regulativu. EU ima Digitalnu agendu 2020., odnosno plan za stvaranje jedinstvenog digitalnog tržišta, no unatoč tomu debelo kaska za SAD-om i Azijom. A kada je riječ o Hrvatskoj, stanje je i dramatičnije, posebno po pitanju umreženosti, gdje je statistika neumoljiva i kaže da tek trećina ima brzi pristup fiksnom internetu, usluge su daleko od digitaliziranih, a ono što Hrvate jedino diže iznad prosjeka EU jest surfanje na mobitelima.
Gdje povuči crtu što se tiče tehnologije... može li se društvo složiti koja klasa tehnologije donosi više štete nego koristi i onda ju zabraniti.... rekao bi teško... pa država je prva koja informatizira svoju upravu, kako će onda država drugima braniti da koriste tehnologiju...