Tema

Internet stvari- IoT mijenja način življenja, ali i poslovanja

Internet stvari- IoT mijenja način življenja, ali i poslovanja
04.03.2018.
u 07:00
Kako će svijet biti povezan i koje su prepreke na tom putu, prednosti i mogućnosti vidjeli smo u Berlinu na Bosch ConnectedWorldu
Pogledaj originalni članak

Viziju povezanog svijeta ili interneta stvari predstavio je Bosch na svom godišnjem događanju ConnectedWorld koje je protekli tjedan održano u Berlinu. Domaćin impresivne priredbe bio je zapravo Boschov startup inkubator Bosch Software Innovations (BSI) koji smišlja rješenja povezivosti za odjele proizvodnje, mobilnosti, energetike, gradova, domova i zgrada.

Naš domaćin bio je dr. Stefan Ferber, prvi čovjek Bosch Software Innovationsa, zadužen za organizaciju berlinske smotre, s kojim smo imali priliku razgovarati o tome kako će internet stvari mijenjati biznis-zajednicu, njihove proizvode i naposljetku naše živote.

BSI, inkubator Boscha osnovan je prije deset godina kada je imao samo trojicu zaposlenih u tom dijelu, lani je narastao do brojke od 850 ljudi, a nakon spin offa Odjela povezane mobilnosti sada je ostao na njih 450. Radi se o ekspertima za IoT odnosno internet stvari koji su do sada “proizveli” ili dizajnirali, razvili i učinili funkcionalnim više od 250 međunarodnih projekata. Osmislili su platforme i usluge te sa 6,2 milijuna senzora, uređaja i strojeva povezali “stvari” od šparoga do robota za zavarivanje, pametnih domova, liftova, električnih punionica, vlakova...

Ono što ključno treba razumjeti o IoT-u jest da se radi o povezivanju fizičkih objekata te da je nužno promišljati o nizu sastavnica od toga kako to učiniti do krajnje funkcionalnosti i koristi koje pruža te osigurati sigurnost proizvoda i usluge, kazuje nam Ferber, inženjer koji je od samog početka uključen upravo u BSI, a sada ga predvodi.

Glavni izazov kada se radi o internetu stvari i povezivosti svega fizičkog jest da se u isto vrijeme mijenja sve, kad uvežete objekte mijenjate i biznis modele, a samim tim nužna je promjena organizacijske strukture kompanija, ističe Ferber. Bosch ima velike ambicije i želi biti svjetski lider u industrijskom IoT-u, stoga ne čudi da zbog asortimana proizvoda, partnera i klijenata s kojima rade sudjeluju u projektima u autoindustriji, poljoprivredi, energetici...

Iako se BSI definira kao startup unutar Boscha, svjesni su da nisu baš najbrži startup na svijetu, ali i ne moraju biti, kaže Ferber, to im nije imperativ jer osim o samom proizvodu odnosno rješenju koje mora biti istodobno skalabilno, isplativo, sigurno i korisno ovise o korisnicima i njihovoj moći brzog mijenjanja. Naime, Bosch djeluje većinom u B2B segmentu, gdje partneri i klijenti žele li tehnološki napredovati na polju interneta stvari moraju preuzeti rizik mijenjanja svojih poslovnih modela i strukture tvrtke. Ako im se i svidi ideja koju predlažemo, implementacija je sasvim nešto drugo, pojašnjava Ferber, oni moraju tada uvjeriti svoje korisnike, investirati i mijenati sebe. Svakako je lakše raditi s klijentima koji na svom čelu bilo da se radi o pozicijama predsjednika uprave ili članova uprave zaduženim za tehniku te onima za prodaju imaju prave vizionare, lidere koji mogu percipirati i predvidjeti budućnost. Ukoliko su konzervativniji i bave se “tradicionalnim” biznisima često ne vide dobrobiti IoT-a i nisu spremni za preuzimanje rizika, pojašnjava Ferber. Jer IoT još nema konkurenciju, radi se o novim stvarima koje mogu donijeti dodanu vrijednost, no izvjesnost nije sastavnica takvih rješenja, smatra Ferber.

Automobilska industrija uvelike je odmakla i shvatila u kojem smjeru idu trendovi, a upravo su oni i pravi primjer kako se mijenjaju poslovni modeli i načini korištenja, ali se istodobno i te tvrtke preslaguju i mijenjaju.

Automobili u budućnosti bit će sve više autonomni, a pri tom će se mijenjati i načini njihova korištenja. Dijeljenje vožnje trend je koji neumitno dolazi zbog gužvi, ekoloških standarda, brzine kojim ljudi žele koristiti automobile. BSI je sudjelovao u izradi softverskog rješenja Valet Parking, u kojem su u partnerstvu s Daimlerom autoproizvođačem osmislili sustav koji bez sudjelovanja vozača može parkirati automobil i jednako tako “pokupiti” vozača nakon što se sam isparkira, a sve to upravljanjem sa zaslona pametnog mobitela. Takva funkcionalnost zasigurno će zaživjeti u budućnosti. Do potpuno autonomne vožnje još ćemo pričekati jer ima niz izazova koji moraju biti riješeni. Od regulativa do samih mogućnosti gradova da prihvate takve automobile, smatra Ferber.

S druge strane, postoji primjerice enrgetski sektor sa svojim postrojenjima i elektranama koji su možda sporiji i zahtjevniji. Energetika ima puno potencijala u smislu pametnijeg korištenja eletkrične energije, to su veliki i kompleksni sustavi stoga ako radimo u tom sektoru zasigurno nismo najbrži na svijetu, posebice u komparaciji s nekom internetskom tvrtkom koja dnevno može uvoditi niz funkcionalnosti u svoj biznis.

Kada se radi o stručnjacima, Ferber tvrdi da izazovi postoje jednako kao i u cijeloj Europi.

Plaće nisu problem, da bismo imali prave stručnjake moramo biti fleksibilni i po pitanju radnog vremena i mjesta rada. Urede u Berlinu, primjerice, prilagodili smo našim zaposlenicima, no mnogi rade na daljinu, fleksibilnost je ključna – smatra Ferber.

Na pitanje može li Europa postati tehnološki lider, Ferber je pomalo suzdržan. Uz Ameriku tu je glavna Azija, posebice Kina koja velikom brzinom grabi naprijed, a ono što pomalo koči Europu jest regulativa, odnosno neujednačenost jer svaka država ima svoje nacionalno zakonodavstvo kojemu se treba prilagoditi, što je poprilično zahtjevno. Možda ne koči tehnološki napredak, no svakako koči biznis i implementaciju tehnoloških rješenja jer smanjuje skalabilnost. Čim se morate prilagoditi posebno nekom području već ste na gubitku i morate biti pravi genije da to svladate. Ni Sjedinjene Države ni Kina, primjerice, nemaju takvih prepreka. Usto je tu i kultura prihvaćanja noviteta i načini, u Kini primjerice vrlo agresivno mijenjaju se biznisi i načini. Primjerice, WeChatom (kineska najpopularnija chat platforma, poput Whatsappa ili Vibera) možete plaćati gdje god hoćete i to se brzo prihavaća. Europska snaga je što smo sistematični i razumijemo sustave i bavimo se socijalnim posljedicama novih tehnologija, primjerice GDPR, uredba za zaštitu podataka, vrlo jasno poručuje da nema pregovora o zaštiti privatnosti. Na neki način cjelovito rješavamo pristup te mislim da smo na dobrom putu kao Europa, unatoč nizu izazova s kojima se suočavamo, kazuje Ferber.

 

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.