Javne usluge najslabija su točka digitalizacije RH

Jesu li hrvatsko gospodarstvo i društvo dovoljno digitalizirani? Prije pandemije vjerojatno bismo odlučno odgovorili da nisu te da je još dug put do zadovoljavajućeg stupnja digitalizacije. Koronakriza, pak, u tom je segmentu ubrzala procese. Prema mišljenju nekih stručnjaka čak i za pet godina, jer nas je lockdown primorao da sve poslove preselimo u online svijet. Ipak, jesmo li stigli na cilj i digitalizacijom si olakšali život i postali konkurentniji kao društvo i gospodarstvo? Stavimo li se u omjer s ostalim zemljama Europske unije, nažalost, i dalje kaskamo i čvrsto držimo donji dio tablice, još nismo dosegnuli ni prosjek EU.

Naime, svake godine europska statistika bilježi stanje zemalja članica po pitanju digitalizacije društva i gospodarstva. DESI indeks glavni je pokazatelj kojim se države međusobno odmjeravaju unutar EU u četiri glavne kategorije – povezivosti, ljudskog kapitala, integracije digitalne tehnologije i digitalnih javnih usluga.

Ukupno, na DESI ljestvici za 2021. Hrvatska je na 19. mjestu među 27 članica EU. Dakle, u donjem dijelu poretka i ispod prosjeka EU. Usporedimo li to s prethodnom godinom, Hrvatska je zapravo ostala na istome mjestu. DESI za 2020. kaže da je Hrvatska tada bila na 20. mjestu, no tada je bilo 28 zemalja članica s kojima se mjerila jer je Velika Britanija još bila na popisu zemalja EU.

U obje godine iza Hrvatske su i dalje iste zemlje, što znači da Hrvatska nije uspjela preskočiti ni jednu novu zemlju. Uspjela je samo učvrstiti svoju poziciju ispred Italije, Cipra, Slovačke, Mađarske, Poljske, Grčke, Bugarske i Rumunjske.

Premda bismo mogli zaključiti da stagniramo, to bi bila pogrešna ocjena jer se Hrvatska primakla prosjeku EU te mu je po ukupnim bodovima u ovoj godini bliža nego što je bila 2020. godine. Točnije, prosjek EU iznosi 50,7 bodova, a Hrvatska ih je ostvarila 46. Stoga i Bernard Gršić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva, ističe da zapravo rastemo već četvrtu godinu zaredom. Pritom upozorava da EU svake godine mijenja metodologiju ne bi li bila jednostavnija i usporedivija, stoga usporedbe s prethodnom godinom ipak valja pomnije promatrati kako u kontekstu broja zemalja na ljestvici tako i prema kategorijama koje se uzimaju u obzir.

Budući da metodologija ipak zahvaća sve, izazovi koje još moramo svladati mjerljivi su i prema ostalima i prema našem napretku. Tako Boris Drilo, čelnik Udruge ICT pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca, za ukupni doseg hrvatske digitalizacije kaže: – Brzina digitalizacije Hrvatske prati brzinu digitalizacije prosjeka EU. To je dobra vijest. Loša je vijest da svoj zaostatak akumuliran u prošlosti ne smanjujemo, pa smo i dalje u drugoj polovici EU digitalne ljestvice. Šteta, s obzirom na potencijal koji imamo.

Nažalost, već godinama se DESI, najznačajniji digitalni indeks, komentira jednako: Hrvatska trči naprijed, no trče i svi ostali. Kako bi napredovala, trebala bi trčati puno brže od ostalih.

A tko su oni najbrži. Čelo digitalne kolone pripada Danskoj, slijede je Finska i Švedska. Upravo te tri zemlje bile su na vodećim mjestima i prethodne godine, istina u malo drukčijem redoslijedu – prva je bila Finska, druga Švedska, a treća Danska.

U pandemijskoj 2021. godini, umjesto uobičajenog lipnja, statistka je DESI indeks objavila u listopadu. Što je za Hrvatsku bilo dobro jer je u DESI tako “upala” i dražba za 5G frekvencije, bitan dio unutar kategorije povezivosti, a upravo u toj kategoriji Hrvatska je najviše napredovala u sklopu DESI-ja, premda konačno osvojeno 20. mjesto i dalje nije sjajno, ipak je za pet mjesta bolje nego prethodne godine, ili za četiri izuzmemo li Veliku Britaniju. Tada smo bili 25., tek neznatno jači od Bugarske i Rumunjske. I iako i dalje nismo premašili ukupni prosjek EU u toj kategoriji, skok je zamjetan.

Kategorija povezivosti

Povezivost je zapravo preduvjet digitalizacije svega ostaloga jer u toj kategoriji radi se o tome kakav internet imamo i koristimo. Upravo jedna od pozitivnih promjena koju ističe Europska komisija u pojašnjavanju DESI rezultata jest usklađenje spektra za 5G mobilne mreže te održana dražba za 5G frekvencije u kolovozu 2021., što je polazište za daljnje ubrzanje digitalne transformacije i donosi pogodnosti poduzećima i pojedincima.

Usto, dobre su strane i gotovo potpuna pokrivenost 4G mrežom i korištenje mobilnog širokopojasnog pristupa, koje je na razini EU – 71 posto. Iako je Hrvatska dodijelila sav spektar za 5G mreže unutar “pionirskih” pojaseva te je spremnost za 5G dosegla 100 posto, još nema potpunu pokrivenost 5G mrežom. U kontekstu mobilnih mreža, EK je ocijenio dobrim što je Vlada upola smanjila naknade za prava uporabe frekvencija za sav spektar koji se upotrebljava za mobilnu komunikaciju, za što operatori neprestano lobiraju.

Ono što je Europska komisija još ocijenila dobrim jest da je Hrvatska dobro pokrivena brzom fiksnom širokopojasnom mrežom – 86 posto nacionalno i 39 posto ruralno. Ipak, ukupno korištenje fiksnog broadbanda neznatno je ispod prosjeka EU i iznosilo je 73 posto u 2020. godini. Još uvijek u Hrvatskim fiksnim mrežama ne prevladva optika, već je prevladavajuća tehnologija i dalje xDSL, što označava razne tehnologije koje se i dalje temelje na bakrenim vodovima.

Zamjerka je i što je, unatoč dostupnosti vrlo velikih širokopojasnih brzina, korištenje širokopojasnog pristupa s brzinama od najmanje 100 Mbps nisko i koristi ga tek 9 posto građana, dok se usluge s brzinama od najmanje 1 Gbps zasad ne koriste. Pritom, naravno, nije manje bitno da su cijene širokopojasnog pristupa veće od prosjeka u EU, pokazuje statistika DESI indeksa.

Hrvatska vlada, bilježi EK, donijela je u ožujku 2021. Nacionalni plan razvoja širokopojasnog pristupa. U planu se uzimaju u obzir ciljevi EU do 2030., ali uglavnom obuhvaća komponente prethodne strategije za razdoblje od 2016. do 2020., primjećuje EK. Hrvatska je poduzela potrebne administrativne korake za provedbu prethodne strategije, ali nije postigla rezultate u razvoju infrastrukture. Očekuje se da će Okvirni nacionalni program za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa, koji sufinancira EU, omogućiti da do kraja 2023. optikom bude pokriveno 240.000 kućanstava. Očekuje se i da će se javnim financiranjem nadopuniti privatna ulaganja da se još 210.000 kućanstava i poduzeća pokrije optičkom mrežom.

Ono što je već prigovorila Komisija i u DESI, a potom i u zasebnom izvješću činjenica je da još uvijek nije donesen Zakon o elektroničkim komunikacijama u kojem se odražava usklađenost s europskim zakonikom. Zakon je bio spreman još u rujnu, no od tada čeka svoj red. Jesu li vladajući zaboravili na njega ili im je nešto u njemu sporno, nije javno objavljeno, no EK je došao do točke da nas zbog te vrste neposluha može i novčano kazniti.

Kako navodi EK, u zemlji s više od 550 lokalnih tijela vlasnicima privatne infrastrukture i dalje su problem previsoke naknade za pravo puta koje se plaćaju općinama. Još jedna zapreka učinkovitom uvođenju infrastrukture mobilnih i fiksnih mreža ostaju i strogi lokalni režimi prostornog planiranja. U svojem planu za provedbu paketa mjera za povezivost Hrvatska je najavila planove za uklanjanje glavnih zapreka učinkovitom uvođenju mreža vrlo velikog kapaciteta, primjerice poboljšanjem prakse prostornog planiranja, ubrzavanjem postupaka odobravanja prava puta, osnivanjem tijela za koordinaciju postupaka izdavanja dozvola te izradom smjernica za primjenu naknada, piše EK. Neki pomaci su na tom planu učinjeni, barem deklarativno, no zakona koji bi to trebao osigurati još nema na rasporedu Vlade.

A Tonko Obuljen, predsjednik Vijeća HAKOM-a, regulatora upravo na polju telekomunikacija, naglašava da su zadovoljni napretkom u kategoriji povezivosti.

– Operatori su nastavili investirati u razvoj i gradnju mreža pa broj raspoloživih priključaka vrlo velikih brzina i dalje raste iako potražnja za velikim brzinama ne prati taj rast. Vjerujem da će povećana tržišna utakmica na fiksnom tržištu potaknuti i zainteresiranost korisnika za priključke s brzinama iznad 100 Mbit/s, ali i one s gigabitnim brzinama. Pokrivanje mobilnih mreža, kao i korištenje mobilnog interneta, na razini je europskog prosjeka, dok smo po spremnosti za 5G u samom vrhu – kaže Obuljen.

Dodaje da je za nastavak razvoja važno ukloniti prepreke u gradnji mreža i na vrijeme završiti započete projekte te pokretati nove.

– To prije svega znači dovršiti gradnju 5G mreža i pokriti ruralna područja priključcima s brzim internetom uz korištenje sredstava EU. Također je važno smanjiti troškove gradnje mreža i povećati potražnju za uslugama na novosagrađenim mrežama jer su to faktori koji, uz povećanje kupovne moći građana i povećanje konkurentnosti na tržištu, najviše utječu na indeks cijena koji je sastavni dio kategorije povezivosti – smatra Obuljen.

Boris Drilo pak stanje u kategoriji povezivosti komentira sljedećim riječima: – Nakon duljeg vremena pomaknuli smo se i u perspektivi povezivosti gdje smo po uvođenju 5G-a iznad prosjeka EU. Rezultat je to zajedničkog rada i razumijevanja industrije, regulatora i Vlade RH. Nažalost, to nije slučaj u perspektivi fiksnog pristupa internetu, u čemu i dalje ozbiljno zaostajemo. EU u svom izvještaju navodi probleme vezane uz previsoke naknade za pravo puta, stroge lokalne režime prostornog planiranja i visoke cijene. Očekujemo da će se i u ovom slučaju, slijedeći 5G iskustvo, dogoditi brzi pomaci.

Kategorija ljudski kapital

U kategoriji ljudskog kapitala Hrvatska je na 16. mjestu među 27 članica EU. Ipak, razmotrimo li detaljnije tu kategoriju, vidljivi su neki nerazmjeri, a rezultati točno govore gdje trebamo učiniti pomake.

Primjerice, građana s najmanje osnovnom razinom digitalnih vještina i dalje je manje od prosjeka u EU, samo 53 posto osoba u dobi od 16 do 74 godine služi se barem osnovnim digitalnim vještinama. Međutim, u dobnoj skupini od 16 do 24 godine razina digitalnih vještina (osnovna i viša od osnovne) najveća je u Europi. Uz to, u kategoriji digitalnih vještina na razini višoj od osnovne Hrvatska je iznad prosjeka EU (35 posto u odnosu na prosjek EU od 31 posto). Udio stručnjaka za ICT u ukupnoj radnoj snazi u Hrvatskoj manji je od prosjeka EU (3,7 posto, prosjek EU je 4,3 posto). Postotak stručnjakinja za ICT neznatno je ispod prosjeka EU. S druge strane, hrvatska poduzeća ulažu u osposobljavanje u području ICT-a za zaposlenike, pri čemu je 23 posto poduzeća nudilo specijalizirano osposobljavanje u području ICT-a.

Ono što bilježi EK kao dobre trendove jest da je CARNET, glavna ustanova odgovorna za digitalizaciju obrazovanja, potpuno podržavao prelazak na internetsko poučavanje i učenje kao odgovor na COVID-19. Sve hrvatske škole (njih 1320) bile su uključene u drugu fazu programa e-Škole. Od 2020. do 2021. svi su nastavnici dobili osobne uređaje, a većina je škola bila opremljena bežičnim lokalnim mrežama, stoji u pojašnjenju EK. Tako izgleda opća slika, iako je niz izazova i dalje tu, pandemija je u tom dijelu “odradila posao” i vjerojatno bez nje takvi rezultati ne bi bili mogući još godinama.

Europska komisija je podržala i novi Zakon o strancima donesen 2021. kojim se uređuju uvjeti ulaska, kretanja, boravka i rada državljana trećih zemalja u Hrvatskoj.

Tim se zakonom otvara tržište rada stručnjacima za ICT, talentima u području tehnologije i digitalnim nomadima jer su olakšani postupci dobivanja vize i mogućnosti zapošljavanja. Hrvatska aktivno ulaže u uvođenje umjetne inteligencije (AI) u obrazovanje. Natjecanje AI School Challenge, koje organizira udruga CroAI u suradnji s CARNET-om, potiče učenike osnovnih i srednjih škola da nauče osnove umjetne inteligencije na tečaju “Elements of AI”. Hrvatska je prva zemlja u regiji koja je prevela i ponudila tečaj, pohvalila nas je Europska komisija.

Ipak, unatoč povećanju broja stručnjaka za ICT, 68 posto poduzeća koja zapošljavaju ili traže stručnjake za ICT i dalje, navodi EK, teško dolaze do odgovarajućih kandidata. Nedostaci stručnjaka za ICT mogu izravno ograničiti sposobnost poduzeća za inovacije i uvođenje novih digitalnih usluga i proizvoda. Zato je važno postojeću neprikladnost vještina radne snage prevladati povećanjem broja stručnjaka s digitalnim vještinama, i to prekvalifikacijom i usavršavanjem radnika i zaposlenika te promicanjem karijera u području ICT-a i studija u području STEM-a među ženama, smatra EK.

– Budući da su ljudi u biti pokretači digitalizacije, veseli napredak u udjelu ICT stručnjaka u ukupno zaposlenima kod nas kao i postotak osoba s diplomom iz ICT područja koje je iznad EU razine. Da bi došli do bolje pozicije na ukupnoj ljestvici, važno je i dalje raditi na poboljšanju klime za privatna ulaganja, iskoristiti prednosti europskog novca iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti (NPOO) te dalje porezno rasteretiti rad kako bismo ICT stručnjake zadržali u Hrvatskoj – ističe Boris Drilo.

Inače, valja reći da je cilj EU odnosno Digitalnog kompasa za 2030. da se najmanje 80 posto građana služi barem osnovnim digitalnim vještinama. Dok je 84 posto ljudi redovito koristilo internet u 2019., samo ih je 56 posto posjedovalo barem osnovne digitalne vještine. Nizozemska i Finska prednjače u EU, dok Bugarska i Rumunjska zaostaju. Prema Digitalnom kompasu, broj ICT stručnjaka u EU trebao bi doseći najmanje 20 milijuna do 2030., u usporedbi s 8,4 milijuna u 2020. (što odgovara 4,3 posto radne snage). Iako postoji stalan rast od 2013., potrebno je ubrzanje kako bi se postigao cilj. Od 2020. godine Finska sa 7,6 posto i Švedska sa 7,5 posto imaju najveći udio ICT stručnjaka u radnoj snazi.

Na tržištu rada EU i dalje postoji opći nedostatak ICT stručnjaka, a broj slobodnih radnih mjesta raste kako se otvaraju nova radna mjesta. Tijekom 2020. godine 55 posto poduzeća koja su zapošljavala ili pokušala zaposliti ICT stručnjake prijavilo je teškoće u popunjavanju takvih slobodnih radnih mjesta. U ključnim područjima, poput kibernetičke sigurnosti ili analize podataka, stalno postoje stotine tisuća slobodnih radnih mjesta. Više od 70 posto poduzeća navodi nedostatak djelatnika s odgovarajućim (digitalnim) vještinama kao preprekom za ulaganja.

Integracija digitalne tehnologije

U kategoriji integracije digitalne tehnologije Hrvatska je na 13. mjestu među članicama EU. I to je naš najbolji rezultat gledamo li kategorije koje čine DESI indeks.

– Najbolji rezultat imamo u području integracije digitalnih tehnologija u poslovanje pri čemu smo iznad te brži od EU prosjeka. Očito nam je u tome “pomogla” pandemija, ali i jače osvješćivanje hrvatske poslovne zajednice da digitalne tehnologije utječu na konkurentnost poslovanja. Tome je sigurno pridonijela i izrazito povoljna klima stvorena oko odličnih rezultata nekadašnjih startupa, a danas već renomiranih tehnoloških kompanija u Hrvatskoj koje djeluju na globalnoj sceni – ocjena je Borisa Drila.

Među hrvatskim malim i srednjim poduzećima njih 62 posto ima barem osnovnu razinu digitalnog intenziteta, što je neznatno iznad prosjeka EU od 60 posto. Kad je riječ o primjeni ICT-a u svrhu okolišne održivosti, 75 posto hrvatskih poduzeća bilježi srednji/visok intenzitet zelenih mjera primjenom ICT-a, što je znatno više od prosjeka EU (66 posto). Hrvatska poduzeća iskorištavaju mogućnosti koje pružaju digitalne tehnologije. Aktivno sudjeluju u internetskom trgovanju, pri čemu 30 posto malih i srednjih poduzeća prodaje na internetu, a 10 posto ih prodaje i u druge članice EU.

Napredne tehnologije sve su popularnije među hrvatskim poduzećima, njih 29 posto primjenjuje rješenja u oblaku, a 21 posto rabi rješenja koja se temelje na umjetnoj inteligenciji. Svako peto poduzeće (22 posto) aktivno se koristi društvenim mrežama, a svako četvrto (26 posto) elektronički dijeli informacije, pokazuju podaci EK.

Procvala je primjena e-računa. Broj poduzeća koja ih upotrebljavaju rekordno je porastao, s 12 posto u 2018. na 43 posto u 2020. Povećava se i korištenje velikih podataka, koje je doseglo prosjek EU od 14 posto poduzeća.

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja očekuje da će se do sredine 2022. dovršiti nacionalni plan za digitalnu transformaciju gospodarstva za razdoblje od 2021. do 2027. Bit će to akt strateškog planiranja za potporu cjelokupnoj provedbi digitalnih mjera na temelju hrvatske Nacionalne razvojne strategije za razdoblje od 2021. do 2030. U izradi su i strategija pametne specijalizacije za razdoblje 2021. - 2029. i nacionalni plan za razvoj umjetne inteligencije.

Radi daljnjeg poticanja digitalne transformacije hrvatskog gospodarstva, važno je pomoći malim i srednjim poduzećima da povećaju korištenje naprednih tehnologija, pri čemu je potrebno obratiti posebnu pozornost na ekosustave startup poduzeća, na poduzeća u regijama u nepovoljnom položaju te na poduzetnice u digitalnom području, zaključuje Europska komisija te ističe da će za to biti potreban koordiniran i sveobuhvatan pristup.

Ako zaposlenici steknu relevantne napredne digitalne vještine, povećat će se inovacijski kapacitet malih i srednjih poduzeća. Izrada sveobuhvatne digitalne strategije za prikupljanje, analizu i iskorištavanje podataka u nekoliko javnih i privatnih domena pomogla bi da se uklone nedostaci i povećaju prednosti u područjima sigurnosti, privatnosti, inovacija proizvoda i usluga, kako u privatnoj tako i u javnoj domeni, te bi pridonijela relevantnim inicijativama EU.

Inače, kako bi se postigao cilj Digitalnog kompasa 2030. u cijeloj Europskoj uniji trebalo bi dostići da najmanje 90 posto malih i srednjih poduzeća ima osnovnu razinu digitalnog intenziteta. U 2020. samo 60 posto malih i srednjih poduzeća bilo je na toj razini u usvajanju digitalnih tehnologija. Danska i Finska s 88 posto već su vrlo blizu cilja EU, dok Bugarska i Rumunjska znatno zaostaju (33 posto). Digitalni kompas cilja da najmanje 75 posto tvrtki koristi AI, oblak i velike podatkovne tehnologije do 2030.

Kategorija digitalne javne usluge

Kad je riječ o digitalnim javnim uslugama, Hrvatska je na 24. mjestu među zemljama EU, dok je lani bila 25. Naravno, valja uzeti u obzir da je lani bila i jedna zemlja više u konkurenciji. Dakle, u toj kategoriji indeksa gospodarske i društvene digitalizacije još ima slabe rezultate, ističe u izvješću EK.

Internetska interakcija između tijela javne vlasti i građana je ispod prosjeka jer usluge e-Uprave koristi 52 posto internetskih korisnika, a prosjek EU je 64 posto.

Na pokazatelju količine podataka koji su unaprijed popunjeni u internetskim obrascima javnih usluga, što je jedna od potkategorija kojom se mjeri ukupni rezultat javnih usluga, Hrvatska je daleko ispod prosjeka EU (ima rezultat 43, a prosjek EU je 63). Hrvatska je ispod prosjeka EU i prema dostupnosti digitalnih internetskih usluga, bez obzira na to je li riječ o uslugama za građane (60 posto, a prosjek EU je 75) ili za poduzeća (73 u usporedbi s prosjekom EU od 84). S druge strane, kad je riječ o otvorenim podacima, Hrvatska ima dobre rezultate.

Važne dopunske aktivnosti za promicanje i poboljšanje digitalizacije javne uprave i javnih usluga su, među ostalim, mjere za dodatno pojednostavnjenje i mjere za interoperabilnost državnih usluga i podataka.

– Po dostupnosti digitalnih online usluga, kao i u pogledu digitalnih usluga za građane, Hrvatska se približava prosjeku EU. Također, na području otvorenih podataka Hrvatska ima dobre rezultate. Središnje mjesto za elektroničke usluge i informacije u Hrvatskoj je portal e-Građani koji trenutačno koristi više od 1,55 milijuna korisnika. Redizajniran je u svibnju 2021. i trenutačno nudi ukupno 98 e-usluga – istaknuo je B. Gršić kojega smo zamolili za komentar. U međuvremenu, valja naglasiti da je broj usluga koje se nude na portalu e-Građani narastao na 100.

– Osim vizualnih promjena i promjena u sučelju, sustav je prilagođen za korištenje na mobilnim uređajima. Kao doprinos za daljnji razvoj elektroničkih usluga potrebno je naglasiti da je u travnju prošle godine objavljen ‘Standard za razvoj javnih e-usluga’, koji uključuje smjernice za razvoj intuitivnog korisničkog sučelja u e-uslugama i razvoj elektroničkih usluga – ističe Gršić i nastavlja: – Prema ocjeni EK, u DESI izvješću navodi se da je Hrvatska u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti pripremila ambiciozan plan djelovanja s reformama i ulaganjima povezanima sa svim dimenzijama indeksa gospodarske i društvene digitalizacije te da provedba mjera iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti može donijeti važnu promjenu tempa i priliku da se digitalizacija sustavno i planski razvija u cijeloj Hrvatskoj.

Za daljnji brz i kvalitetan razvoj javnih usluga prepoznata je kao preduvjet povezanost baza i registara državnih tijela odnosno područje digitalne interoperabilnosti. To je proces koji je započeo, a osobito je naglašen kao zasebna reforma u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti.

– Veseli nas što je i Europska komisija prepoznala naše ambicije na području digitalizacije kojima želimo dostići zacrtani cilj prema Nacionalnoj razvojnoj strategiji Hrvatske do 2030., a to je dostići prosjek EU na ljestvici DESI indeksa. To nije jednostavno postići jer sve članice EU napreduju, stoga trebamo napredovati brže od drugih, što smo i odlučni učiniti – zaključuje Bernard Gršić.•