Nenad Marjanović iz Combisa objašnjava na koji način gradovi mogu štedjeti energiju, ostvariti financijske uštede, biti transparentniji prema građanima i s pravom se zvati pametnim. Do 2050. godine 70 posto svjetskog stanovništva živjet će u gradovima, i to u gradovima koji pokrivaju otprilike samo dva posto Zemljine površine. Ta nam predviđanja daju dobar razlog za promišljanje o tome kako će zapravo izgledati i funkcionirati ti gradovi budućnosti.
Nesavršeni gradovi
Današnji su gradovi kompleksni i daleko od savršenstva. Nisu efikasni jer ih opterećuje problem zagušenosti, odnosno velik porast stanovništva i prometa. Nisu održivi zbog rasipanja energije, zagrijavanja i utjecaja na okoliš. I na kraju krajeva, ne možemo ih nazvati otpornima jer se ne mogu sami nositi s prirodnim katastrofama kao što su potresi ili poplave. Moderni gradovi koje sada stvaramo ovim izazovima pristupaju korištenjem svoje tehnološke infrastrukture, bilo da je ona prometna, građevinska bilo neke treće vrste. Pametnim gradovima nazivamo one gradove koji svoje izazove rješavaju s pomoću tehnologije, no valja reći da precizniju definiciju pametnoga grada nije moguće postaviti jer se ona razlikuje od grada do grada i njegovih potreba. Sama ideja pametnoga grada nije jedan pristup koji rješava apsolutno sve dvojbe, nego strateški pristup korištenju tehnologije u različitim segmentima.
Presudno pitanje – energija
Sustav pametnoga grada uključuje brojne segmente kao što su upravljanje prometom bilo javnim bilo privatnim, skupljanje podataka o životu građana i njihovu okolišu, kao i pružanje informacija građanima o servisima koje grad pruža (pametna rasvjeta, parkirališta, ujedinjene platforme za razmjenu podataka, baze podatka dostupne građanima, eGovernance sustavi), no upravljanje energijom i komunalnim mrežama od presudne je važnosti. Kako nam otkriva Nenad Marjanović iz Combisa, za pametnu potrošnje energije na našem tržištu dostupno je rješenje hrvatske pameti, sustav ComEnergy:
– ComEnergy je najvažniji kotačić pri rješavanju izazova koje svaki sustav za upravljanje energijom treba riješiti da bi se nazvao sustavom pametnoga grada. Riječ je o tehnološkoj platformi za skupljanje podataka s udaljenih mjernih mjesta (brojila i senzora), i to u realnom vremenu s pomoću IoT tehnologije i računalnog oblaka. Ovo je rješenje osmišljeno tako da bude višekorisničko, smješteno u računalnom oblaku, a posjeduje ugrađenu analitiku podataka koja se obavlja kako se skupljaju podaci (u realnom vremenu). Usto, nije posvećeno jednom energentu (samo voda, samo struja), nego istovremeno može skupljati podatke o više energenata u sustavu (voda, struja, plin, vodena para).“
Alarmiranje u izvanrednim situacijama Stručnjak IT tvrtke Combis objašnjava da je i korisnost ovakvog sustava velika:
– Lako se kreiraju troškovni prikazi kroz koje se može izračunati jako puno vrijednosti, kao i potencijalne uštede. Tu su i prikazi višestrukih modela potrošnje bilo da je riječ o dijelu komunalne mreže bilo određenom tipu energenata, kao i postavljanje alarma koji reagiraju na bilo kakva odstupanja u ponašanju energetske mreže.
Zašto su to bitni izazovi s kojima se trebamo nositi tijekom potrošnje energije?
Marjanović ističe da se često događa da su sustavi posvećeni upravljanju samo jednom energentu, na samo jedan način, s pomoću samo jednog modela upravljanja i namijenjeni samo jednoj svrsi, što ne stvara cijelu sliku i ne može stvoriti energetsku učinkovitost. Ako pak razmislimo o slučajevima poput poplava ili potresa, ovakav sustav može u realnom vremenu alarmirati komunalnu mrežu i sustave za slučaj opasnosti o ispadu unutar same mreže i na taj način pomoći samom gradu u uspostavi normalnog funkcioniranja sustava. Uz sve navedeno, COVID-19 epidemija je također pokazala kako mogućnost udaljenog očitavanja brojila može biti jako bitan faktor u poslovanju komunalnih poduzeća, koja tako brojila mogu očitavati uz pomoć senzora i ne izlagati opasnosti zaraze kako svoje zaposlenike tako i građanstvo.
Transparentnost podataka
Najjednostavnije objašnjenje sustava, kako kaže Marjanović, jest da zamislite digitalnu upravljačku ploču uz pomoć koje možete saznati sve informacije o svakom dijelu energetske infrastrukture grada. Uz informacije koje dobivate, prepoznaju se uzorci pa tako možete shvatiti da je došlo do odstupanja u potrošnji energenata. To znači da je možda riječ o kvaru, zagrijavanju sustava ili nekom trećem uzroku, a gradovi sve navedeno mogu puno brže riješiti i pritom obavijestiti korisnike o tome što se događa.
Sustavi za nadzor brojila pri udaljenom očitavanju služe za potencijalna odustupanja na mreži, ali oni stvaraju i mogućnost da se korisnicima pružaju transparentni podaci (stanje brojila). Također, budući da sustav može skupiti podatke iz različitih izvora i u realnom vremenu obaviti analizu koja je vezana za energetsku učinkovitost, postaje lako i izračunati potencijalne gubitke, rasipanje energije ili vrijednosti emisija zagađenja – zaključuje Marjanović
O cemu vi pricate? Internet sam konzumira 10% svjetske energije i vi jos pojacavate potrosnju sa 5G i pricate o stednji. Zvuci u najmanju ruku blesasto. Naucite ljude da ugase svoje WiFi-je po noci i ustedjet cete vise elektricne nergije nego vas IoT. Naucite ljude da imaju stari telefon bez baterija, nema potrosnje struje. Nije dobro da je tehnologija gospodar covjeku. Postoji vise nacina da se dodje do usteda a vi ste izabrali pogresan; stetan po ljude.