Iskoristi 'black' ponudu, Mjesec Crnog petka, Black Monday cijeli tjedan... – labuđi pjev trgovaca o danu koji se u nekim zemljama smatra blagdanom 'brutalnih' popusta u dućanima, a slijedi iza američkog Dana zahvalnosti i poštede predsjedničke purice, u nas je otpočeo još oko Svih svetih, a kako se sve više bliži (29. studenoga) rastu i potrošačka groznica i sumnja građana kako im se i ove godine podmeće mačka u vreći.
Onima koji unaprijed odrade zadaću i mjesecima ranije prate kretanje cijena omiljenog im proizvoda još bi se moglo i posrećiti, možda još više putem online kupnji. No u pravilu je više onih koji ostanu kratkih rukava – i na popustima i do 70%, kako im sugeriraju trgovci, završe s viškovima odjeće, obuće, lonaca, multipraktika, posteljine... koje nikad neće obući ili upotrijebiti. Na tzv. Crni petak trgovci u SAD-u, a posljednjih godina i u Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Austriji, Australiji, čak i Kini i Indiji, ostvare neke od najboljih godišnjih prometa. A u Hrvatskoj?
Prema podacima Porezne uprave, u djelatnosti G-47 – trgovine na malo (osim trgovine motornih vozila i motocikala) lani je na Crni petak u nas fiskalizirano računa u vrijednosti 76,7 milijuna eura u odnosu na 65,4 milijuna 2022. Bio je to rast od 11,29 milijuna eura ili gotovo 15%. No na krilima inflacije koja je tada bila visokih 8,7% na godišnjoj razini te svega 4 milijuna računa u odnosu na 3,96 milijuna iz godine ranije, i nije bilo prevelike razlike, dok je u cijelom tjednu Crnog petka protrgovano računa u vrijednosti 393,5 milijuna eura, za oko 60,5 milijuna eura više nego 2022.
Stručnjak za maloprodaju Drago Munjiza smatra kako će ove godine u tjednu (vikendu) Crnog petka potrošnja u Hrvatskoj rasti 5-10% u odnosu na lanjsku godinu, što je nešto veći rast u odnosu na trend rasta posljednjih mjeseci u maloprodaji. Sve veći dio šopinga obavlja se putem e-kupnje, dijelom i izvan Hrvatske, što je trend prisutan u svim članicama EU, no on u nas, ističe Munjiza, zasad čini manje od 5% ukupne potrošnje.
Kako bilo, istraživanje europarlamentarke Biljane Borzan, objavljeno u zagrebačkoj Kući Europe, pokazalo je kako 87,3% hrvatskih građana "barem ponekad" kupuje na internetu te da ih 76,9% vjeruje prodavačima na internetu. – Nažalost, tijekom rasprodaja, poput Crnog petka, više od 80% ih je naišlo na lažna sniženja, odnosno primijetili su da je snižena cijena ista kao i prije sniženja – kaže Borzan, ističući kako se u odnosu na razdoblje prije pandemije broj građana koji kupuje online i ima povjerenje u online trgovce udvostručio, a čak 67% građana čeka rasprodaju poput Crnog petka da bi obavili kupnju.
Situacija nije puno bolja ni u EU, gdje je Europska komisija tijekom pandemije radila provjeru 176 online trgovina, tj. 16.000 proizvoda u vrijeme Crnog petka. Utvrdili su da četvrtina sniženih proizvoda košta kao i prije sniženja, a 46% online trgovaca imalo je takve proizvode. – U Hrvatskoj na probleme kod online kupnje nailazi 29,1% građana, a to su najčešće dostava krivog proizvoda ili pak proizvod nikad ne bude dostavljen. Skoro 17% građana prijavljuje probleme koji su posljedica činjenice da žive u Hrvatskoj – nedostatak dostave ili manja ponuda audiovizualnih sadržaja nego u drugim državama člancima EU – kaže Borzan te dodaje kako je istraživanje pokazalo i da su građani relativno dobro upoznati s činjenicom da EU jamči pravo povrata robe kupljene online 14 dana od dostave, ali i dalje su zbunjeni oko prava koja proizlaze iz jamstva.
>>> FOTO Litru benzina u susjedstvu plaćaju tek 1,19 eura, evo kakvo je stanje u drugim državama
Zahvaljujući njezinoj Direktivi o osnaživanju potrošača u zelenoj tranziciji, od iduće će godine u svim trgovinama biti podsjetnici da je obvezno zakonsko jamstvo dvije godine i da vrijedi za sve proizvode. – Ako nešto zvuči predobro da bi bilo istinito, onda to vjerojatno i jest – poručila je Borzan savjetujući kupcima da ne zaborave da i plaćanje kreditnom karticom mogu otkazati preko banke. S druge strane, iako su im draga sniženja, čak 85,6% naših građana smatra da su veća u zemljama zapadne EU nego u Hrvatskoj pa Borzan i u novom mandatu planira raditi na uvođenju reda na online tržište, ponajprije boljom kontrolom oglašavanja, manipulativnih praksi te rješavanja specifičnih pitanja kupaca poput nedostatka dostave ili geoblokiranja.
Građani se ovih dana susreću i s različitim tehnikama pritiska poput "ostao je još jedan proizvod", "još troje ljudi u ovom trenutku gleda ovaj proizvod"..., a najčešće je riječ o lažnim tvrdnjama, upozorava Borzan te poziva i na građansku odgovornost – prijavu nepravilnosti Europskom potrošačkom centru ili Ministarstvu gospodarstva, umjesto da se misli kako su potrošači prepušteni sami sebi, nasamareni te da tu sve završava.
Kolike opasnosti vrebaju neoprezne kupce s weba možda najbolje govori i podatak kako se čak 72% prevara potrošača u Hrvatskoj dogodilo online. CARNET je pak, što vlastitim istraživanjem, što uz pomoć prijava građana, utvrdio kako trenutačno ima oko 1600 lažnih internetskih trgovina koje imitiraju poznate modne brendove, a ciljaju na Hrvatsku. I ta brojka nije konačna, upozorili su. Zato i Ministarstvo gospodarstva u suradnji s Europskim potrošačkim centrom Hrvatska te potrošačkim udrugama upozorava na oprez tijekom razdoblja velikih popusta, kada je najviše obmana kojima se kupce navodi na nepotrebne kupnje i preplatu proizvoda za koje je upitno jesu li i sniženi.
Ana Knežević, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača, kaže kako su prije nekoliko godina kolege iz britanske potrošačke organizacije Which otkrili da je 99,5% "nevjerojatnih ponuda" bilo jednako ili čak povoljnije u drugo doba godine. Istraživanje je proučavalo tisuće cijena i otkrilo da kupnja na Crni petak gotovo sigurno neće dostići najnižu cijenu u prošloj godini. – Veliki popusti često su samo mamac za nepromišljene kupnje, za promociju osrednjih proizvoda, ali i za lažna sniženja cijena – napominje Knežević.
Kako bi građani iskoristili dan popusta za kupnju kvalitetnog proizvoda koji im je stvarno potreban, iz udruge im savjetuju da naprave popis želja – odnosno popularnih proizvoda i prate hoće li se neki od njih pojaviti među sniženima. Umjesto da se vjeruje sloganima trgovaca o popustima i megarasprodajama od 70%, bolje je pogledati cijenu, a ne treba biti opsjednut ni markama proizvoda ili – što je druga krajnost – vrlo jeftinim i čak nepoznatim markama koje nisu nužno loše, no "nije slučajnost da se neke od njih pojavljuju samo tijekom promotivnih razdoblja". Potrošači koji kupuju preko interneta morali bi pročitati i uvjete kupnje, uključuje li konačna cijena i porez i troškove dostave, tko je prodavač te posebno biti oprezni sa stranicama izvan EU.
Ipak, da Crni petak ne mora biti posve "crn" možda je najbolji dokaz drogerijski lanac dm koji tog dana već tradicionalno obilježava Giving Friday, u povodu čega će donirati 5% ukupnog dnevnog prometa ostvarenog u 178 prodavaonica u RH i u dm online shopu, a namijenjen je centrima u Rijeci i Bedekovčini za pomoć djeci i mladima bez odgovarajuće roditeljske skrbi.
>>> FOTO Ovo su prosječne cijene najma stana u gradovima u EU: U jednom treba izdvojiti čak 2275 eura