Konačno odobren veliki projekt gradnje interneta u Hrvatskoj

Za još jedan korak bliže smo početku gradnje nacionalne optičke infrastrukture, odnosno svjetlovodne agregacijske mreže, koja je svojevrsni preduvjet i za razgranatiju i bolju pristupnu optičku mrežu, a posljedično i kvalitetniju mobilnu mrežu. Kako to stručnjaci vole pojašnjavati, agregacijska mreža je autoput, dok su izlazi do naselja i kuća pristupna mreža.

Dakle, nakon što je početkom lipnja dobivena potvrda o izvedivosti projekta gradnje optičke agregacijske mreže, u ponedjeljak je  dobivena i završna potvrda za gradnju velikog projekta, točnije dobivena je pozitivna ocjena Jaspers Independent Quality Review (IQR) za NP-BBI projekt, što znači da se projekt smatra izvodivim i održivim te da nema daljnjih zapreka u osiguranju sredstava i pokretanju implementacije, izvijestili su iz Odašiljača signala i veza (OIV-a).

Iz OIV-a poručuju: "Pred nama je izgradnja nacionalne agregacijske širokopojasne optičke infrastrukture sljedeće generacije (NP-BBI) diljem naše zemlje što podrazumijeva izgradnju pasivne svjetlovodne infrastrukture do ciljanih naselja u prigradskim i ruralnim područjima, a očekuje se izgradnja pasivnih svjetlovodnih dionica u duljini većoj od pet tisuća kilometara. Ciljne skupine unutar navedenih naselja bit će i javne ustanove, odnosno nacionalni, regionalni i lokalni Vladini uredi i podružnice, uključujući obrazovne, zdravstvene, kulturne, turističke i pravosudne ustanove."

Ili, pojednostavljeno rečeno, za jedan korak bliži smo kvalitetnijem i bržem fiksnom internetu u svim dijelovima Lijepe Naše. Jer agregacijska optička mreža postoji u većem dijelu Hrvatske i u većini je u vlasništvu Hrvatskog telekoma, a sada će se graditi dijelovi koji nedostaju ili su nedostatni. Svojedobno HT je predlagao da oni sami dovrše cjelokupnu izgradnju optičke infrastrukture, no Vlada je odlučila da se, makar i bila paralelna, gradi nacionalna infrastruktura. Bilo je to u travnju 2018.

Treba podsjetiti da su novci za taj pothvat dobiveni iz EU fondova odobreni istoga dana kada i oni za Pelješki most. Ukupna financijska sredstva za provedbu programa iznose 101,4 milijuna eura, od čega će se 85 posto financirati iz Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF), a preostalih 15 posto osigurava RH u obliku državne potpore, kazuju iz OIV-a.

U nekoliko navrata Europska komisija opominjala je Hrvatsku kako će, ne ubrzaju li procese, novci morati biti vraćeni. No, čini se da je za sada taj scenarij zaustavljen, osim ako ne dođemo do problema kako financirati nacionalnu komponentu.

U pripremnoj fazi provedbe projekta proveden je niz važnih aktivnosti koje prethode konačnoj odluci o financiranju, potpisu Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava te pokretanju implementacije. Između ostalog, značajno je da je na temelju Zakona o strateškim investicijskim projektima RH, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja 24. kolovoza 2020. godine donijelo „Odluku o uvrštenju NP-BBI projekta na listu strateških projekata RH“, što predstavlja bitan element za bržu i kvalitetniju provedbu.  OIV je odradio pripremu za prijavu velikog projekta, koji je upravo jučer dobiven od neovisnog tijela, što se smatra završnim korakom procesa.

Dakle, ono što bi trebalo ubrzo uslijediti jest potpis Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava, pokretanje postupaka javne nabave potrebnih radova i usluga, a početak radova na terenu očekuje se sredinom 2021. godine, naglašavaju iz OIV-a

Pandemija koronavirusa utjecala je na dinamiku planiranih aktivnosti, ali ne očekuje se značajan pomak u samom početku realizacije NP-BBI programa, koji će imati zasigurno značajnu ulogu u revitalizaciji gospodarstva nakon postojeće krize, a posebice u razvoju i održivosti malih sredina gdje trenutačno nema infrastrukturnih preduvjeta za razvoj, naglašavaju iz OIV-a.