Hrvatska treba mijenjati sustav obrazovanja i oko te teze svi su složni. Na prošlotjednoj Večernjakovoj konferenciji svi su je dodatno potvrdili, a bili su ondje od resornog ministra Pave Barišića, predsjednice stručnog povjerenstva Dijane Vican, rektora Damira Borasa te predstavnika poslodavaca i, naravno, Borisa Jokića, znanstvenika koji je uz svoj ekspertni tim izradio prijedlog cjelovite kurikularne reforme. Ono što je ostalo visjeti u zraku jest kada će se to doista dogoditi. Vladajući kažu da rade na tome, da je u proceduri, a prema nekadašnjim planovima to je već trebalo biti u eksperimentalnoj fazi.
U redovima poslodavaca čekanje nije opcija pa apeliraju na brzini, ističu hitnoću i potrebe tržišta rada. No, dojam koji ostavljaju oni u akademskim foteljama ali i vladajući jest da brige o potrebama tržišta rada i nisu prioritet. Nažalost.
– Ne vjerujem da postoji takozvani srebrni metak koji rješava odjednom sve naše probleme, niti vjerujem da se problem hrvatskog obrazovanja može riještiti bilo kakvom pojedinačnom reformom, ali moram priznati da sam alergičan i kad kažu da je potrebno 18 godina da se nešto izmijeni. Treba nam kombinacija reformskih poteza. Jer djecu nitko neće spriječiti da koriste moderne tehnolgije, niti da koriste robote. Neke stvari već se događaju u praksi, primjerice IRIM je pokrenuo robotiku, Microsoft otvara pametne učionice, pitanje je samo kojom brzinom možemo to prenijeti na sve i uskladiti. Ne smijemo dopustiti da sustav ide najsporijom brzinom. Treba prepoznati škole, nastavnike, učitelje koji mogu iznijeti promjene, jer na kraju dana roditelji žele djecu koja imaju osiguranu budućnost. Danas ako imate tehnička znanja i znanje jezika, ne morate se uopće micati iz Hrvatske nego raditi odavde za najbolje u svijetu. Ipak, zato nam trebaju STEM vještine, da inženjeri mogu kreirati inovacije, da možemo imati proizvode te zaposliti ekonomiste i pravnike da ih prodaju i štite – kaže Vidaković i dodaje da nam trebaju visokoobrazovani mladi ljudi zato da se mogu nositi s promjenama.
Irci, Danci, Finci, svi oni uspjeli su se tako reformirati da sada imaju iznimno obrazovane mlade ljude koji i ako dođe do krize mogu je prevladati u što kraćem roku.
Vjerujem da mnogima u akademskoj zajednici smeta pojam STEM, no upravo su oni ti koji bi trebali sjesti i gurati promjene.
>> Ili što bi 15-godišnjaci znali da smo primijenili novi kurikul
>> Škole su zapele u prošlosti. Što će nam logaritmi uz sve softvere