tkako su sjeli za stol, kazaljka na zidnom satu ureda u Ministarstvu obrazovanja u krug se odvrtjela nekoliko puta. Jedanaestero članova Posebnog stručnog povjerenstva zaduženog za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije “pročešljavalo” je kurikule svojih smijenjenih prethodnika. Češljat će ih još nekoliko puta, a naruku, barem vremenski, ne ide im ni početkom tjedna odaslana poruka ministra znanosti i obrazovanja Pave Barišića učenicima, profesorima i roditeljima – kurikularna reforma trebala bi početi sljedeće školske godine. I to osuvremenjivanjem nastave informatike.
Ministar Barišić zato je naručio analizu stanja, između ostalog, i školskih sati i informatičke opreme u osnovnim i srednjim školama kako bi se pripremio teren za modernizaciju sadržaja tog predmeta, ali i teren za osuvremenjivanje cjelokupnog obrazovnog sustava.
A dok se jedanaestero stručnjaka na spomenutom sastanku održanom u utorak posvetilo, naknadno su posvjedočili, strateškim područjima odgoja i obrazovanja te znanosti i tehnologije, ne izdvajajući ni jedno područje posebno, odlučili su ponijeti i teret svojih prethodnika – naši učenici trebaju izvrsno školovanje primjereno suvremenom svijetu, tu nema kompromisa!
Za kurikularnu reformu važan je svaki dan. Zato je Posebno stručno povjerenstvo na čijem je čelu rektorica sveučilišta u Zadru Dijana Vican taj posljednji sastanak zaključilo dogovorom o potrebi izrade akcijskog plana kojim će, poručili su, utvrditi i hodogram provedbe cjelovite reforme obrazovanja, uključujući i kurikularnu reformu.
Đaci neće štrebanje
A rok je ministar Barišić već postavio – barem što se jednog predmeta tiče – i to onog čiji je sadržaj u udžbenicima za učenike napisan još 1994. godine. Krenuo je Barišić tako težim putem – jer primjena novog modela informatike kompliciranija je od primjene bilo kojeg drugog školskog predmeta. Prije svega, zahtijeva “infrastrukturu“ budući da, prema posljednjem ispisanom sadržaju za informatiku koji potpisuje povjerenstvo na čijem je čelu bio Boris Jokić, svaki učenik u razredu za rad mora imati osigurano računalo i internet kako bi kvalitetno pratio nastavu, a profesorima mora biti osigurana edukacija kako bi učenicima mogli prenositi znanja koja su ukorak s informatičkim napretkom.
Novac je osiguran, a uključit ćemo različita mišljenja kako reforma naobrazbe ne bi ovisila o preferencijama političkih i interesnih krugova
A taj posao nije nimalo lak. Svjedoči o tome i petero izvrsnih srednjoškolaca i brucoša – Joško Bilandžić, Marijan Smetko, Elizabeta Tedeško, Andro Katanec i Marija Gegić – s kojima smo početkom ove školske godine raspravljali o nastavnim programima i sadržajima. Jednostavnost kojom govore o izlascima i slobodnom vremenu jednaka je onoj kojom se služe dok međusobno razgovaraju o robotima, hologramskim računalima i 3D printanju, sadržajima koji se već primjenjuju u medicini i građevini, a koji daleko prednjače nad sadržajem udžbenika koji im je iz toga predmeta ponuđen u školama. Dapače, jasno kažu kako im je sadržaj informatike važniji od sadržaja latinskog jezika ili preopsežnog sadržaja iz povijesti.
– Ne bismo smjeli generalizirati. Latinski mi je bio naporan, ali sada mi koristi. Taj predmet ne bi trebao biti čisto štrebanje riječi, bubanje napamet, kako je to sada postavljeno na nastavi. Ali se slažem da bi informatika trebala biti obavezan predmet. Mislim da u našem školskom sustavu nedostaje i predmet o općoj kulturi, odnosno o pojmovima koje bi trebali svi znati – kazala je brucošica Marija Gegić. Tako je samo potvrdila – srednjoškolci žele učiti ono što ih zanima, ono u čemu su izvrsni, a da kasnije s usvojenim znanjem mogu realizirati sve ostale obrazovne planove. Ništa različitiji od njih nisu ni osnovnoškolci.
– Iz hrvatskog jezika premalo učimo pravopis, a iz povijesti premalo o našoj povijesti. Pravopis će nam u životu uvijek trebati i biti nam važan pa bismo to gradivo povećali, ostalo bismo umanjili – kažu učenici sedmog razreda samoborske Osnovne škole Bogumila Tonija. Neki od njih iz nastavnog bi sadržaja jednostavno izbrisali likovni, drugi glazbeni, treći tjelesni – ti ih predmeti uopće, kažu, ne zanimaju, ako već trebaju biti u nastavnom programu, neka budu, ako je moguće, izborni. Ali svi oni složni su – informatika bi trebala biti obavezni predmet još od osnovne škole.
– Reforma školstva za Vladu predstavlja osnovu kvalitetnih promjena i procesa modernizacije sustava odgoja i obrazovanja. Počela je prije više od desetljeća radom na izradi Hrvatskoga nacionalnoga obrazovnog standarda. U tom svjetlu reforma će zadržati kontinuitet jer smatramo kako nije dobro da bude politički ili ideološki obojena. Nakana je uključiti i uvažiti različite pristupe i mišljenja kako bi reforma naobrazbe imala stabilnost neovisno o preferencijama političkih i interesnih krugova – kazao je tako ministar obrazovanja Pavo Barišić. Da misli ozbiljno, u resornom ministarstvu njegove tvrdnje potkrepljuju novcem – proračunom za ovu godinu za provedbu aktivnosti kurikularne reforme udvostručeni su iznosi sa 4,41 na 9,49 milijuna kuna.
– Prvi su put osigurana sredstva za škole uključene u eksperimentalnu provedbu u iznosu od dva milijuna kuna. Agencija za odgoj i obrazovanje za stručno usavršavanje odgojno-obrazovnih djelatnika u sustavu osnovnog i srednjeg školstva povećala je sredstva – s 2,4 na 3,2 milijuna kuna zbog provedbe stručnog usavršavanja za pripremu i provedbu cjelovite reforme obrazovanja – kazao je ministar Barišić. No može li se kurikularna reforma doista provesti uvođenjem novog sadržaja predmet po predmet? I znači li najavljena promjena informatike isključivo primjenu sadržaja prethodne radne skupine?
– To ne znači apsolutnu primjenu svakog retka postojećeg kurikula – poručuju iz Ministarstva obrazovanja.
– To onda nije cjelovita kurikularna reforma – odgovaraju im na to članovi bivše radne skupine poručujući da je reforma rađena na način da se sadržaji predmeta međusobno povezuju i nastavljaju jedan na drugi i tako učeniku omogućuju lakše svladavanje gradiva. Da je možda prije informatike trebalo implementirati kurikul geografije ili matematike, mišljenje je Nevena Budaka, profesora na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta, koji je u prethodnoj garnituri bio predsjednik Posebnog stručnog povjerenstva za provedbu strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije.
– Kurikularna reforma nudila je bitnu promjenu paradigme obrazovanja. Učenik je trebao biti stavljen u središte obrazovnog procesa, a učenje je, umjesto usvajanja i ponavljanja činjenica, trebalo biti obogaćeno usvajanjem kompetencija koje, osim znanja, uključuju i vještine i vrijednosti. Jasno definirani ishodi učenja trebali su, uz razvijen sustav upravljanja kvalitetom obrazovanja, jamčiti ujednačenost učeničkih postignuća u svim školama i pomoći nastavnicima u realizaciji kurikula. Sve to trebalo je biti popraćeno drugačijim načinom vrednovanja učeničkog rada kojim bi i učenici i roditelji bili točnije upoznati s postignućima učenika i s time kako poboljšati njihove rezultate. Osim toga, trebalo se raditi na podizanju kvalitete upravljanja školama i na podizanju kvalitete i društvenog ugleda učitelja/nastavnika – kazao je Neven Budak ističući ono najbolje što je kurikularna reforma, na kojoj je i radio, nosila za sobom. Kaže, drago mu je da se ipak sada nešto od predloženih kurikula počinje, nakon višemjesečne pauze, uvoditi.
Da tek treba vidjeti hoće li se i kako nastaviti cjelovita kurikularna reforma na kojoj od lipnja 2016. godine nitko ne radi, stav je Borisa Jokića koji je bio na čelu bivše radne skupine za provođenje te reforme.
Barišić je krenuo težim putem jer za informatiku svaki učenik mora imati osigurano računalo i internet, a svakin nastavnik mora biti educiran u skladu s informatičkim napretkom
– Osnovno je da svaka cjelovita promjena treba biti pripremljena, približena učiteljima, stručnim suradnicima, ravnateljima, učenicima i roditeljima. Za informatiku trebate imati opremu, ljude i izrazito intenzivna materijalna ulaganja. Ključno je doći do ljudi i osigurati im sredstva da mogu drukčije poučavati. U svemu tome krucijalno je eksperimentalno uvođenje kako bi se eventualni nedostaci otklonili. Mi smo odavno predložili dinamiku postupnog uvođenja reforme u sustav– kaže Jokić. Skeptičan je i nije siguran da Ministarstvo razumije složenost uvođenja informatike kao obveznog predmeta u sustav odgoja i obrazovanja RH, pa ni kao izbornog predmeta od 1. razreda osnovne škole.
– Sve to zahtijeva preciznost, jasnoću, sistematičnost, odlučnost i promišljenost obrazovnih politika. Jedino smisleno jest cjelovito uvesti promjene u sustav odgoja i obrazovanja. Postoji izrazita nepovezanost između različitih područja učenja i razina i vrsta obrazovanja. Dosta smo se u prethodnih 25 godina nagledali parcijalnih i polovičnih rješenja. Sustav odgoja i obrazovanja treba promatrati kao cjelinu. Sve drugo su dnevnopolitičke finte usmjerene isključivo stvaranju dojma da se nešto radi – jasan je u svojim stavovima Boris Jokić.
Iako na suprotnim stranama – jedni smijenjeni članovi bivšeg povjerenstva, drugi novoizabrani, a uvjereni da im smijenjeni u nastavku izrade kurikularne reforme ne trebaju, svi oni dijele, ili barem tvrde da dijele, isto mišljenje: Hrvatska se može razvijati samo ako se razvija obrazovni sustav.
– U načelu naš obrazovni sustav nije jako loš, ali bez razvoja postaje sve lošiji. Istraživanja pokazuju da u obrazovanju sve više zaostajemo za najrazvijenijima, a to se odražava na ekonomiji, ali i na društvu. Ne promijenimo li nešto ubrzo nabolje, ne vidim baš neku blistavu budućnost Hrvatske. A mladi će se i dalje iseljavati. Teško mi je razumjeti da netko zbog svojih uskih, ideoloških ili privatnih motiva preuzima na sebe odgovornost za dugoročnu lošu budućnost ove zemlje i nacije – kazao je Budak komentirajući koliko zastarjeli program obrazovanja utječe na društvo i gospodarstvo Hrvatske.
Programi na stranim jezicima
– Gospodarski rast, razvoj pojedinca i društva neodvojivi su od obrazovanja i znanosti. Ključni projekt Ministarstva u četverogodišnjem razdoblju nastavak je reforme sustava odgoja i obrazovanja koja se temelji na spomenutoj strategiji, ali i programima razvoja sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja – stav je ministra Pave Barišića.
A cjelovita kurikularna reforma podrazumijeva i provedbu strategije u području visokog obrazovanja. I tu se promjene, kako to najavljuje ministar Barišić, spremaju od ove jeseni. Ne po jednom predmetu kao na nižim obrazovnim razinama, već na tri osnovna cilja. Tako će se za 30,4 milijuna kuna namijenjenih konzorcijima visokih učilišta i poslodavaca razvijati unaprijeđeni studijski programi temeljeni na standardima zanimanja i standardima kvalifikacija, a osigurano je i 1,2 milijarde kuna za obnovu i gradnju studentskih domova diljem zemlje.
– U svrhu internacionalizacije visokog obrazovanja i njegove jače integracije u europski i svjetski visokoobrazovni prostor predviđa se razvoj združenih studija i ostalih obrazovnih programa na stranim jezicima, a bit će osigurana i sredstva u iznosu od 100 milijuna kuna za poticanje sudjelovanja studenata u europskim razmjenama u svrhu stručne prakse, odnosno učenja kroz rad, čime se dodatno želi utjecati na povećanje mobilnosti studenata – otkrio je svoje planove ministar Barišić.
A sve to što političari, neovisno kojoj garnituri pripadali, govore već desetljećima učenici sažimaju u jednostavne rečenice.
– Znanje koje usvojimo tijekom školovanja treba biti funkcionalnije, a ono najvažnije – trebali bismo prije svega naučiti razmišljati o tome što učimo – složili su se najbolji učenici Andro Katanec, Elizabeta Tedeško i Marija Gegec, koji su ujedno i naši prvaci upravo u informatici – predmetu koji od jeseni dobiva novo, moderno obrazovno ruho. Barem je tako najavljeno...
>> Počinje kurikularna reforma – novi predmet informatike kreće ove godine
