Europska komisija upozorava: Hrvatska se mora ubrzati ako ne želi biti u riziku od gubitka novaca iz EU

Hrvatska se nalazi na 20. mjestu od 28. zemalja članica Europske unije prema Indeksu digitalnog gospodarstva i društva DESI. Popravili smo se za jedno mjesto na tablici ‘digitaliziranih’ u odnosu na prošlu godinu, pokazuju najnoviji rezultati Europske komisije.

Valja naglasiti da je metodologija mjerenja DESI indeksa promijenjena zato da budu uzeta u obzir najnovija tehnološka dostignuća. Pritom je DESI ponovno izračunan za sve zemlje i za prethodne godine kako bi odražavao promjene u izboru pokazatelja te korekcije temeljnih podataka i tako bio usporediv.

Ljuski kapital – najbolji

DESI se mjeri u pet tematskih područja: povezivost, ljudski kapital, korištenje internetskih usluga, integracija digitalnih tehnologija te digitalizacija javnih usluga. Svako područje mjeri se kroz niz sastavnica koje se boduju i na taj se način dobiva ukupna ocjena pojedinih područja i ukupan rezultat.

Među svim područjima Hrvatska zauzima najviše mjesto u kategoriji ljudskog kapitala. Tu smo ostvarili 13. poziciju od 28 zemalja. Unutar tog područja osmi smo na ljestvici onih s najvećim udjelom diplomiranih ICT-jevaca. Ipak, ponuda ICT stručnjaka je ispod prosjeka EU unatoč rastućoj potražnji na tržištu rada, ističe se u obrazloženju.

– Vjerujem da će potencijalni inozemni investitori u digitalni sektor, kao i strani klijenti ICT/digitalnih kompanija zasigurno doživjeti ovogodišnji izvještaj kao poticaj za ulaganje i suradnju. Kako već više godina aktivno vodim industrijske i obrazovne inicijative za povećanje broja digitalnih profesionalaca, iznimno sam ponosan da Hrvatska najbolje stoji upravo u kategoriji ljudskog kapitala i da se trend nastavlja. Broj diplomiranih ICT profesionalaca u Hrvatskoj nastavlja rasti i, s obzirom na to da se ove brojke analiziraju dvije godine unazad, već sada postoje dobre šanse da ćemo po tom pokazatelju biti u top 5 EU zemalja.

No, ne smijemo se zavaravati da smo uspješni jer bismo zbog smanjenja studentske populacije mogli narušiti kvalitetu pri ulazu u sustav visokog obrazovanja. Rješenja treba tražiti u daljnjem jačanju osnovnoškolskog i općeg obrazovanja te privlačenju stranih studenata – naglašava Hrvoje Balen, član uprave Algebre i koordinator Nacionalne koalicije za digitalne vještine i radna mjesta.

Bolna točka Hrvatske jest kao i niz godina prije – povezivost. I dalje smo u tom području na predzadnjem mjestu, a skok nikako da se dogodi.

– DESI u ovoj kategoriji kao najveće izazove za Hrvatsku postavlja premali postotak kućanstava koja su se pretplatila na fiksni internet, uključujući brzi i ultrabrzi internet, premali broj građana koji ugovaraju mobilni internet u tarifi, ispodprosječnu dostupnost ultrabrzog interneta s brzinama iznad 100 Mbit/s. No, iako smo u kategoriji povezivosti trenutačno najlošije plasirani, to je kategorija u kojoj neprekidno smanjujemo razliku za ostalima i rastemo brže od prosjeka EU – komentar je HAKOM-a.

Upitan novac EU fondova

Ono što zabrinjava, a EK je i naglasio u svom izvješću, jest da nam je odobren novac iz EU fondova za razvoj ultrabrzog interneta s proračunom od 224,4 milijuna eura, gdje smo u ozbiljnoj opasnosti da ga ne uspijemo iskoristiti jer procesi ozbiljno kasne, ističe EK. Podsjetimo, radi se o novcu koji je odobren kada i onaj za Pelješki most, a namjena im je gradnja agregacijske i pristupne optičke mreže tamo gdje nema komercijalnog interesa.

A EK u izvješću doslovno pojašnjava: "Trenutačna nacionalna strategija razvoja širokopojasnog pristupa nije usklađena s ciljevima gigabitnog društva, ali već su započele pripreme za njihovo usklađivanje te se radi na razvoju nacrta Nacionalne razvojne strategije do 2030. Ciljevi u pogledu pokrivenosti mrežom nove generacije utvrđeni za 2020. teško su ostvarivi, bez obzira na postojanje dvaju nacionalnih programa za mreže nove generacije koje sufinancira EU i koje imaju proračun od 224,4 milijuna EUR (od čega 209,2 milijuna EUR dolazi iz Europskog fonda za regionalni razvoj). Oba su programa usmjerena na područja u kojima povezivost velike brzine nije ni dostupna niti se planira uvesti zbog nedostatka komercijalnog interesa. Iako je financiranje dostupno, provedba obaju programa ozbiljno kasni i njihove se ključne etape odgađaju, čime se dovodi u opasnost iskorištavanje raspoloživih sredstava. Hrvatska bi mogla ubrzati uvođenje odobrenih pristupnih i posredničkih mreža koje se financiraju sredstvima EU-a kako bi izbjegla rizik od gubitka sredstava EU-a.

– Dostupnost ultrabrzog interneta znatno će se povećati kad se počnu graditi moderne mreže. Kad je riječ o pitanju cijena, više nismo posljednji, nego smo napredovali za dva mjesta. U ovom je trenutku nejasno mjeri li se cjenovni indeks fiksnog interneta (kao u prošlosti) ili i cijene mobilnog, pogotovo jer su po nekim pokazateljima ponderirane cijene mobilnog interneta u RH u prosjeku EU, a ne pri kraju ljestvice – dodaju iz HAKOM-a.

Hrvatska je, inače, ukupno, ostvarila napredak u pogledu korištenja interneta i digitalnih javnih usluga. Hrvati su među najvjernijim čitateljima vijesti na internetu, u čemu smo kao i prethodnih godina viceprvaci EU. Hrvatske tvrtke koriste društvene mreže i služe se tzv. Big Data alatima, te prakticiraju e-trgovinu. Ipak, ono što je još jedna poražavajuća činjenica jest da petina Hrvata uopće nije online te smo po tom parametru područja ‘korištenje internetskih usluga’ tek na 25. mjestu u Europi.