Na računalu se najčešće igraju Istrani, Slavonci ga izbjegavaju

Zabava je najčešći razlog zbog kojeg Hrvati koriste računalo, posao je na drugom, a obrazovanje na trećem mjestu. Gledano po županijama u igranju igrica, surfanju internetom, skidanju glazbe... najviše uživaju Istrani. Više od polovice ih tvrdi da im je zabava na prvom mjestu kada je posrijedi korištenje računala, a na drugom su mjestu "po zabavljanju" vlasnici računala u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Poslovni Zadrani

Pokazalo je to najnovije istraživanje Učilišta Algebra provedeno među radno aktivnim stanovništvom u dobi od 17 do 40 godina. Ima i onih koji se računalom koriste zbog posla, a takvih je najviše u Zadarskoj županiji te Zagrebačkoj. S druge strane najmanje se računalom u poslovne svrhe koriste njihovi vlasnici iz Osječko-baranjske županije. Zanimljivo je i da se u Bjelovarsko-bilogorskoj i Osječko-baranjskoj županiji gotovo 15 posto ispitanika računalom uopće ne koristi. Istraživanje je pokazalo i da Hrvati nisu "ludi" za dodatnim usavršavanjem.

Nemaju vremena

U posljednjih godinu dana dodatno se školovalo samo 38 posto sudionika. Gotovo svaki drugi radi osobnog usavršavanja, a njih 33 posto zbog potreba trenutačnog posla. Ovako slabi rezultati i ne začuđuju previše s obzirom na to da svaki peti ispitanik ionako misli kako mu dodatno školovanje ne pomaže u životu, svaki treći kaže da nema vremena za usavršavanje, a svaki četvrti da mu nedostaje novca. Na pitanje što je najvažnije za pronalaženje dobrog posla anketirani su neodlučni. Nešto više od polovice ih smatra da je najvažnije imati diplomu fakulteta, a nešto manje, njih 40 posto, više vjeruje u "dobru vezu".

Dobro poznavati strane jezike najvažnije je za 24 posto ispitanika, a dobro poznavanje rada na računalu za njih 23 posto. Ipak, iako neki dobiveni podaci djeluju porazno, prema riječima člana uprave Algebre Hrvoja Balena, primijećen je porast broja ljudi koji su u protekloj godini pohađali određene obrazovne tečajeve. A s obzirom na to da je lani većina tvrtki smanjila ulaganja u zaposlenike, ali i zbog brojnih otkaza, motiv za dodatno obrazovanje bili su osobni interesi i želja za usavršavanjem.