Sve više Hrvata osjeća neobuzdan impuls za kupnju nepotrebnih stvari, zbog čega nerijetko zapadaju u dugove i teško samostalno nalaze izlaz iz takve situacije. Premda ovisnost o kupnji još službeno ne postoji, sve je izvjesnije kako će u dogledno vrijeme i ona ući u medicinsku klasifikaciju bolesti. Tome u prilog govore i rezultati istraživanja o kupovnim navikama koje je na uzorku od 274 žene u dobi od 18 do 70 godina proveo Nastavni zavod za javno zdravstvo Brodsko-posavske županije.
Čak 70,6 posto anketiranih navodi da kupuju stvari koje im nisu prijeko potrebne, a 26 posto njih to čini često i vrlo često. Kupnja se kod 53,2 posto ispitanica javlja kao reakcija na stres, a oko dvije trećine njih (66,7 posto) osjeća zadovoljstvo nakon kupnje. Zabrinjavajuće je što 52,9 posto sudionica priznaje da često i vrlo često skriva svoju kupnju od svojih bližnjih, najčešće od muževa, dok ih 66,2 posto osjeća gubitak kontrole nad željom za kupnjom. Osjećaj krivnje nakon kupnje javlja se kod čak 69 posto ispitanica. Financijski problemi nisu rijetkost kad krenemo tim putem, pa iako 64,5 posto ispitanica tvrdi ih nikada nisu iskusile, preostalih 35,5 posto priznaje da su se suočile s izazovima poput posuđivanja novca ili su pak morale podizati kredit za kupnju. Mlade žene u dobi od 18 do 35 godina sklonije su impulzivnoj kupnji.
Autorica istraživanja, socijalna radnica Tamara Brezičević, kaže da ju je na akciju potaknulo to što je primijetila da sve više žena jako puno kupuje. – Nažalost, žene često pribjegavaju kupnji kad su pod stresom, anksiozne, u depresivnom raspoloženju. Taj famozni klik ili odlazak u kupnju na trenutak ih učini zadovoljnima i sretnima, podigne im raspoloženje, ali to traje vrlo kratko. Već drugi dan ne sjećaju se što su kupile i osjećaju ogromnu krivnju – komentira Brezičević.
Prof. dr. sc. Maja Miškulin s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku objašnjava da svi imamo potrebu nešto kupiti, osobito u predblagdansko vrijeme. To je vrijeme kada su ljudi ovisni o kupnji najizloženiji te imaju najviše problema. – Sve bliješti oko nas, svi nam nude prekrasne proizvode, svi volimo razveseliti svoje bližnje. Ali kada to krene u smjeru da se zadužujemo, da narušavamo svoj odnos s prijateljima, obitelji, partnerom, da smo spremni podignuti treći kredit, koji objektivno ne možemo otplaćivati, onda više ne možemo govoriti o zadovoljavanju temeljnih potreba, nego o ovisničkom ponašanju – ističe Miškulin.
Stručnjaci upozoravaju da je ovisnost o kupnji slična igranju lota. Kada igramo, u našem mozgu raste razina serotonina, koji je poznat kao hormon sreće. Imamo osjećaj da ćemo dobiti novac kojim ćemo nešto kupiti i bit ćemo zadovoljni. Isto je i s kupnjom. U taj tren ste zadovoljni, ali onda dolazi faza kada shvatite da vam to nije trebalo, faza kajanja. I što napravimo? Opet nešto kupimo!
– Neki ljudi to rade impulzivno. Ugledali su stvar koja im se sviđa i kupit će je makar otišli u minus ili će je otplaćivati na rate. Trebali bismo raščistiti sami sa sobom i prihvatiti da ne možemo uvijek biti sretni i zadovoljni, odnosno da možemo biti i nesretni i tužni i neraspoloženi, ali da ne trebamo zato odmah tražiti nešto sa strane da nas diže – istaknula je Senka Gabud Gjurčević, voditeljica Službe za zaštitu mentalnog zdravlja Brodsko-posavske županije.
GALERIJA Mi smo se opremili, a vi? Ovih 11 stvari obavezno imajte u autu za vrijeme zimskih uvjeta
Vidim da nema velike razlike u godištima žena s ovim problemom, to pripisujem da sve čitaju iste portale i iste vijesti o receptima, akcijama u trgovinama, "napravi sam" projektima i slično. Utjecaj medija na stav "moram kupiti/imati sto imaju drugi" je ogroman.