Na Ruđerovu superračunalu pokusi iz CERN-a

Analizator, prvo računalo u Hrvatskoj bilo je potpuno domaće! Izgrađeno je prije točno 50 godina u Institutu Ruđer Bošković kada su se znanstvena istraživanja toliko razmahala da rezultate svih pokusa i mjernih instrumenata ljudi više nisu mogli pratiti.

Helikopter na livadi
U nas je događaj prošao tiho, kako je u to vrijeme vrhunska znanost bila obavijena velom tajnosti. Nakon što se o stroju pročulo u međunarodnoj znanstvenoj javnosti, poput urbane legende djeluje priča da je na livadu Instituta Ruđer Bošković sletio Siemensov helikopter koji je došao “oteti” dr. Branka Součeka i zasuti ga “nemoralnim ponudama” s idealnim uvjetima za nastavak karijere bilo gdje u svijetu. Današnjega voditelja IRB-ova Centra za informatiku i računarstvo dr. Karolja Skalu pitamo zašto je takva velika obljetnica prošla toliko samozatajno i nije dostojno predstavljena na nedavnim Otvorenim danima Instituta.

– Kako nije? Napravili smo informativni kiosk, potpuno domaći hardverski i softverski proizvod, na kojemu se vrtjela prezentacija o pedeset godina računalstva na IRB-u – kaže dr. Skala. Priznaje, međutim, da je mnogo toga “nezgodno” sjelo. Dovršavaju se zidarski radovi u koji će se iz podruma u krilo Institutova paviljona useliti superračunalo Blade, ali to nije stiglo do Otvorenih dana.

Lemljena tri mjeseca
Također, teško je točno utvrditi neki datum koji bi se postavio kao oznaka kad je analizator proradio. Izgrađivan je kao sabirnica rezultata mjernih uređaja, kapacitet mu je povećavan do toga da može pratiti i bilježiti rad 256 uređaja 1957. godine. Memorija izrađenu u obliku kocke od feritne jezgre, kapaciteta danas smiješna dva kilobajta, poslije tri mjeseca filigranskog lemljenja, analizatoru je pridodana 1958. godine kada on postaje pravo programabilno računalo, s procesorom i memorijom.

Čvor superračunala
Tu kocku, posljednji i najvažniji ostatak toga računala, zaštićenu u pleksiglasu dr. Skala i danas ljubomorno čuva na svome stolu. Ta kocka će biti i posvuda prepoznatljiv zaštitni znak računalstva u Institutu.

– Nastavljamo tradiciju inovativnoga računalstva i ne gubimo tempo u odnosu na svjetske trendove. Danas nema znanosti bez računala, ali je besmisleno i sebično kupiti ili sastaviti skupo superračunalo koje bi služilo samo ovom institutu – kaže dr. Skala. Danas se znanstvena superračunala umrežuju u grid, rešetkastu mrežu, koja se korisnicima svih njegovih čvorova predstavlja kao jedan jedinstven, najmoćniji stroj. Ruđer je tako začetnik domaćeg akademskog CRO GRID-a, ali isto tako sudjeluje u nizu rešetkastih računalnih struktura. Kao dio europske znanstvene računalne cjeline to računalo koje stalno raste izravno financira Europska komisija.

Ruđer u toj mreži od 130 instituta želi postati prepoznatljiv i specijalizirati se za znanstvenu vizualizaciju, a ostalim institutima predstavljat će ga upravo analizatorova memorijska kocka. Za nekoliko mjeseci upravo na uređajima u Ruđeru trebale bi se vidjeti i spektakularne trodimenzionalne i holografske slike procesa koji su zapravo nevidljivi, uključujući i pokus u CERN-u.