Više od milijardu eura godišnje u vjetar bacaju kupci rabljenih vozila u Poljskoj. Slijede ih kupci rabljenih automobila u Francuskoj, koji svake godine plate 0,8 milijardi eura više nego što su trebali. Nadalje, kupci rabljenih automobila u Italiji potroše više od 720 milijuna eura na vozila s izmijenjenom kilometražom. Problem je što u te zemlje, posebno u Italiju, i hrvatski vozači odlaze po rabljene automobile. Iz carVerticala – koji je izračunao iznos koji je preplaćen za vozila s lažiranim brojačem kilometara u određenim zemljama - napominju kako je neograničeno kretanje robe jedna od glavnih prednosti Europske unije, ali na neki način stvara i mogućnosti za nelojalnu konkurenciju i prevare.
Prema carVerticalu, najvećoj europskoj kompaniji za prikupljanje podataka o rabljenim automobilima, samo prevare s lažiranim brojačima kilometara koštaju milijarde eura kupce automobila na ovom kontinentu. Međunarodna razmjena podataka jedina je čvrsta zaštita za kupce rabljenih automobila i savjesne trgovce. Utješno, tvrtka procjenjuje da je udio rabljenih automobila s lažiranim brojačima kilometara pao s 5,2% u 2023. godini na 4,9% ove godine. Rješavanje problema prevare s lažiranim brojačima kilometara nije lak zadatak. Rabljeni automobili migriraju diljem Europe, vođeni općim smjerom od zapada prema istoku. CarVerticalov stručnjak za automobile Matas Buzelis naglašava da kad god nepošteni pojedinci uvoze neko vozilo, oni često pokušavaju povećati svoje profit vraćajući vrijednosti brojača kilometara unatrag ili prikrivanjem štete. Većina vozača ne zna na samom automobile uočiti znakove koji govore da je automobil bio ozbiljnije razbijen pa popravljan, odnosno da je prešao više kilometara nego što mu kazuje brojač kilometara.
FOTO Donosimo 'cjenik policijskih usluga'
Transparentnost tržišta rabljenih automobila stoga je kroničan problem za zakonodavce, no do sada još nisu pronašli rješenje koje bi promijenilo situaciju. Prema Buzelisu, jedva da je bilo pokušaja da se uhvati u koštac s prevarantima. Vozači koji tražeći svoj budući automobil gledaju i preko granica svoje države stoga sve češće posežu za digitalnim proizvodima koji se temelje na podacima iz prošlosti. Odnosno, preko internet platformi povezanih s brojnim institucijama i sustavima u gotovo svim zemljama provjeravaju povijest vozila za kojeg su zainteresirani.
„Rješavanje fenomena prevare s lažiranim brojačem kilometara nije lako. Zainteresirani kupci mogli su pratiti neusklađenost dijelova ili nedostatke i smatrati da je stanje vozila sumnjivo. Osim toga, ostavlja neiskusne ljude u prilično ranjivom položaju, jer mogu otkriti da su njihova nedavno kupljena vozila daleko od onoga o čemu su sanjali. Prikupljanje međunarodnih podataka o kilometraži, oštećenjima, vlasništvu i registraciji u stvarnom vremenu iz više od 40 zemalja može biti korisno, posebno za one koji su koristili samo provjeru povijesti na svojim lokalnim tržištima koja su puna uvezenih vozila“, objašnjava Matas Buzelis iz carVerticala. Glavni prioritet pritom je pouzdanost podataka. „To su podaci koji pomažu u procjeni stanja automobila i čine lakšom odluku o kupnji. Rad s pouzdanim i sigurnim izvorima podataka pokazao se izvrsnim. Najbolji dio je to što nitko ne može uređivati ili brisati informacije o bilo kojem automobilu. To stvara snažnu zaštitu od prevara. Kriminalci već znaju da ne mogu popraviti povijest oštećenih vozila“, pojašnjava Buzelis, stručnjak za automobile tvrtke carVertical.
No, nije jednostavno. Da bi informacije dobivene iz nacionalnih policijskih baza podataka, financijskih institucija, nacionalnih ili državnih registara, neprofitnih organizacija i poslovnih partnera poput automobilskih oglasnika ili velikih trgovaca, mogle biti korisne kupcima automobila, najprije ih trebaju obraditi IT stručnjaci. Odgovornost je pritom velika, jer ne radi se o malim iznosima. Konkretno, Hrvatima je potrebna gotovo godišnja plaća da bi si priuštili rabljeni automobil, što je više nego za većinu Europljana. Hrvati za rabljeni automobil trebaju izdvojiti 11,7 mjesečnih plaća, pokazala je studija provedena ovog ljeta u 23 europske države. Financijski stručnjaci općenito preporučuju da se na automobil ne troši više od šest mjesečnih plaća.
FOTO Mehaničari otkrivaju 5 automobila s kojima nećete prijeći ni 160 tisuća kilometara
Međutim, u većini zemalja u kojima je provedeno istraživanje, kupci automobila krše ovo pravilo i traže skuplje modele. Prosječna plaća u Hrvatskoj je oko 1200 eura. Prema podacima Carinske uprave, u 2023. godini u zemlju je uvezeno 81.733 rabljenih osobnih vozila po prosječnoj prodajnoj cijeni od 14.008 eura. U prva četiri mjeseca ove godine prosječna prodajna cijena uvezenih automobila porasla je na 15.874 eura. Volkswagen Golf i Opel Astra neki su od najpopularnijih modela automobila u zemlji. Srednja cijena Golfa je 17.000 eura, a za kupnju je potrebno oko 14,2 mjeseca rada. S druge strane, Astra košta oko 13.000 eura, što znači da je za kupnju potrebno približno 10,8 mjesečnih prosječnih plaća.
Sa 6 mjeečnih plaća prosječan Hrvat može kupiti rabljenu Toyotu Aygo ili Citroen C1, stare 6 godina i 120.000 km. Ne znam što bi prometni stručnjaci rekli za takve preporuke i krntije od 10 i više godina s cijenom 6 prosječnih plaća koje se uklapaju u tu preporuku. Stari auto osim što je nedovoljno siguran je auto u koji se mora ulagati od zupčastog remena pa do diskova, korpe i lamele, vjerojatno ubrzo i aspuh i sl.Bolje dati spomenutih 11,7 plaća za mlađe vozilo jer ako se uzme u obzir ovo što sam spomenuo, onda razlika u cijeni u konačnici bude vrlo mala, samo što trošak servisiranja dolazi na rate pa se nekomu to možda čini lakše. Nije.