Mislav Malenica, osnivač je i direktor AI startupa Mindsmiths premda je svoju reputaciju u AI svijetu najprije stekao kao osnivač i direktor Vingda, virtualnog novca kojim se moglo trgovati prije nego što je to postalo hype. AI inženjer i poduzetnik koji se usredotočio na izgradnju emocionalno inteligentnih AI rješenja koja imaju pozitivan utjecaj na svijet. Stručnjak za AI, strojno učenje, teoriju igara i modeliranje ljudskog ponašanja. Mislav Malenica i njegovi kolege iz tvrtke Mindsmiths vjeruju da će u bliskoj budućnosti svaka organizacija morati izravno komunicirati sa svojim kupcima, klijentima, pacijentima.
Mislav Malenica, prihvatio se i dužnosti predsjednika Hrvatske udruge za umjetnu inteligenciju, koja ima iznimno ambiciozne planove.Cilj CroAI udruge je promocija važnosti umjetne inteligencije te utjecaja umjetne inteligencije na svakodnevni život. Kako navode u svom manifestu, žele podignuti svijest o mogućnosti razvoja umjetne inteligencije orijentirane prema čovjeku temeljene na implementaciji emotivno inteligentnih rješenja. O misiji, viziji, članstvu i budućnosti razgovarali smo s Mislavom Malenicom.
Osnovali ste udrugu CroAI, tko je sve u udruzi, odnosno koliko imate članova?
CroAI je udruga koja među svojim redovnim članovima broji vodeće hrvatske kompanije čija je osnovna djelatnost umjetna inteligencija ili se njihovi proizvodi/usluge značajno oslanjaju na neku od tehnologija iz širokog područja umjetne inteligencije. Udruga također okuplja podržavajuće članove, a to su sve tvrtke ili pojedinci koji razumiju utjecaj umjetne inteligencije na sve aspekte života i žele biti dio pozitivne promjene hrvatskog društva kroz adekvatnu primjenu umjetne inteligencije.
Iako broj AI tvrtki u Hrvatskoj nije prevelik, u trenutku pisanja ovog teksta brojimo već više od 30-ak respektabilnih kompanija i taj broj konstantno raste.
Riječ je o tvrtkama koje su prepoznate u svojim industrijama, i na domaćem i na svjetskom tržištu, kao što su Syntio, Poslovna inteligencija, Ascalia, Robotiq.ai, Mindsmiths, Bonsai, Airt technologies i dr., a neke su itekako poznate i široj hrvatskoj javnosti poput tvrtke Infobip.
Koji su vam ciljevi, misija i prvi zadatak?
Umjetna inteligencija bit će jedna od glavnih sila promjene u svijetu u sljedećih 20 godina i upravo iz tog razloga naša misija je osigurati da Hrvatska bude u mogućnosti dati značajan doprinos u oblikovanju boljeg svijeta. Naša je vizija da Hrvatska bude jedna od vodećih destinacija za istraživanja o unapređenju čovječanstva s pomoću umjetne inteligencije.
Pristali ste biti predsjednik, znači, vjerujete da možete pomicati procese i pridonijeti ostvarenju ciljeva? Što je prvo čega se ćete se dohvatiti?
Aktivacije članova. Ključ djelovanja udruge bit će u prihvaćanju odgovornosti od strane nas AI poduzetnika. Bili smo ili pasivni ili smo djelovali individualno. Mi smo ti koji imamo ekspertizu i stvaramo novu vrijednost.
Naš je zadatak da dođemo s vrlo jasnim prijedlozima i zahtjevima, a zadatak države je da nas u tome podrži. Kako bi bili što kvalitetniji partner i sugovornik u tom procesu cilj je staviti u funkciju znanje, iskustvo i entuzijazam naših članova kako bi Hrvatsku doveli na jednu višu razinu. Moj prvi zadatak bit će, motivirati članove da se aktivno uključe, a onda i pomoći u tome da njihov trud rezultira željenim promjenama.
Na nedavnom predstavljanju udruge održan je okrugli stol pod nazivom ‘NEĆEMO DOPUSTITI DA HRVATSKA PROPUSTI PRILIKU U UMJETNOJ INTELIGENCIJI’. Za početak, kakvu priliku ima Hrvatska?
Umjetna inteligencija ključ je po kojem će se određivati utjecaj na svjetskoj sceni sljedećih 20 i više godina. Riječ je o jednoj od temeljnih strateških odrednica svih vodećih svjetskih sila pa tako i Europske unije. Iako su mnoge bitke već izgubljene, Hrvatska i dalje ima šansu biti relevantan igrač na polju umjetne inteligencije.
Primjerice, gdje?
Priliku vidimo u trenutačno jednom od velikih problema Europske unije, a to je kako postići ravnotežu između toga da građane zaštiti od potencijalnih zlouporaba umjetne inteligencije, bez da sputa razvoj svega dobrog što ona donosi. Činjenica da Europa još uvijek nema recept kreira priliku za Hrvatsku da postane mjesto unutar EU, gdje se recepti vezani za AI razvijaju. U našoj kratkoj povijesti mnoge smo prilike već propustili. Ne želimo propustiti i ovu. Želimo Hrvatsku koja je inspirirana onim što je moguće postići, a ne paralizirana strahom od pokoje pogreške koja će se sigurno usput dogoditi. Naša najveća snaga bi trebala biti u tome što nemamo što izgubiti.
A sad da se vratimo na naziv okruglog stola ili što ćete učiniti da ne propustite tu priliku? Tko vam smeta ili tko bi vam mogao olakšati ciljeve?
Nitko nam ne smeta. Samo ne startamo iz jednostavne pozicije. Šira javnost ne shvaća da je u posljednjih 20 godina u Hrvatskoj nastala jedna nova generacija poduzetnika. Krenuli su od nule, nemaju što skrivati i neki od njih su već napravili nevjerojatne stvari. Malo tko shvaća da jedan Infobip na tržištu vrijedi koliko i jedna Ina ili koliko je velike uspjehe ostvario Damir Sabol. Njima država ne treba kao kontrolor, već kao partner koji će im stvoriti preduvjete za daljnji rast. Međutim, to nije problem hrvatske javnosti ili hrvatske politike. To je problem nas poduzetnika koji još uvijek ne shvaćamo koliko su PR i lobiranje bitni alati.
Naš prvi korak bit će da se okrupimo i aktiviramo. Drugi je korak formaliziranje konkretnih prijedloga za kreiranjem okvira koji će omogućiti AI tvrtkama iz Hrvatske da uspješno i efikasno razvijaju svoje proizvode, a onda da ih i plasiraju na svjetsko tržište. Treći korak će biti pobrinuti se da ključne osobe razumiju poslovnu logiku iza tih prijedloga, benefite koje će donijeti Hrvatskoj te da se oni na kraju i usvoje.
Kako stojite s vladajućima, odavna su obećali iznjedriti strategiju, pa nikako da uspiju u toj namjeri. Treba li ih kritizirati ili kako ih planirate ubrzati?
Jedna od rečenica koju su svi upamtili nakon našeg prvog događanja za javnost je: prosječni vijek trajanja jednog poduzetnika dulji je od prosječnog vijeka trajanja jednog ministra. Mislim da imamo nerealnu sliku o tome što se može očekivati od političara. Oni nisu stručnjaci za umjetnu inteligenciju, nema smisla da pišu strategiju za umjetnu inteligenciju. Budimo pošteni i priznajmo da im do sada nismo ni kreirali kvalitetnog sugovornika. Sada kada CroAI postoji, očekujemo da ćemo biti uključeni u proces jer to jedino ima smisla.
Koliko je zapravo važna potpora države, IT je sektor koji je i do sada uglavnom samostalno, unatoč, raznim parafiskalnim nametima i pravnim ogradama te nedostatku kapaciteta po pitanju kvalitetnih inženjera, uspijevao biti izvrstan i propulzivan sektor.
Potpora države iznimno je bitna ako želimo kreirati jednu snažnu industriju. Ne stvorimo li preduvjete za dostizanje kritične mase, uvijek ćemo biti samo rasadnik talenta za druge i radovat ćemo se iznimkama poput Mate Rimca.
Ne očekujemo financijsku potporu. Želimo u suradnji s državom kreirati fleksibilan i motivirajući okvir kakav je nužan da bi industrija ovog tipa mogla zaživjeti i biti konkurentna.
Kako zapravo vidite poziciju AI-ja, odnosno Hrvatske na EU karti inovacija i primjene AI tehnologije? Koliko je regulativa ograničavajući faktor razvoja?
Europa gotovo da i ne postoji na globalnoj karti digitalnih inovacija pa tako ni Hrvatska. Restriktivna regulativa s jedne strane doista dobro štiti prava građana, ali s drugi jako koči bilo kakvu inovativnost. Hrvatska ne smije čekati EU da se odluči kako će postići ravnotežu, već treba zgrabiti priliku i fleksibilnom regulativom stvoriti uvjete ne samo hrvatskim tvrtkama da kreiraju i testiraju AI rješenja, već otvoriti vrata i drugim inovativnim tvrtkama iz EU. Pozicionirajmo se unutar EU kao mjesto gdje se pogreške ne doživljavaju fatalno već kao prilike za učenje i gdje se kreiraju novi recepti.
Koji su sektori iz hrvatske perspektive najprijemčiviji za AI, odnosno koji su sektori kod nas najrazvijeniji po pitanju AI-ja i mogu li uopće tvrtke u budućnosti izbjeći neki oblik primjene AI-ja u svom poslovanju?
Hrvatska treba tražiti priliku u sektorima gdje uspjeh ne ovisi o pristupu neograničenoj količini podataka ili pristupu najnovijoj tehnologiji. Tu su SAD i Kina daleko odmaknuli i tu, iako možemo imati individualne uspjehe, teško će ih biti kontinuirano proizvoditi. Naša šansa je u područjima gdje je ključ uspjeha postići kvalitetnu suradnju čovjeka i stroja kao npr. u zdravstvu.
EU u odnosu na SAD i Aziju, odnosno Kinu, kažete i sami, ne stoji najbolje. Kako Hrvatska tu može zapravo ‘iskočiti’?
Mi ne trebamo slijediti EU, već iskoristiti to što smo unutar EU. Nefleksibilnost EU je naša najveća prilika. Prestanimo slijediti, postavljati pitanja i čekati odgovore. Zauzmimo stav.
AI je s akademske razine, prije nekoliko godina zapravo tek ušao u zonu primjene i sada je taj razvoj ubrzan. Ipak, još uvijek govorimo o ‘slabom’ AI-ju. kako vidite razvoj AI-ja i je li sada vrijeme da se postave etička pravila i mogu li ona biti istovjetna svijetu?
Ključ razvoja AI-ja u sljedećih 20 godina će biti u kvalitetnom definiranju suživota čovjeka i stroja. Kako to treba izgledati, nitko ne zna sa sigurnošću. Trebamo se pitati i istraživati. To je prilika za psihologe, filozofe, pravnike, liječnike, ekonomiste, umjetnike. Ključ je u tome da ne stojimo sa strane i samo promatramo, već da preuzmemo aktivnu ulogu u oblikovanju boljeg svijeta. •