U Lidlu i Kauflandu s odojkom se ovih dana trži i za manje od 5 eura po kilogramu, dok je u mesnicama i na tržnicama već 10, a janjetina i 17 eura. To su cijene kakvima su nas mesari ‘častili’ i za uskrsnih blagdana, dok je odojak u trgovinama čak i nešto jeftiniji. Što nas pak čeka u sljedećem mjesecu, hoćemo li sve to, kao i druge božićne i novogodišnje delicije plaćati još više ili manje, ostaje tek za vidjeti, budući da kod cijena vrijedi stari zakon ponude i potražnje – a i činjenica da je hrvatsko tržište, kad su u pitanju prehrambene kategorije, visoko kompetitivno. Deset najvećih trgovaca ima 87 posto tržišnog udjela.
Branko Bobetić, direktor Croatiastočara, kaže kako uzrok velikim disproporcijama između tržnica i trgovačkih lanaca treba tražiti u činjenici da se u trgovinama pretežito prodaju odojci iz uvoza. Cijene odojaka na europskom tržištu padaju. Trenutačna je cijena nešto viša od 40 eura po komadu, dok je najviša zabilježena iznosila i 85 eura, priča on. Stoga je normalno da i cijene odojaka sada u trgovinama padaju, dok na tržnicama vladaju druga pravila. Mesarima uglavnom nisu dostupni odojci iz uvoza nego domaći, kojih nam uvijek manjka, a to diktira i višu cijenu.
Jaja već sad skuplja
– Cijene za blagdane uvijek u pravilu porastu, a do koje granice nezahvalno je prognozirati. Posebice ako je u pitanju meso odojka za kojim je za blagdane potražnja veća. Jaja su već sad poskupjela na policama trgovačkih lanaca, i na 2,50 eura, iako veleprodajne cijene u Hrvatskoj padaju – kaže Bobetić. – Kad je u pitanju janjetina, domaće u ovo doba godine u pravilu ni nema, a uvozna je skuplja u odnosu na ranije razdoblje – rekao je naš sugovornik koji opetovano upozorava kako u Hrvatskoj potrošačke cijene mesa i mesnih proizvoda rastu brže od proizvođačkih pa nije isključeno da neće ni za blagdane. U protekle dvije godine, uključujući i prvih deset mjeseci ove, proizvođačke cijene promatranih kategorija proizvoda u odnosu na 2021. porasle su za 22,5 posto, a potrošačke za 30,2 posto.
Kako bilo, na krilima većih božićnica, plaća, mirovina i dodataka za umirovljenike, rasta potrošačkih kredita – i općenito sklonosti potrošnji – građani bi u prosincu mogli potrošiti i 3,3 milijarde eura, i ne samo za špeceraj, doznajemo iz HGK. Božićne dekoracije i borovi prodaju se tako već punom parom, otkrivaju trgovci, a kako potrošnja raste ne čudi da će većina trgovačkih centara do Božića biti otvorena svake nedjelje. Činjenica je također da je prošle godine Badnjak padao na neradnu nedjelju, a ove u radnom tjednu, u utorak, pa bi i samo taj dan potrošnja mogla biti i 40 posto veća nego lani, tvrde neki analitičari.
Domaće čuva i radna mjesta
– Prateći ponašanja potrošača, svaki izbor o kupnji donosi se na temelju niza individualnih kriterija koje posebno vrednuje svaki potrošač ovisno o svojim potrebama. S obzirom na dosadašnje trendove možemo reći da priprema oko blagdana započinje već i tijekom studenoga, a naročito krajem studenoga, kada se potrošači susreću s raznim prigodnim ponudama kao što je Black Friday – kaže Maja Bogović, direktorica Sektora za trgovinu HGK, ističući kako je prosječan iznos računa u trgovini (G-47, 4711 i 472) 2023. na godišnjoj razini iznosio 14,35 eura. Na Crni petak, 24. studenoga lanjske godine porastao je na 17,09 eura i bio je najviši u tom mjesecu, no i u cijelom studenom bilježen je povećani iznos računa u odnosu na ostatak godine. Ove godine, prosječni iznos računa već je do 31. listopada iznosio 15,47 eura, 7,78 posto više u odnosu na prošlu godinu, tako da se i samo primjenom tog postotka rasta na ovu godinu mogu očekivati novi rekordi prometa u djelatnosti trgovine – na Crni petak i 137 milijuna eura, a u cijelom prosincu 3,3 milijarde eura. Godinu ranije ukupni promet u prosincu iznosio je 3.109,211.535 eura, rekla je Bogović. Stručnjak za maloprodaju Dragan Munjiza tvrdi pak kako će ovoga prosinca ukupna blagdanska potrošnja biti veća i od 3,5 milijarde eura, dakle rekordna.
– Broj računa će stagnirati ili blago rasti (oko 1 posto), ali rast CPI food indexa, kao i ostalih sastavnica ukupne inflacije povući će potrošnju na rekordnu razinu, uostalom kao i svake godine do sada. Kupuje se više, ali po višim cijenama, te drugačiji miks košarice – više robnih marki, akcijskih cijena, te B i C supstituta. Kupci neće posjetiti samo omiljeni trgovački centar, nego tražiti alternative i u druga 2-3 centra... – rekao je Munjiza. Dodaje kako potražnju potiču porast prosječnog dohotka na razini države (manje-više i kontinuirani dodaci na mirovine), navike Hrvata prilikom kupovine i blagdana te nemogućnost investiranja u alternativne oblike potrošnje/štednje u odnosu na krajnju potrošnju prosječnog hrvatskog kućanstva.
Ministar poljoprivrede Josip Dabro ovih je dana poručio kako je važno da se građani što više informiraju o tome koliko je svaki uloženi euro u kupnju domaće hrane od hrvatskih poljoprivrednika ključan za pomake u hrvatskoj poljoprivredi i osnaživanje gospodarstva.
– To je ujedno način borbe protiv golemog uvoza hrane, ali i dobar temelj za snažniju promociju hrvatske kvalitetne hrane i proizvodnje – zaključio je Dabro.
