Odlaze li dizelaši u povijest?

Kao izravna posljedica velike prošlogodišnje afere Dieselgate, u kojoj je najveći njemački proizvođač automobila Volkswagen varao na testovima ispuštanja štetnih plinova, njemačka vlada planira do kraja ove godine postrožiti kretanje dizelskih automobila u gradovima, a dugoročno ih potpuno izgnati iz gradskih središta kako bi se smanjila emisija dušikovih oksida (NOx), plinova zbog kojih je VW u svoje automobile ugrađivao ilegalni softer koji je fiktivno umanjivao ispuštanje tih štetnih plinova u atmosferu.

Upravo je dušikov oksid, uz ispuštanje krutih čestica (sitne čestice čađe koje nastaju u procesu izgaranja) najveći problem dizelskih motora koji su prema tome mnogo štetniji i prljaviji od benzinskih. On je jedan od glavnih uzročnika smoga. Dizelski motori u prosjeku emitiraju 15 posto manje ugljikova dioksida (CO2) u atmosferu od benzinaca, ali u isto vrijeme emitiraju četiri puta više dušikova dioksida (NO2) i 22 puta više krutih čestica čađe.

Manje NOx s pomoću mokraće

Dok se borba sa smanjenjem ispusta CO2 (plin koji uzrokuje klimatske promjene) svodi na jednostavno smanjenje potrošnje automobila (zbog toga su dizelaši u tome i uspješniji), smanjenje emisija NOx i čestica čađe provodi se filtrima i katalizatorima. Tako dizelaši koji zadovoljavaju najnoviju normu Euro6 imaju unaprijeđene katalizatore i filtre, a neki od njih i najnoviji SCR katalizator koji u ispušni sustav ubrizgava aditiv AdBlue, odnosno vodenu otopinu uree. Naime, od mokraće (urea) ubrizgane u ispuh nastaje amonijak NH3, koji se veže s NOx, stvarajući neopasni dušik i vodenu paru.

Dakako, zbog tih ekoloških zahtjeva novi Euro6 turbodizelaš skuplji je u proizvodnji od dosadašnjeg za 1500 eura, a neki katalizatori povećavaju potrošnju goriva tako da će kupci u svakom slučaju biti na gubitku.

Ekološke zone

Njemački gradovi već imaju ekološke zone pa je u dijelovima gradova u kojima je ograničen promet vozilima određenih kategorija. Primjerice, automobili s dizelskim motorima registrirani prije 1997. godine (norma Euro1) i benzinski auti registrirani prije 1993. ne smiju prometovati u gradovima, dok su noviji podijeljeni u četiri kategorije i ovisno o klasi zagađenja plaćaju ekološke vinjete.

Njemačka sada želi to još više postrožiti s ciljem potpune zabrane u budućnosti za najveće zagađivače, a naglasak je na emisijama NOx, koje većina dizelskih automobila neće moći ispoštovati. Sličan plan iznijela je još 2014. godine gradonačelnica Pariza Anne Hidalgo izjavivši da Pariz planira do 2020. zabraniti promet dizelskim autima. Jedna od prijelaznih mjera stupila je na snagu 1. srpnja, a po njoj svi automobili registrirani prije 1997. i motocikli prije 1999. ne smiju u gradski centar radnim danom od 8 do 20 sati. Procjenjuje se da je time zahvaćeno 10% vozila, a odluka je proglašena novim udarom na najsiromašniji dio stanovništva. Sličnu je mjeru nedavno uveo i nizozemski Utrecht, zabranivši promet gradskim ulicama dizelašima starijim od 20 godina.

London je od 2003. godine uveo naplatu poreza za ulazak automobila u strogi centar grada kako bi smanjio gužve i zagađivanje.

– Činjenica je da od 1990. nismo uopće smanjili emisije ugljikova dioksida u cestovnom prometu. Možda trenutačno nemamo pravo rješenje za teretna vozila, ali imamo odgovor na zagađenje kada je riječ o putničkim automobilima – rekao je njemački državni tajnik za energetiku Rainer Baake.

Političari se ne usuđuju

Stoga je njemačka vlada najavila da će subvencionirati kupnju elektroautomobila s 4000 eura, a hibrida s 3000 eura.

Ali elektroautomobili i hibridna vozila, koji su jedina prava alternativa, broje se u promilima u Njemačkoj. Od 44,6 milijuna automobila u Njemačkoj 30 milijuna je benzinaca, 15,5 milijuna dizelaša, a samo 130.000 hibrida te 25.000 električnih vozila.

U Hrvatskoj ih je još i manje pa se kraj dizelske ere ne naslućuje tako brzo.

– Trend je povećanja prodaje hibridnih i električnih automobila koji su alternativa automobilima na konvencionalni pogon. Ali političari neće napraviti veliki udar na dizelaše koje voze deseci milijuna građana. Svaka Vlada bi izgubila izbore da to napravi. Zbog toga prevlast hibrida i automobila na struju neće biti tako brza, sigurno ne još 20 godina, a ovisi i o razvoju tehnologije baterija. Do tada će se donositi prijelazna rješenja poput viših cestarina i davanja za veće zagađivače i poticanja kupnje ekoloških vozila. Moje je mišljenje da će se to morati riješiti na razini cijele EU – kaže bivši dekan Prometnog fakulteta Ivan Dadić.