Danas mnoge kompanije posluju kao podružnica neke kompanije, odnosno kao sastavni dio međunarodne ili regionalne grupacije kompanija te je uobičajeno da takve grupacije koje posluju na više tržišta imaju veliki obujam međukompanijskih transakcija. Gledano porezno-pravno, transferna cijena je cijena koja se koristi za vrednovanje prijenosa robe ili usluga između pravno neovisnih kompanija unutar grupacije, te se te vrijednosti odražavaju u pojedinačnim financijskim izvještajima svake kompanije. Računovodstveni i porezni tretman međukompanijskih transakcija igraju važnu ulogu u financijskim izvještajima pojedinih društava, ali i u konsolidiranim financijskim izvještajima grupe. Pri tome, da bi zaračunata transferna cijena bila u skladu s poreznim propisima, treba biti jednaka tržišnim cijenama.
Rastući trend obveza
Osim s ovog porezno-pravnog stajališta, transferna cijena se također može koristiti i za vrednovanje kretanja robe ili usluga između različitih profitnih centara te koristiti za određivanje njihove profitabilnosti s obzirom na to da su uspješnom korporativnom i grupnom upravljanju potrebne informacije koje prikazuju profitabilnost sa stajališta cijele grupe ili pojedinih profitnih centara. Vrednovanjem razmjene dobara i usluga pomoću transfernih cijena može se znatno utjecati na stvarni uspjeh profitnih centara. Stoga, kada se govori o grupacijama društava i njihovim međukompanijskim transakcijama, koncepte transfernih cijena treba razmatrati i iz perspektive usklađenosti transfernih cijena s poreznom regulativom i iz perspektive potrebe internog praćenja uspjeha profitnih centara.
Grupacije društava suočene su sa sve većim regulatornim obvezama s obzirom na to da je na globalnoj razini intencija osigurati pravedan i učinkovit sustav međunarodnog oporezivanja grupacija koji je ključan za rješavanje nejednakosti te uspostavu sigurnosti i stabilnosti što su preduvjeti za konkurentnost i ravnopravne uvjete tržišnog natjecanja među kompanijama. Jedna je od važnijih globalnih poreznih tema u posljednjih nekoliko godina sprečavanje smanjivanja porezne osnovice i premještanja dobiti (BEPS – base erosion and profit shifting), u kojoj su aktivni kako OECD i zemlje G20 tako i Europska unija.
Naime, grupacije društava mehanizme transfernih cijena mogu koristiti kao instrument planiranja i kontrole poslovnog rezultata jer je zbog različitih sustava oporezivanja dobiti u državama moguće da grupacije koje posluju u više država preko svojih društava članica grupacije, sofisticiranim metodama poreznog planiranja premještaju dobit iz države u kojoj ta dobit nastaje u državu koja ima određene porezne pogodnosti a da pritom ne krše propise. Stoga se širom svijeta javlja sve veća kontrola transfernih cijena, a kompanije su sve češće suočene sa složenim regulatornim i poreznim implikacijama u različitim jurisdikcijama u kojima djeluju. Cilj poreznih tijela svih zemalja je da svojim nacionalnim propisima oporezivanje dobiti pokušaju zadržati u svojoj nadležnosti, odnosno osigurati da se dobit ostvarena u određenoj zemlji u toj zemlji i oporezuje.
Kako bi spriječile transferiranje poreznih obveza na kompanije u povlaštenom poreznom položaju (kompanije oslobođene plaćanja poreza na dobit ili plaćaju porez na dobit po sniženim stopama ili pak imaju pravo na prijenos poreznih gubitaka) ili u zemlje u kojima je porezna stopa manja, organizacija OECD je 2015. godine predstavila spomenutu inicijativu BEPS sastavljenu od 15 akcijskih planova kako bi se spriječile prakse utaje poreza, agresivnog poreznog planiranja te izbjegavanja plaćanja poreza na dobit.
Porezni učinci digitalizacije
Digitalna ekonomija, koja se odvija online, ne poznaje postojanje fizičkih granica i omogućuje poduzetnicima obavljanje poslovnih aktivnosti i dopiranje do velikog broja krajnjih potrošača diljem svijeta bez potrebe za fizičkom prisutnošću. Digitalne tehnologije donose brojne prednosti za društvo, no istodobno digitalna transformacija ekonomije se naglo ubrzava, a postojeća pravila o oporezivanju kompanija previše su zastarjela da bi držala korak s tim promjenama.
Naime, inicijativom BEPS uspjelo se postići globalni konsenzus o mnogim aspektima borbe protiv utaje poreza, agresivnog poreznog planiranja i izbjegavanja plaćanja poreza, no kako nije bila osmišljena za izazove digitalne ekonomije, u listopadu 2021. OECD je predstavio BEPS 2.0, usmjeren na rješavanje problema koji se javljaju u digitalnom gospodarstvu, što je povijesna reforma međunarodnog sustava oporezivanja grupacija. Time je napravljen važan korak prema postizanju veće porezne pravednosti. BEPS 2.0 reforma obuhvaća dva stupa. Prvi stup (Pillar I) obuhvaća aktivnosti usmjerene na razvoj novih pravila o raspodjeli dobiti zemljama u kojima se prihodi ostvaruju, a drugi stup (Pillar II) predviđa uvođenje globalnoga minimalnog poreza na dobit čiji je cilj spriječiti premještanje neoporezovane dobiti iz zemalja u kojima je ostvarena u jurisdikcije koje provode štetnu praksu poreznog natjecanja (porezne oaze).
Izazovi za grupacije društava
Reforma međunarodnog oporezivanja grupacija osnovna je promjena koja će zahvatiti multinacionalne i regionalne grupacije koje će biti predmet takvog oporezivanja te su pred takvim grupacijama brojni izazovi. Kompanije će morati osigurati poreznu usklađenost na lokalnoj i globalnoj razini. Nova reforma oporezivanja grupacija podrazumijeva pripremu složenih poreznih izračuna, porast rizika od povećanih troškova za resurse i infrastrukturu za provođenje usklađenosti. Pri tome, neadekvatni operativni modeli, višestruka IT arhitektura, neujednačeni i nestandardizirani procesi, manualne aktivnosti i posljedične pogreške svakako dodatno povećavaju izazove i rizike za grupacije. Uz navedene izazove koje nova reforma međunarodnog oporezivanja grupacija nameće te uzimajući u obzir izazovne gospodarske okolnosti u kojima kompanije posluju, fokus grupacija koje žele adekvatno odgovoriti na postojeće i nadolazeće obveze, nije više samo na formalnoj usklađenosti s regulatornim obvezama, nego i na što efikasnijem optimiziranju troškova, praćenju granularne profitabilnosti i mogućnosti brzog donošenja odluka u realnom vremenu na zahtjeve iz poslovanja.
Tehnološka rješenja otvaraju mogućnost i perspektive digitalizacije i automatizacije operativnih modela transfernih cijena i ažurnog i pravodobnog ispunjavanja poreznih obveza općenito. msg global s više od 20 godina partnerstva sa SAP-om razvija softverske aplikacije, pruža usluge implementacije i definira strategije za povećanje efikasnosti i bolje poslovne rezultate. msg global solutions je ne samo SAP-ov implementacijski partner već i codevelopment partner SAP-ovih rješenja, poput SAP Profitability and Performance Management (SAP PaPM). Samim time, prednost msg globala sastoji se od poznavanja potreba naših klijenata, kao i znanja razvojnog tima i znanja koje nastavljamo stjecati s našim klijentima.
Posebnost ovog rješenja je da omogućuje kompanijama da imaju bolji uvid u svoje poslovanje analizom profitabilnosti do granularne dimenzije, da u realnom vremenu reagiraju na određena odstupanja u poslovnom okruženju te da istodobno mogu simulirati neke nove poslovne modele ili procese te njihov utjecaj na poslovne rezultate. Analizom performansi kompanije, SAP PaPM omogućava povećanje efikasnosti i operativne učinkovitosti što je temelj za stabilan daljnji rast kompanije. Efikasnost poslovnih procesa unutar operativnog modela transfernih cijena utječe na prihode i troškove kompanija odnosno profitabilnost, primjerice EBITDA maržu. U kontekstu poreznog izvještavanja, SAP PaPM osigurava učinkovitu alokaciju troškova za pravilno utvrđivanje troškovne osnovice, sadrži predefinirane kalkulacije za izračun transfernih cijena, sve kalkulacije potrebne za usklađenost s regulativom BEPS 2.0 te detaljnu analizu poreznih troškova i prihoda u različitim kvalitativnim formatima. •