Veliko ljetno sniženje, odlične cijene omiljenih brendova, sada još više komada po nižim cijenama..., zaredali su se natpisi na hrvatskim trgovinama odjeće, obuće, tehnike i drugih potrepština s istaknutim brojkama od 20 do 70%. No iako se u pojedinim trgovinama od jutra stvaraju gužve ne bi li se ulovio koji dobar komad po ‘odličnoj’ cijeni, šopingholičarska groznica, već sada je jasno, kod mnogih prođe već nakon nekoliko minuta kad ‘snime’ robu na policama.
Bolje prijašnjih godina
Aldo na odabrani asortiman nudi do 50% popusta, isto tako i C&A, Calzedonia, Deichmann, H&M, Intimissimi, Mango, Mass, Optika Optotim, Sportina, Timberland. U Stradivariusu, Pull&Bearu, Bershki, Cicibanu hvale se popustima do 40%, u Douglas drogerijama s 25%, Pandori s 30, u Snipesu i do 70%... No kad se uđe u dućan, crveni kartončići s cijenama sugeriraju da će većina kupaca usrećiti s tek prosječnih 20% popusta, a kako će se dalje cijene kretati, ostaje za vidjeti. Sniženja, koja su u većini trgovina počela 1. srpnja mogu, naime, trajati 60 dana – a već su i na udaru inspekcije koja prve preliminarne rezultate najavljuje za tjedan dana.
U poslovnicama H&M-a ovih se dana mogu pronaći ljetne košuljice i majice za svega 3 eura, hlače od laganijih i recikliranih materijala od 9 do 13 eura, par sandala i za 14 eura. Gužve su, kažu u poslovnici na Cvjetnom trgu, najveće u danima vikenda. Najtraženiji su ljetni komadi poput haljina, košulja i kupaćih kostima. Uskoro se očekuje i drugi krug sniženja kada će cijene pojedinih artikala biti još niže, no kupci se, ističu prodavači, ni sada na njih ne žale. Prijašnjih godina prodaja je, dodaju, bila puno bolja, a osjetan pad počeo se primjećivati nakon uvođenja eura te pandemije koronavirusa.
– Svake godine iščekujem sezonska sniženja, no iznova se razočaram. Iako ih reklamiraju kao da se dijeli besplatno, čini mi se da je sve više-manje sniženo za nekih 20%. Ništa posebno i pomalo razočaravajuće, ali bolje išta nego ništa. Kupila sam haljinu koja je s 30 eura snižena na 25 – ističe Patricija koju smo zatekli u Mangu. Najveće gužve, uvjerili smo se, stvaraju se u jednoj od najpopularnijih trgovina u centru metropole, Zari. Ruke se pune atraktivnim komadima s kojima kupci hitaju prema garderobi, gdje se na praznu kabinu čeka u dugim redovima, no oni na blagajnama nisu ni približno dugi kako ih se sjećamo prije nekoliko godina. Ljetne, lepršave haljine živih boja ondje se pak mogu pronaći za 13 eura, cijena majica kreće se do 9, snižene suknje stoje 16, a hlače su skuplje tek za euro.
VEZANI ČLANCI:
– Volim se počastiti na sniženjima iako u posljednje vrijeme više kupujem prije nego što ona počnu. U većini slučajeva nije neka velika razlika u cijenama, a veće su šanse da ću pronaći ono što tražim jer čim počnu sniženja, najbolji komadi odmah nestanu. No, dakako, može se pronaći neki dobar komad po odličnoj cijeni – kaže Viktorija.
Oprezno s online kupnjom
Kako bilo, trgovac je tijekom sezonskog sniženja dužan na vidljivom mjestu istaknuti dvije cijene na artiklu – sniženu cijenu i najnižu cijenu koja je vrijedila 30 dana prije sniženja, kažu iz Ministarstva gospodarstva te dodaju kako u slučaju da u razdoblju sniženja nisu prodali svu robu, trgovci s prodajom po najnižoj sniženoj cijeni mogu nastaviti sve do isteka zaliha ističući isključivo tu (najnižu) cijenu. Ana Knežević, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača (HUZP), kaže kako i dalje ne slijedimo trendove kakvi su na zapadu. Svi ti ‘stranci’ koji u dućanima u svojim državama nude velike popuste ne ponašaju se tako i kod nas. Lani je bilo slučajeva i da su poskupljivali prije sniženja pa je snižena cijena bila puna cijena. Roba s greškom pak mora biti posebno označena, a treba biti istaknuto i koji joj je nedostatak te se nakon kupnje ne može reklamirati.
– Za sve ostalo, ako je u pitanju materijalni nedostatak, potrga se cipela, tenisica, haljina..., može se reklamirati i vrijede pravila kao i za ‘normalno’ kupljenu robu. Piše se klasičan prigovor na koji trgovac mora odgovoriti, a ako ne odgovori ili odgovori negativno, ide prijava Državnom inspektoratu. No ako je, primjerice, s cipelama sve u redu, a sad nam se više ne sviđaju, potrošači moraju znati da trgovac nema obvezu povrata ispravne robe i zamjene za novac ili nešto drugo – ako se na to odluči, to je sve dobra volja i dobra poslovna praksa trgovca – kaže Knežević. Roba koja je kupljena internetski može se vratiti u roku od 14 dana, no problem je što ljudi na FB-u “nađu krasne reklame, sve dobro izgleda, pa naruče i dobiju kojekakve gluposti koje kasnije ne znaju ni kome će vratiti ili novac ne dobiju nikad nazad”, priča ona. Ističe kako su i policija i Carnet objavili kako je aktivno više od 60.000 prevarantskih stranica, no potrošači bi, tvrde, sami trebali voditi računa o tome i raspitati se prije kupnje je li stranica provjerena, ima li osnovnih podataka o trgovcu, a dobro je i pogledati recenzije.
GALERIJA Najkraća rijeka na svijetu od izvora do ušća je u Hrvatskoj: Pogađate li o kojoj se radi?
Nisam dovoljno bogat da kupujem jeftine stvari. Postoji razlog zašto je nešto sniženo.