Računalni sustav

Najpoznatije hrvatsko superračunalo Isabella obilježilo 15 godina rada

Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Najpoznatije hrvatsko superračunalo Isabella obilježilo 15 godina rada
09.06.2017.
u 08:00
Isabella je jedan od najsnažnijih računalnih sustava u akademskoj zajednici Hrvatske, namijenjen izvođenju zahtjevnih računanja za potrebe istraživačkih projekata
Pogledaj originalni članak

Najpoznatije hrvatsko superračunalo Isabella odigralo je veliku ulogu u razvoju hrvatske znanosti, ali i postalo ograničenje za iznimno velike količine podataka na kojim se temelje suvremeni znanstveni projekati, ocijenjeno je u četvrtak u povodu petnaeste obljetnice uspostave Isabelle na konferenciji za tisak u zagrebačkom "Srcu".

Isabella je jedan od najsnažnijih računalnih sustava u akademskoj zajednici Hrvatske, namijenjen izvođenju zahtjevnih računanja za potrebe istraživačkih projekata, kazao je ravnatelj Srca Zoran Bekić i dodao da su tijekom 15 godina na različite načine i s različitom uspješnosti uspijevali osigurati razvoj Isabelle, ali da ta obnova nije bila ni sustavna ni dovoljna.

Isabella se sastoji od 40 računalnih čvorova koji korisnicima osiguravaju ukupno 704 procesorske jezgre, i daleko je od popisa 500 najjačih računala u svijetu, na kojem prvo mjesto zauzima kinesko Sunway TaihuLight računalo s oko 10,5 milijuna jezgri.

U Srcu je smješten još jedan značajan računalni resurs – VELEbit, uspostavljen okviru projekta „Jačanje kapaciteta Ministarstva zaštite okoliša i prirode za prilagodbu klimatskim promjenama te priprema Nacrta Strategije prilagodbe klimatskim promjenama”, koji se sastoji od 64 računalna čvora s ukupno 1792 procesorske jezgre.

Uskoro završava rad na tom projektu pa će Velebit biti pridružen Isabelli, rečeno je.

Ravnatelj Instituta Ruđer Bošković Tome Antičić kazao je da su nova jača računala potrebna ne samo znanosti nego i znanstvenu suradnju s gospodarstvom te da će njihova uloga biti još veća.

Ravnateljica Državnog hidrometeorološkog zavoda Nataša Strelec Mahović istaknula je da je meteorologija kao znanosti ovisna o računalima, te da će proširenje zadataka kroz nove projekte povećati korištenje količine podataka do razine "koju nije moguće zamisliti".

Primjerice, DHMZ-a je do sada radio prognostičke modela svakih šest a sada prelazi na svaki sat, rezolucija se učetverostručuje, a umjesto s 60 postaja, prikupljat će podatke s 450 njih, rekla je.

Za te potrebe u okviru projekta Hrvatski znanstveni i obrazovni oblak (HR-ZOO) Srce s partnerima planira nabavu superračunala preko strukturnih fondova, čija vrijednost projekta iznosi više od 20 milijuna eura.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

DE
deda1234
09:13 09.06.2017.

izabela je na nasem podrucju cuda napravila!