Za mnogo ljudi, jedan od glavnih razloga zašto već svoje benzinsko vozilo nisu zamijenili automobilom na električni pogon jest bio nedovoljan broj punionica, pa je doseg putovanja bio prilično ograničen. No to se sve više mijenja. HEP je početkom mjeseca u Zagrebu pustio u rad stotu punionicu za električna vozila, čime su nakon otvaranja punionica na hrvatskim autocestima nastavili širenje ELEN mreže. HEP mreža punionica u svojem sastavu ima 10 punionica u Gradu Zagrebu, pokriva sve hrvatske autoceste, a u planu je izgradnja još stotinjak novih punionica diljem Hrvatske, od kojih će još 26 biti u Zagrebu, kazao je predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede Frane Barbarić.
„Puštanjem u rad stote punionice za električna vozila Hrvatska elektroprivreda se potvrđuje kao ključni subjekt u elektrifikaciji prometa u Hrvatskoj, koju provodimo u skladu sa smjernicama Vlade Republike Hrvatske i politikama Europske unije.”, kazao je Barbarić i napomenuo kako je HEP sada tek na pola puta planirane izgradnje infrastrukture za električna vozila, projektu koji je ukupno vrijedan 60 milijuna kuna.
HEP-ova stota punionica smještena na Trgu kralja Tomislava u Zagrebu, sufinancirana je sredstvima iz EU projekta EAST-E, u sklopu kojeg će HEP postaviti 27 rapidnih punionica snage 50 kW diljem Hrvatske. HEP je do sada u Zagrebu postavio deset punionica, a od toga je devet javnih i jednu u garaži poslovne zgrade u središtu, šest punionica je u postupku realizacije, dok se za 20 punionica trenutno definiraju lokacije postavljanja. Postavljanje 100 javnih ELEN punionica diljem Hrvatske, financirano je vlastitim sredstvima HEP-a te sredstvima iz EU fondova kroz projekte EAST-E, NEXT-E te bigEVdata. Na internetskim stranicama elen.hep.hr može se pronaći detaljna karta sa svim punionicama na području Hrvatske.
Podsjetimo, HEP je u projekt izgradnje ELEN punionica u Hrvatskoj na temelju Direktive 2014/94/EU o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva kojom se predviđa da do 2020. Godine bude izgrađena po jedna punionica na svakih 50 kilometara autoceste, u svim naseljima s više od 20.000 stanovnika te u svim morskim, zračnim i lukama unutarnje plovidbe, kao i na željezničkim te autobusnim kolodvorima.
Osim što su električni automobili znatno bolji za okoliš, jer nema emisije stakleničkih plinova i smoga, automobili na struju su povoljniji za održavanje. Troškovi goriva su između sedam i deset puta niži nego kod benzinaca ili dizelaša. Manji su i troškovi održavanja jer imaju manje pokretnih dijelova pa je manja mogućnost mehaničkih kvarova. Prema sadašnjim kretanjima, očekuje se da će prodaja električnih automobila porasti između 11 i 40 posto do 2030. godine, a realizacijom planiranog projekta proširenja mreže punionica Hrvatska će taj očekivani rast dočekati spremna.
Sadržaj je nastao u suradnji s Hrvatskom elektroprivredom