Podatak da je prošle godine na hrvatskim cestama poginulo 18,1 posto manje ljudi nego 2008., nikome od bližnjih osoba 544 smrtno stradalih na našim cestama neće biti nikakva utjeha, ali riječ je doista o značajnom smanjenju, najvećem od hrvatske samostalnosti.
Time je jedini relevantan pokazatelj - broj poginulih u prometu na 100.000 stanovnika s lanjskih 14,51 smanjen na 12,26, što je na tragu prema cilju koji si je Hrvatska zacrtala još 2006. u Nacionalnom programu sigurnosti cestovnog prometa - 10 smrtno stradalih na 100.000 stanovnika u 2010. Pogotovo nakon poraznih rezultata godinu prije. U isto vrijeme Europska unija postavila je cilj smanjenja poginulih na cestama na razinu od sedam poginulih na 100.000 stanovnika.
Najviše u Zagrebu
Prema prijevremenim neslužbenim statističkim podacima MUP-a, osim one najvažnije – broja poginulih osoba, smanjeni su i svi ostali bitni brojčani pokazatelji.
Od broja prometnih nesreća (-5,8 posto), ozlijeđenih osoba (-2,8 posto) do spomenutog najznačajnijeg smanjenja u broju poginulih. Najviše se ginulo u rujnu, kada je stradalo 69 osoba. Najviše ljudi prošle godine stradalo je na području PU Zagrebačke (92 poginula), na drugome mjestu je PU Splitsko-dalmatinska (47 osoba), slijede PU Primorsko-goranska (38 osoba) i PU Istarska sa 36 poginulih. Najmanje smrtno stradalih na cestama bilježi PU Požeško-slavonska - devet.
– Pokraj strogog provođenja zakonskih odredba, pogotovo onih vezanih uz najteže prometne prekršaje, u razloge poboljšanja sigurnosti cestovnog prometa treba ubrojiti i druge faktore poput poboljšanja kvalitete prometnica, odgovaraju iz MUP-a.
Policija traži pomoć
Osim toga, provedene su mnoge preventivne aktivnosti usmjerene na određene skupine sudionika u prometu (motociklisti, mladi vozači, djeca...) u suradnji s motoklubovima i školama, a u aktivnost su se uključile i mnoge udruge građana.
A može li se ove godine dostići cilj od deset poginulih na 100.000 stanovnika?
– Smatramo da je nastavak pozitivnog trenda i u 2010. i dostizanja cilja o smanjenju broja poginulih na deset na 100.000 stanovnika apsolutno moguće, osobito ako će MUP-u biti pružena adekvatna pomoć svih ostalih subjekata čiji je djelokrug rada vezan za sigurnost cestovnog prometa, bilo da se radi o tijelima državne uprave, stručnim organizacijama, znanstvenim institucijama ili udrugama građana – kažu u MUP-u.
Najveća smrtnost u prometnim nesrećama u Hrvatskoj je kod mladih koji stradaju najviše petkom i subotom kad se vraćaju iz noćnih klubova u jutarnjim satima.Uz umor i alkohol najviše je uzročnik droga.Policija treba kontrolirati uz alkotest i drogatest obvezno.Bez toga nema poboljšanja.Treba pod hitno zabraniti rad noćnih klubova dalje od 1 sat iza ponoći u cijeloj Hrvatskoj.Rezultati će biti kao uEuropi 7 smrtnih prometnih nesreća na 100.000 stanovnika.