Prostor Zagrebačkog inovacijskog centra na Zagrebačkom velesajmu bio je potpuno ispunjen. Očito je kako i u nas tema umjetne inteligencije sve više dobiva na važnosti pa je tako konferencija AI4Good: Društvo budućnosti privukla uz brojnu publiku i zaista sjajne govornike i paneliste.
Tu su bila imena poput Ratka Mutavdžića, Ace Momčilovića, Marijane Šarolić Robić, Jana Šnajdera, Igora Mikloušića, Nikole Dujmovića i drugih vrijednih imena, osoba koje su odlučile diskutirati o tematici o kojoj se u svjetskim akademskim i tehnološkim zajednicama raspravlja već neko vrijeme. Uz njih okupili su se i predstavnici startupova koji se bave razvojem umjetne inteligencije kao i sustava i rješenja koja su s tom tehnologijom usko povezani. U nas je to do sada bilo više na nekom futurističkom, pojmovnom nivou, no sudionici konferencije ipak su uspjeli dati dosta odgovora, a svakako su razjasnili neke očite nejasnoće koje se javljaju već pri prvim razmišljanjima o ovoj tematici.
Edukacija o korištenju
Otvorio je Ratko Mutavdžić, koji je direktor cloud servicesa u Microsoftu. Istaknuo je kako je Microsoft globalno već pokrenuo inicijativu za korištenje umjetne inteligencije u četiri područja – pomoć svijetu u oporavku od katastrofa, rješavanje potreba djece, zaštitu izbjeglica i raseljenih osoba te promicanje poštovanja ljudskih prava. Upravo je u nedjelju za Večernji list intervju dao evolucijski psiholog Igor Mikloušić. Njegov Fireside Chat s Acom Momčilovićem bio je iznimno informativan:
– Umjetna inteligencija može predviđati lokacije i vjerojatnosti izbijanja epidemija te pružati najučinkovitije modele za njihovo suzbijanje i lokalnim upravama. Da ne spominjemo koliko su sustavi umjetne inteligencije doprinijeli i ranoj i pouzdanoj dijagnostici, liječenju i monitoringu oporavka kod različitih bolesti povećavajući uspješnost ishoda medicinskih tretmana, ali i uštedi vremena liječnicima i smanjenju troškova zdravstva – iznio je, primjerice, jednu od mogućnosti koju nudi pravilna primjena umjetne inteligencije u svrhu postizanja boljeg društva.
Podsjetio je i kako će najveći test za umjetnu inteligenciju biti autonomni automobili oko kojih još postoje etička, ali i pravna sporenja o tome na koji se način vozilo treba ponašati u slučaju opasnosti te tko je kriv ako se vozilo sudari.
Marijana Šarolić Robić iz PWN Zagreb opisala je kako je regulatorni okvir umjetne inteligencije upravo u nastajanju za Europsku uniju, čime se potvrđuje još jednom kako se u tom području nudi cijeli niz pravnih izazova, ali i prilika kako bi se pozitivno utjecalo na saznanja kao i nove događaje u kontekstu primjene umjetne inteligencije kao i edukacije o njoj i njezinom sigurnom korištenju.
Panel “Jesmo li spremni za budućnost rada – Umjetna inteligencija, robotizacija i zaposlenici budućnosti” bio je posebno zanimljiv. Njegovi sudionici Nikola Dujmović iz SPAN-a, koji je i predsjednik IT udruženja pri HGK, profesor s FER-a Jan Šnajder, direktorica organizacijskog dizajna i razvoja u tvrtki Selectio Tanja Prekodravac te član izvršnog odbora ICT udruge pri HUP-u Ivan Maglić u dinamičnoj diskusiji otvorili su niz pitanja o budućnosti tržišta rada pod utjecajem umjetne inteligencije. Podsjećajući kako se ne radi o tako staroj tehnologiji jer ona se razvija već 70 godina, Nikola Dujmović smatra kako se s nekim pojmovima vezanima za umjetnu inteligenciju ipak pretjeruje.
– Strah od umjetne inteligencije je pretjeran, jer su to kompjutorski programi s kojima rade ljudi. Da će to zatvarati radna mjesta, hoće, pogotovo ona koja su dosadna i administrativna, ali će zato otvarati i nova i omogućiti više kreativnosti, baš kao što se nekada događalo s parnim strojevima ili elektrikom – smatra direktor SPAN-a, koji ne misli da će promjene na tržištu rada zaobići one koji se u ovom trenutku bave traženim zanimanjima.
– I mene su prije 25 godina roditelji čudno gledali kada sam odlučio studirati FER. Danas u Europi nedostaje oko 700.000 IT-jevaca, kod mene u tvrtki nedostaje ih 300-tinjak i ne mislim da ćemo ih pronaći jer ih naprosto nema. Vrlo lagano mogla bi ih zamijeniti umjetna inteligencija – mišljenja je čelnik SPAN-a. Na panelu se moglo začuti kako se promjene na tržištu rada već naveliko događaju i bez primjene ili utjecaja umjetne inteligencije, kako se primjena robotike i razmišljanje o njoj razlikuju i u odnosu na društvo. No, ključ ostaje obrazovanje. Ključ obrazovanja budućnosti je u fleksibilnosti. Za stvaranje novih radnih mjesta i za nove poslove potrebno je usvojiti nova znanja – kaže profesor s FER-a.
Hrvatska potpisala kasnije
– Na žalost, Hrvatska , kad je riječ o razvoju i primjenu AI-ja, ne stoji još dobro, pa i prije nekoliko mjeseci kada su sve članice EU potpisivale povelju o razvoju AI-ja, Hrvatska je bila među dvije zemlje članice koja nije bila među njima. Poslije smo to ispravili, ali to pokazuje nerazumijevanje trenutka u kojem se nalazimo jer nema nijedne druge definirajuće tehnologije za budućnost kao što je ta i ona je sveprisutna – prenosi Hina riječi jednog od organizatora konferencije Željka Krizmanića.