Poboljšani čovjek kao proizvod razvoja tehnologija u budućnosti i zelena zanimanja deficitarna u sadašnjosti neke su od brojnih tema otvorenih na 6. Danima inženjera strojarstva, međunarodnom kongresu koji organizira Hrvatska komora inženjera strojarstva Zelena zanimanja su dugoročno održiva, a i zanimljiva mladim generacijama, istaknuo je profesor Ljubomir Majdandžić koji provodi projekt Zelena ekonomija na otocima.
Analiza pokazuje da najveći prostor za rast zapošljavanja i prihoda postoji u području održivog turizma, prometa, poljoprivrede i infrastrukture. Konkretno na tržištu u području energetike nedostaje projektanata i instalatera fotonaponskih sustava i solarnih toplinskih sustava. Prof. Majdandžić ističe da će u idućim desetljećima samo u sektoru energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije nedostajati 50.000 radnika.
Nulta potrošnja energije
U građevinarstvu će biti traženi instalateri fasadnih sustava i ventilacijskih fasada te projektanti i instalateri zgrada nulte potrošnje energije. Zakon već nalaže da se nove javne zgrade moraju projektirati tako, a uskoro će to biti standard i privatnih zgrada. Prof. Majdandžić stoga upozorava da arhitekti više neće moći ponuditi tri tipska objekta već će biti nužna uska suradnja tima kojeg čine inženjeri strojarstva, elektrotehnike i građevinarstva i arhitekti kako bi se postigla maksimalna ušteda energije.
Video - Osječki startup Gideon Brothers predstavili prvog hrvatskog industrijskog robota
U sektoru prometa tražit će se iznajmljivači električnih vozila i električnih bicikala kao i njihovi serviseri te radnici na ugradnji i održavanju električnih stanica za punjenje električnih vozila. Turizam je prepoznat kao sektor koji ima problema s radnog snagom, ali uskoro će nedostajati i proizvođači hrane na lokalnoj razini.
Uvođenjem kvota za emisije ugljičnog dioksida trošak prijevoza, postaje sve skuplji pa poskupljuje konačnu cijenu namirnice pa je proizvodnja hrane u blizini potrošača prepoznata kao sektor s velikim potencijalom rasta. S obzirom na trendove prof. Majdandžić poziva na hitnu modernizaciju kurikuluma u strukovnim školama, ali i na fakultetima.
Poboljšice za čovjeka
Budućnost donosi poboljšanje čovjeka, a dosad razvijene tehnologije uglavnom su u fazi laboratorijskih testiranja. Utemeljitelj pariškog laboratorija za robotiku te profesor na sveučilištu Paris-Saclay, prof. dr. sc Yasser Alayli, razvija robotiku za osobe smanjene pokretljivosti. Cilj je proizvesti robota što sličnijeg čovjeku. Tako razvijaju model bioničkih udova koji bi nadomjestili disfunkcionalne ruke i noge. Među postignućima LISV laboratorija, su hidroidi, roboti u kojima cirkulira voda te oponaša sustav ljudskog krvotoka. Hopalala je edukativni robot dijete koji ima osjet vida, a razvoj egzoskeleta omogućuje kretanje paraliziranim adolescentima.
Egzoskelet se može naprtiti na leđa kao ruksak i povezan je s nervnim signalima koji dolaze direktno iz mozga. Transhumanisti, pripadnici pokreta koji zagovara poboljšanog čovjeka, kako je pojasnila doktorica Sanja Vujačić, uvjereni bi do 2050. godine čovjek trebao vidjeti dalje i u mraku, ne osjećati umor, sporije stariti i ne biti izložen riziku razvoja neurodegenerativnih bolesti.
