Struja, hibrid ili nafta - istražili smo koje je rješenje najbolje

U ponudi je sve više električnih automobila, a i društvena klima je sve više naklonjena automobilima koje pokreće struja za koje se predviđa da će u relativno skoroj budućnosti postati vrlo važan energent za pokretanje vozila. Njihov razvoj, kao i razvoj hibridnih auta, ubrzale su norme Europske komisije koje od 2021. zahtijevaju da prosječan ispust cjelokupne game pojedinog proizvođača bude ispod 95 g/km CO2 (lani je prosjek svih proizvođača bio 118,5 g/km CO2). Ako te norme ne ispune, proizvođači će plaćati velike penale, pa zbog toga u posljednjih nekoliko godina strelovito razvijaju, a trenutačno kao na traci na tržištu predstavljaju elektroautomobile, hibride i plug-in hibride, baš kao i takozvane “blage hibride”, odnosno aute s ugrađenom 48-voltnom baterijom koja smanjuje potrošnju goriva.

Sva tehnološka rješenja koja smanjuju ispust ugljikova dioksida su na cijeni i dobrodošla. Dizelaši su tu posebna priča. U odnosu na usporedive benzince ispuštaju 10-20% manje CO2 pa su prema tome pogodniji za smanjenje emisije stakleničkih plinova, ali zbog većeg ispusta dušikovih oksida (NOx), zbog kojih su u posljednjih nekoliko godina na udaru, postali su nepoželjni ako nemaju ugrađen skupi sustav recikliranja.

Poticaji od 80.000 kuna

Zbog svega toga proizvođači su se okrenuli struji. Ali, isplati li se kupiti električni auto ili hibrid? Što se ekologije tiče, tu nema spora, bez obzira na to što će mnogi reći da i struja kojom se pokreću električni auti dolazi iz “prljavih” izvora poput termoelektrana, auti na struju i plug-in hibridi nesumnjivo su čišći. Imaju oni i drugih prednosti. U vožnji su tiši i često, pogotovo u gradskim uvjetima, agilniji i komforniji (svi imaju automatski mjenjač) od konvencionalnih auta, ali imaju i izražene mane. Prije svega još uvijek su mnogo skuplji. Hrvatska, putem Fonda za zaštitu okoliša, već godinama potiče kupnju auta na struju i plug-in hibrida, a subvencije od 80.000 kuna za automobile na struju su jedne od najvećih u Europi. Uz poticaje, automobili na struju su određenim kupcima, prvenstveno tvrtkama i taksi firmama, mogli biti isplativi. Prosječnom hrvatskom vozaču koji gleda kako će što jeftinije kupiti rabljeni auto u Njemačkoj i registrirati ga u nas, ta računica nema baš velikog smisla.

Punjenje samo tri minute

Struja je mnogo jeftinija od benzina i dizela, a na većini javnih punionica je punjenje još uvijek besplatno. Ali, veliki minus auta na struju je sporo punjenje baterije i nedovoljno dobra infrastruktura. Iako se otvara sve više javnih punionica, sve više automobila podržava brže punjenje i baterije su sve većeg kapaciteta, još uvijek treba dobro isplanirati gdje ćete i koliko puniti električni auto, a to se osobito odnosi ako njime krećete na dulje putovanje. Jer, dok s benzincem, dizelašem ili hibridom spremnik na benzinskoj pumpi napunite za tri minute, s autom na struju trebate naći punjač, nadati se da će biti slobodan i čekati da se baterija napuni, što može trajati satima.

Hibridi, i to oni “obični”, čija se baterija ne dopunjava, već benzinski motor i elektromotor rade sinergijski, iz nekoliko su razloga mnogo praktičniji i čine se kao vrlo dobro prijelazno rješenje prema očekivanoj dominaciji auta na struju u budućnosti. Ne treba ih nadopunjavati strujom, a njihov elektromotor ipak znatno utječe na manju potrošnju goriva i ispust CO2. Uz to autonomija takvih automobila je slična konvencionalnim autima i njihov se spremnik benzina također puni za nekoliko minuta.

Na tržištu je sve više i plug-in hibrida, automobila čija se baterija nadopunjava, a pokreće ih elektromotor i benzinski motor (zasebno ili sinergijski). Njihova prednost je što s punom baterijom obično mogu prijeći samo na struju oko 50 km, što je većini ljudi dostatno za uobičajene svakodnevne potrebe. Tako se svakodnevno uz noćno punjenje baterije možete voziti na struju, a kad vam zatreba automobil za dulje putovanje, problema nema, jer je tu i benzinski motor.

Toyota Prius plug-in hibrid Sol

cijena: 294.900 kuna (uz poticaj 244.900 kn)

kapacitet baterije: 8,8 kWh

potrošnja: od 1 l/100 km

doseg: 63 km (na struju)

cijena goriva na prvih 100 km s punom baterijom: 4,48 kn struje i 10,12 kn benzina

ispust CO2: od 22 g/km

Plug-in hibridi

prednosti:

 - manja potrošnja goriva

 - mogućnost vožnje samo na struju do 50 km

 - "klasičan" domet s jednim punjenjem goriva

 - ekologija

mane:

 - skuplja cijena vozila

 - skuplje održavanje vozila

Renault Zoe R90

cijena: 256.400 kuna (uz poticaj 176.400 kn)

kapacitet baterije: 41 kWh

potrošnja: 13,6 kWh/100 km

doseg: 300 km

cijena struje na 100 km: 6,936 kuna ( noćna tarifa)

ispust CO2: 0 g/km

Električni automobili

prednosti:

- struja je jeftinija od benzina i dizela

 - tiši rad

 - bolje ubrzanje do 60 km/h

 - ekologija

 - jeftinije održavanje

mane:

 - veća cijena automobila

 - manji doseg s jednim punjenjem baterija

 - slaba infrastruktura punionica

 - dugo punjenje baterija

Mazda 2 1,5 G90 A/T Attraction

cijena: 138.390 kuna

potrošnja: 5,2 l/100 km

cijena goriva na 100 km: 52,62 kuna

ispust CO2: 118 g/km

Benzinski automobili

prednosti:

 - jeftinija cijena automobila

 - brza nadopuna goriva

 - manja potrošnja goriva

 - najveći doseg s jednim punjenjem goriva

mane:

 - skuplje održavanje vozila

 - ekologija

Toyota Yaris 1,5 VVT-i hibrid

cijena: 127.500 kuna

potrošnja: 4,0 l/100

cijena goriva na 100 km: 40,48 kn

ispust CO2: 84 g/km

Hibridni automobili

prednosti:

 - manja potrošnja goriva

 - tiši rad

 - ekologija

 - "klasičan" doseg s jednim punjenjem goriva

mane:

 - skuplji servisi u odnosu na aute na struju

Volkswagen Polo 1,6 TDI DSG

cijena: 149.838 kuna

potrošnja: 4,0 l/100 km

cijena goriva na 100 km: 39,88 kuna

ispust CO2: 104 g/km

Dizelski automobili

prednosti:

 - jeftinija cijena automobila

 - brza nadopuna goriva

 - veći doseg s jednim punjenjem goriva

mane:

 - skuplje održavanje vozila

 - ekologija

Pogledajte video najgore parkiranih auta na hrvatskim cestama:

Pogledajte video najgore parkiranih auta na hrvatskim cestama