Istarska kobasica Vodopivec Istre s bakterijom Listeria monocytogenes određenih LOT brojeva i rokova trajanja, pileća jetrena pašteta Perutnine Ptuj u kojoj nije označen alergen soja, poznati Jaffini slatkiši proizvoda Munchmallow s promijenjenim organoleptičkim svojstvima, svježi pileći file od prsa mađarskog Master Gooda s promijenjenim organoleptičkim svojstvima i nesvojstvenim mirisom, kineski Golden turtle Grašak Wasabi s neoznačenim alergenom kikirikijem, singapursko Yi Yuan 100-postotno crno ulje od sezama s povišenom količinom aromatskih ugljikovodika (MOAH), salame K-Favourites s mesom divlje svinje i s mesom Lovskog s utvrđenom listerijom..., samo su neki od proizvoda za koje su proteklih tjedana potrošačima stigle obavijesti da se povlače ili su opozvani s polica hrvatskih trgovina. U nekima je čak utvrđen i GMO kao u rižinim rezancima iz Kine, u nekima neodobreni aditivi, benzo(a)piren i policiklički ugljikovodici (PAH), pesticid etilen oksid, plijesni, povišene razine histamina... pa nije čudno što se iznova pitamo koliko je hrana koju konzumiramo sigurna i koliko je toga možda i prošlo ispod radara mjerodavnih inspekcija Državnog inspektorata, Hrvatske agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH), EU sustava brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (RASFF), kao i ostalih ključnih faktora u lancu opskrbe hranom, od samih proizvođača do trgovaca.
Iz HAPIH-a kažu kako se na prvi pogled zaključuje kako se proizvodi iz kategorije hrane u posljednje vrijeme učestalo povlače, no statistički pokazatelji ne ukazuju na to. Tvrde kako je u ovoj godini do sada opozvano 69 proizvoda s tržišta. U 2022. pak opozvano ih je 117, od čega u prva tri kvartala 85, a za kontrolu i povlačenje s tržišta nadležan je Državni inspektorat Republike Hrvatske (DIRH) koji je ujedno i Nacionalna kontakt točka (NKT) za RASFF (eng. Rapid Alert System for Food and Feed-RASFF) sustav brzog uzbunjivanja.
- HAPIH je u sklopu HR RASFF sustava nacionalna točka za procjenu rizika od opasnosti porijeklom iz hrane i hrane za životinje te na zahtjev DIRH-a izrađuje inicijalnu procjenu rizika. Njom je obuhvaćena procjena rizika za zdravlje ljudi kod svakog pojedinačnog slučaja, kada je u nekom prehrambenom proizvodu ustanovljena kemijska ili mikrobiološka opasnost. Procjenu rizika koju izradi HAPIH, tijelo nadležno za upravljanje rizikom razmatra prilikom donošenja odluka o daljnjem poduzimanju potrebnih mjera, kao što su povlačenje i/ili opoziv proizvoda. Kako bi se pravovremeno i učinkovito odgovorilo na pojavu različitih opasnosti u hrani i hrani za životinje ovu je procjenu potrebno napraviti u najkraćem mogućem roku, maksimalno za tri sata, stoga je u HAPIH-ovu Centru za sigurnost hrane i Centru za zaštitu bilja organizirano dežurstvo 24 sata na dan sve dane u godini, što je vidljivo po objavama na web stranici koje znaju biti i izvan radnog vremena i tijekom vikenda, objašnjavaju.
Informacije o opozivima proizvoda dostupne su na web stranicama Državnog inspektorata (https://dirh.gov.hr/rasff/obavijesti-za-potrosace/457), koji upravlja i koordinira HR RASFF. Nadalje, kako bi informacija imala što veći veliki obuhvat javnog prostora i tako stigla do što većeg broja potrošača, obavijesti se promptno objavljuju i na HAPIH-ovoj web stranici (https://www.hapih.hr/kategorija/obavijesti-za-potrosace/) i Facebook stranici (https://www.facebook.com/hapih.hr), te se o tome bez odgode obavještavaju i relevantni mediji koji ih objavljuju i na svojim web portalima.
– Javna objava opoziva hrane podrazumijeva uklanjanje hrane štetne za zdravlje ljudi ili hrane neprikladne za prehranu ljudi odnosno nesigurne hrane i hrane za životinje ili materijala i predmeta koji dolaze u neposredan dodir s hranom s tržišta, uključujući hranu, odnosno hranu za životinje koja je distribuirana do krajnjeg potrošača, ističu iz HAPIH-a te dodaju kako su javne objave pokazatelj transparentnog i učinkovitog sustava sigurnosti hrane koji svakom potrošaču omogućava uvid u opozive proizvoda koji se nalaze na tržištu.
GALERIJA Svježa hrana koja će vam uljepšati dan
– Sustav sigurnosti hrane u Hrvatskoj dio je europskog sustava koji se smatra najsigurnijim i najrigoroznijim na svijetu, jer se, da bi se osigurala maksimalna razina zaštite potrošača, kontrola sigurnosti provodi u svakoj fazi, a dozvoljene granice su postavljene visoko iznad vrijednosti koje bi mogle biti štetne za zdravlje potrošača. Stoga je upravo transparentna objava obavijesti i promptno povlačenje hrane s tržišta pokazatelj učinkovitog funkcioniranja sustava – napominju.
U 2023. najučestalija kategorija opasnosti zbog koje su neki proizvodi opozvani ili povučeni s tržišta patogeni je mikroorganizam Listeria monocytogenes, koji je zabilježen u pet slučajeva mesa i proizvoda od mesa (osim mesa peradi). Slijede strana tijela – listići metala u različitim miješanim prehrambenim proizvodima (4) podrijetlom iz Njemačke, kemijski kontaminanti atropin i skopolamin u žitaricama i pekarskim proizvodima također podrijetlom iz Njemačke (4) te rezidue pesticida klorpirifosa u kategoriji hrane žitarice i pekarski proizvodi podrijetlom iz Austrije (4).
"Obavijesti za potrošače vezane za metalne komadiće u gotovim jelima i snack proizvodima podrijetlom iz Nizozemske bile su objavljene dva puta, isto kao i kemijski kontaminant cijanovodična kiselina u orašastim plodovima i njihovim proizvodima podrijetlom iz Austrije. Mikotoksin aflatoksin u orašastim plodovima i njihovim proizvodima te sjemenkama podrijetlom iz Irana bio je predmet obavijesti za potrošače također dva puta, isto kao i patogeni mikroorganizam Listeria monocytogenes u ribi i ribljim proizvodima podrijetlom iz Hrvatske. Ostale opasnosti pojavljivale su se sporadično", tvrde iz HAPIH-a.
I ostaci pesticida koji nastaju korištenjem sredstava za zaštitu bilja na usjevima za hranu ili hranu za životinje mogu predstavljati rizik za zdravlje. Zbog toga je u Europskoj uniji uspostavljen opsežan zakonodavni okvir koji definira pravila za odobravanje aktivnih tvari, uporabu sredstava za zaštitu bilja i za ostatke pesticida u hrani.
VEZANI ČLANCI
"Sukladno odredbama Uredbe (EZ) br. 396/2005 određuju se najveće dopuštene koncentracije ostataka pesticida u/na proizvodima biljnog i životinjskog podrijetla u mg/kg (MDK). Cilj je zaštita potrošača od unosa neprihvatljivih razina ostatka putem prehrane. Navedene koncentracije se određuju za svaku aktivnu tvar i njezine ostatke u odnosu na proizvod biljnog ili životinjskog podrijetla. Za pojedine proizvode određuju se i faktori prerade, s obzirom na to da se prilikom postupaka industrijske prerade ili pripreme proizvoda u kućanstvu (kuhanje, pečenje, sušenje...) ostaci mogu povećati ili smanjiti. Ako se u nekom proizvodu utvrde vrijednosti ostataka iznad dopuštenih, provodi se procjena rizika za potrošače, pri čemu se u obzir uzima dugotrajan i kratkotrajan rizik, odnosno rizik od unosa ostataka tijekom cijelog života te unosa tijekom jednog dana. Pri tome se koriste relevantne toksikološke referentne vrijednosti, ADI (acceptable daily intake – prihvatljivi dnevni unos) i ARfD (acute reference dose – akutna referentna doza), koje ne smiju biti premašene. U slučaju rezultata iznad navedenih referentnih vrijednosti, smatra se da proizvodi mogu predstavljati potencijalni rizik za ljudsko zdravlje. U takvoj situaciji, kako bi se spriječile moguće neželjene posljedice ili svele na najmanju moguću mjeru, izdaje se brzo upozorenje kroz Sustav brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (RASFF sustav) te provode odgovarajuće mjere koje uključuju povlačenje s tržišta i/ili opoziv od potrošača", objašnjavaju.
Hranom se prenose i salmoneloze. Pripadnici roda Salmonella su gram negativne, štapićaste bakterije. Gotovo sve salmonele značajne u humanoj i veterinarskoj medicini pripadaju podvrsti Salmonella enterica subsp. enterica. Postoji više od 1400 serotipova Salmonella enterica subsp. enterica koji mogu izazvati bolest u ljudi koju zovemo salmoneloza. Salmonele u čovjeka uzrokuju dva oblika bolesti: trbušni tifus kojeg uzrokuje Salmonella typhi i netifusne salmoneloze koje danas u razvijenim zemljama predstavljaju najčešći klinički oblik infekcije salmonelama, a obično je uzrokovan serovarovima S. enteritidis i S. typhimurium. Ovaj oblik salmoneloza se naziva enterokolitis (stari naziv gastroenteritis) i najčešće se prenosi hranom.
"Od salmoneloza obolijevaju sve dobne skupine ljudi, ali su simptomi puno ozbiljniji u djece i starijih osoba. Simptomi uključuju proljev, vrućicu i abdominalne grčeve, koji se pojavljuju 12-72 h od konzumacije kontaminirane hrane. Bolest obično traje 4-7 dana i kod većine oboljelih prolazi bez ikakve terapije. Međutim, kod nekih pacijenata učestalost proljeva zahtjeva hospitalizaciju kako bi se spriječio gubitak tekućine. Kod težih oblika bolesti postoji mogućnost da salmonela iz crijeva uđe u krvotok i zarazi ostale organe i u tim slučajevima je indicirana primjena antibiotika. Bolest je kontagiozna, što znači da osobe koje su zaražene mogu kontaktom prenijeti uzročnika na zdravu osobu. Stoga je vrlo važna osobna higijena (redovno pranje ruku), kao i održavanje čistoće radnih površina i pribora, odvajanje sirove hrane od kuhane, potpuna termička obrada hrane i pravilno čuvanje hrane", naglašavaju iz HAPIH-a.
Što onda savjetovati potrošačima, pitamo.
"Prilikom kupnje potrošači bi trebali obratiti pozornost na oznake koje se nalaze na hrani. Informacije koje se obvezno moraju nalaziti na hrani uključuju naziv hrane, popis sastojaka (sa svim aditivima), podatke o alergenima, količinu određenih sastojaka, rok trajanja, zemlju ili mjesto podrijetla, naziv i adresu subjekta u poslovanju s hranom, neto količinu, posebne uvjete čuvanja i/ili uporabe, upute za uporabu (ako su potrebne), sadržaj alkohola u pićima (ako je viši od 1,2 %) i nutritivnu deklaraciju", ističu iz HAPIH-a te dodaju kako se obavezno treba pridržavati uputa na oznakama hrane, o uvjetima njene pohrane, a posebice obratiti pažnju na rok trajanja i navode "Upotrijebiti do" i "Najbolje upotrijebiti do".
VEZANI ČLANCI
"Kada na proizvodu stoji navod 'Upotrijebiti do', ta se oznaka odnosi na sigurnost hrane i znači da se hrana može konzumirati do datuma navedenog na ambalaži. Nakon isteka navedenog roka hrana više nije sigurna za konzumaciju i mogla bi prouzročiti zdravstvene tegobe. S druge strane, oznaka 'Najbolje upotrijebiti do' odnosi se na kvalitetu hrane te znači da će, ako se drži uputa za čuvanje, hrana biti sigurna za jelo i nakon isteka datuma "najbolje upotrijebiti do", no možda neće imati jednak okus ili teksturu. Ovo je važno i zbog smanjenja bacanja hrane", naglašavaju.
Kako bi što bolje educirao potrošače HAPIH je organizirao brojne promotivne aktivnosti, među kojima je u kampanji s Ministarstvom poljoprivrede izrađen i promotivni spot "(upotrije)BITI ILI NE (upotrije)BITI nakon". Upravo je tema razumijevanja oznaka stavljena i u fokus kampanje "EU bira sigurnu hranu" koju HAPIH već treću godinu provodi s Europskom agencijom za sigurnost hrane (EFSA). Cilj kampanje jest povećati informiranost građana pri svakodnevnom odabiru namirnica te ukazati na visoke EU standarde vezane uz sigurnost hrane.
Kampanja je popraćena i internetskom stranicom na hrvatskom jeziku koja sadrži niz informacija o različitim temama vezanim uz sigurnost hrane te može pomoći pri svakodnevnom odabiru hrane i približiti znanost koja stoji iza sigurnosti hrane u EU. Ondje se može preuzeti i skup komunikacijskih alata za kampanju koji uključuju vizuale, kratke filmove i objave na društvenim mrežama koji se mogu podijeliti na vlastitim kanalima.
"Rezultati istraživanja higijenskih navika o postupanju s hranom u domaćinstvu, koje je 2022. godine proveo HAPIH, pokazala su kako je potrebno kontinuirano provoditi edukaciju potrošača vezano uz sigurnost hrane, posebice o redoslijedu kupnje hrane u trgovini, korištenju rashladnih torbi ili hladnjaka prilikom kupnje hrane, čitanju deklaracija i vremenu transporta hrane od trgovine do domaćinstva. Primjerice, važno je naglasiti kako se smrznuta hrana i hrana iz hladnjaka trebaju kupovati na kraju procesa kupnje te da se posebice tijekom ljetnih mjeseci preporučuje korištenje izotorbi ili hladnjaka i što kraće vrijeme transporta hrane od trgovine do domaćinstva", zaključili su iz HAPIH-a.
VIDEO Neredi u Rusiji, zatvoren aerodrom zbog upada prosvjednika
Prije se proizvod povlačio tek ako bi bilo mrtvih. Nisu se radila niti testiranja, nije se znalo što jedemo, kakvi komadići metala ili plastike, tko je to gledao. Eventualno bi nastao problem ako bi neka faca iz partije zagrizla šraf u kruhu. Nitko se nije na to obazirao i ljudi su živjeli... Bavili smo se i reciklažom (npr. Frifri koji se radio od onog što se pomete kada se radi kruh), a o kružna ekonomija je bila prisutna (radnice su se kupače u mlijeku, a onda bismo mi to mlijeko uredno popili).