U Hrvatskoj je lani registrirano ukupno 1,716.474 osobnih vozila, što je oko 51.000 više nego godinu prije, pokazuju podaci Centra za vozila Hrvatske (CVH).
Pri tome je lani prvu registraciju prošlo gotovo 150.000 automobila – 64.349 novih i 84.913 rabljenih. Prosječna starost voznog parka u Hrvata sad iznosi 12,56 godina, a što znači da se on nastavio pomlađivati nakon dugog niza godina starenja. Lani je ta prosječna starost bila 12,64 godina i prvi je put zabilježila pad od 2007., kad je iznosila 9,83 godina.
Većina završila na otpadu
– Lani su na prvoj registraciji bila 149.262 automobila, dok je ukupan broj osobnih vozila u RH porastao za 51.083. To znači da je gotovo 100.000 automobila “nestalo”. Većina tih vozila stara je više od 15 godina i završila je na otpadu – objašnjava Goran Pejić, pomoćnik uprave za tehničke poslove CVH. Dodaje da je dio novih automobila završio u reizvozu.
Naime, 70 posto od 64.349 novih automobila kupile su pravne osobe, većinom rent-a-car kompanije, no jedan dio tih vozila, napominje Pejić, nije ostao na hrvatskom tržištu, nego je izvezen u druge zemlje.
Hrvati su lani uvezli 84.913 rabljenih automobila, a od toga je njih čak 74.950 s dizelskim motorom. Prosječna starost tih rabljenih dizelaša je 6,85 godina. Lani je uvezeno 9089 rabljenih benzinaca, a njihova prosječna starost je 9,16 godina. Ostala uvezena rabljena vozila su električna, hibridna... Što se tiče novih automobila, u toj su kategoriji benzinci u većini i kupljeno ih je 38.487, dok je novih dizela 23.515.
A golem udio dizelaša u broju uvezenih rabljenih vozila doveo je do povijesnog preokreta u zastupljenosti benzinaca i dizelaša u ukupnom broju automobila u Hrvatskoj. Hrvati, naime, već godinama uvoze dizelaše iz zapadne Europe, većinom iz Njemačke, gdje ih se rješavaju zbog ekoloških razloga. Do 2017. godine omjer benzinaca i dizelaša u Hrvatskoj je bio 51 prema 49 posto, a 2018. taj je omjer došao na 50:50 posto.
Prema podacima CVH, lani je pak u Hrvatskoj prvi put bilo više automobila s dizelskim motorom – 52 posto, dok je udio benzinaca pao na 48 posto.
– Svi trendovi pokazuju da će udio dizelaša i dalje rasti, lani ih je u ukupnom broju uvezenih rabljenih vozila bilo čak 87 posto, dok je benzinaca bilo 13 posto – kaže Pejić. Uvoz rabljenih automobila u Hrvatsku pak znatno je porastao nakon ulaska RH u Europsku uniju 2013. godine.
Hrvatima najdraži rabljeni “Nijemci”
Hrvatima su pak nadraži rabljeni njemački automobili pa tako listu najzastupljenijih marki na prvoj registraciji rabljenih osobnih automobila u 2019. predvodi Wolksvagen, a zatim slijede Renault, BMW, Audi i Mercedes. Isti je poredak na prva dva mjesta i na listi novih vozila, a zatim slijede Opel, Škoda i Peugeot. Hrvati su, primjerice, lani kupili 8549 rabljenih BMW-a prosječne starosti 6,81 godinu, zatim 7114 rabljenih Audija koji su prosječno stari 6,34 godine te 6427 rabljenih Mercedesa prosječne starosti 7,04 godina. No nove automobile tih luksuznih njemačkih marki ipak si može priuštiti puno manji broj hrvatskih građana koji su lani kupili 1680 novih Audija, 1522 nova Mercedesa te 1484 nova BMW-a.
Na hrvatskim cestama i dalje je daleko najviše automobila starijih od deset godina, njihov udio je 66,5 posto, odnosno lani ih je registrirano 1,146.589 komada. Godinu prije udio osobnih vozila starijih od deset godina bio je 68,8 posto.
Automobila starih između šest i devet godina lani je registrirano 249.702, a onih starih između dvije i pet godina 216.419. Vozni park Hrvata čini i 109.065 osobnih vozila starih jednu godinu.
Video: Sony predstavio model električnog automobila
idiotska država, smanjite trošarine na benzince, da ulazi manje dizlelskog govna.. benzinac s plinom najčišći nakon hibrida.. htio unjet iz vana skodu yeti 1.8 tsi i stavit plin i ispada 2000€ skuplje od tdi. a tdi mi ne treba jer vozim kratke relacije.. kretenska država, nikad ništa pametno, groblje europskih dizela.. užas.