U okršaju svjetskih računala pobijedio je BBC micro:bit

Zadatak je bio egzaktan i zanimljiv – svako od računala u 15 minuta trebalo je generirati koliko je god moguće više brojki u Fibonaccijevu nizu gdje je svaki broj zbroj prethodna dva broja. U utrci je osam računala napravljenih u posljednjih 75 godina. Pobijedio je BBC micro:bit. Natjecao se i iPhone 6 koji je završio predzadnji. I nama jako dobro poznati micro:bit u tih je 15 sekundi procesirao više od osam tisuća brojki u Fibonaccijevu nizu, točnije uspio je napraviti sekvenciju od 8843 brojke.

Pobijedio je prilično lako na tom natjecanju Grand Digital koje se dogodilo u Nacionalnom muzeju računalstva u znamenitom Bletchley Parku, kolijevki modernog računarstva, mjestu gdje je razbijena zloglasna Enigma, šifrarnik koji su koristili nacisti za komuniciranje sa svojim podmornicama. Pogotovo je laka pobjeda bila nad iPhoneom 6 koji je generirao tek četiri znamenke. PC računalo s Windowsima 98 bilo je drugo s 1477 znamenaka, treći je bio prvi BBC micro:bit iz 1981. sa 70 brojki. Četvrti je bio Apple II iz 1977. koji je uspio napraviti niz od 35 brojki, PDP-8 iz 1965. sa 16, sedmi je bio kalkulator Facit sa sedam, pa iPhone 6 i posljednje računalo Witch iz 1951. s tri znamenke Fibonaccijeva niza.

Niska cijena za moćni “stroj”

– Ishod ovog eksperimenta samo potvrđuje ono što već znamo, a to je da je usprkos izrazito niskoj cijeni micro:bit moćna platforma za uvođenje računalstva u škole – kaže poznati poduzetnik Nenad Bakić, čovjek koji je BBC micro:bit uveo u hrvatske škole.

Spomenuo je i kako ovo nije jedini uspjeh za sve popularnije ‘rohbau’ mikroračunalo. Prije dva tjedna micro:bit dobio je četiri zvjezdice na Tech for Teachers kao finalist u kategoriji računalstva, nagradi koju je prvi put ove godine dodijelio magazin Technology & Innovation. I sada matematički dokaz efikasnosti micro:bita u računskim operacijama. Inače, utrka računala organizirana je u čast Leonarda Fibonaccija, talijanskog matematičara iz Pise, koji je živio u 12. stoljeću te je smatran najtalentiranijim matematičarom srednjovjekovnog zapadnog svijeta. Dakle, niz nazvan po njemu počinje nulom, nastavlja jedinicom pa slijede zbrojevi prethodna dva broja: 1, 2, 3, 5, 8, 13 i tako dalje.

– Ne samo zbog računskih sposobnosti koje je ovdje iskazao, u kombinaciji s najsuvremenijim programskim okružjem kao što je Python, nego posebno zbog tzv. fizičkog računalstva. To znači da micro:bit ima integrirane napredne senzore, kao što je 3-dimenzionalni akcelerometar ili senzor topline te ekran i radio, koji omogućavaju interakciju s fizičkim svijetom – govori Bakić nastavljajući kako mnogo skuplje platforme kao što su Raspberry Pi ili Arduino to nemaju, nego se moraju posebno nabavljati senzori, instalirati i slično, što ih čini pogodnijima za onu djecu koja zaista naginju naprednim tehnološkim projektima. Naveo je promotor micro:bita u nas i zgodan primjer primjene gdje je korištenjem pripremljenog koda za micro:bit moguće na jasan način prikazati ponašanje čestica, odnosno simulirati njihovo ponašanje, i to u različitim agregatnim stanjima, pa i u uvjetima koji bi vladali u svemiru.

– Mi u IRIM-u zapravo smo i donirali jako puno i uređaja Raspberry Pi i pogotovo Arduina, koji se nalaze u 2500 robota koje smo donirali za robotičku ligu Croatian Makers, ali micro:bit je pogodan za svu djecu, a u 21. stoljeću svima njima će biti potrebne STEM kompetencije, ma koja bila njihova struka. Daljnja prednost micro:bita je izrazito bogat ekosustav, mnoštvo sadržaja, programskih platformi i dodataka, što uz jako niske ulazne barijere omogućava djeci i njihovim učiteljima da u doslovno pet minuta postanu digitalni stvaraoci i razvijaju kreativnost uz nove tehnologije, što je djeci jako uzbudljivo i osnažuje ih. Tako je micro:bit definirao potpuno novu kategoriju u edukativnoj tehnologiji, gdje se već i pojavljuju kopije, ali za sada se nijedna nije približila po kvaliteti i cijeni. Stoga se i intenzivno uvodi na nacionalnoj razini, primjerice, u UK, Singapuru, Islandu, Šri Lanki, Kanadi, a Hrvatska je u tome trendseter – kaže Nenad Bakić podsjećajući kako je sljedeća faza za micro:bit u Hrvatskoj tekuća crowdfunding kampanja kojoj je cilj staviti mala računala u knjižnice gdje će ih se moći posuđivati poput knjiga.

Micro:bitovi za posudbu

– Jednostavnost njegove upotrebe, ali velike mogućnosti čine ga pogodnim i za obrazovanje odraslih i upravo zato smo krenuli u akciju gdje ćemo njime opremiti više od 100 knjižnica u Hrvatskoj, gdje će se micro:bitovi moći posuditi kako bi i odrasli mogli na jednostavan i zabavan način naučiti programirati i razvijati tehnološke projekte – rekao nam je Bakić. Upravo je jučer i Rotary klub Zagreb Centar donirao Knjižnici grada Zagreba 30 micro:bitova, deset za održavanje radionica u knjižnici i 20 namijenjenih za posudbu djeci i ostalima. Ranije je to ovaj klub rotarijanaca napravio i za knjižnicu u Glini. U STEM revoluciji, što je u javnosti poznat izraz za uvođenje micro:bita u škole, BBC-jevo je računalo, odnosno na njemu bazirano programiranje, stiglo u više od tisuću obrazovnih ustanova. Očekuje se kako će se kroz tekuću crowdfunding kampanju priključiti još stotinu knjižnica u Hrvatskoj čime bi one postale svojevrsnim inovacijskim centrima.