Zakoračili smo u jesen, ne iznenađuju stoga ni najave još jedne nagle promjene vremena. Nužno je ponovno voditi računa o vremenskim (ne)prilikama koje donose jesen i zima. One, naravno, zahtijevaju pojačani oprez na cestama. Najprije kiša, a vrlo brzo i snijeg, karakteristične su oborine za ovo i iduće godišnje doba. Jesen i zima, naime, donose mokre i skliske kolnike, zamagljena stakla ali i smanjenu vidljivost, što direktno utječe na zaustavni put vozila koji se sastoji od brzine kretanja ali i brzine reagiranja vozača čime se značajno produžuje put kočenja u odnosu na normalne vremenske uvjete. Odgovorno ponašanje i pojačani oprez u jesensko-zimskom periodu nisu uvijek garancija potpune zaštite, budući da naša sigurnost u prometu direktno ovisi i o drugim sudionicima koji se, nažalost, često ponašaju neoprezno i neodgovorno kršeći pritom zakon budući da je autoosiguranje jedno od obveznih osiguranja u Republici Hrvatskoj i njegova je primarna svrha da pokrije svu štetu koju u prometnoj nezgodi nanesete drugima. Unatoč tomu, na hrvatskim cestama i danas prometuje čak 30-ak tisuća neosiguranih motornih vozila, što ugrožava opću prometnu sigurnost, ali i uzrokuje velike materijalne gubitke građanima, državnom proračunu ali i drugim uključenim akterima. U nastavku otkrivamo što svatko od nas može učiniti kako bi se povećao stupanj prometne sigurnosti, ali i kako postupiti u slučaju sudara koji za posljedicu imaju samo materijalnu štetu, kao i u onim nesrećama s daleko težim i tragičnijim posljedicama za vozače, suputnike ili pješake.
U jesen i zimu veće opasnosti na cestama
Jesen i zima kao promjenjiva godišnja doba od svih vozača zahtijevaju više pažnje tijekom vožnje. Iz pretežno suhog ljeta, ulazimo najprije u vlažnu jesen, a potom i oštru zimu. One donose obilne količine padalina koje se dugo zadržavaju na cestovnim površinama čime otežavaju normalan tijek prometa, a vidljivost dodatno smanjuje i učestala magla osobito karakterištična za kontinentalne krajeve. Upravo zbog vremenskih (ne)prilika koje predstavljaju povećanu opasnost za prometne nesreće, vozači moraju prometovati uz pojačani oprez i koncentraciju, ali prije svega s osiguranim, tehnički pregledanim i registriranim automobilima koji su jamstvo sigurnijeg korištenja motornog vozila. Stoga je svaki vlasnik dužan prije uporabe vozila sklopiti ugovor o osiguranju i obnavljati ga dok je prijevozno sredstvo u prometu.
Za vozače koji upravljaju vozilom koje nije registrirano ili kojem je istekla prometna dozvola propisane su novčane kazne, jednako kao i za nesklapanje ugovora o obveznom auto osiguranju. Skrivite li prometnu nesreću upravljajući neosiguranim vozilom, postoji rizik da za prouzročenu štetu neograničeno odgovarate cjelokupnom imovinom. U slučaju prometne nesreće s neosiguranim motornim vozilom, oštećena osoba može podnijeti odštetni zahtjev Hrvatskom uredu za osiguranje ili društvu za osiguranje (većina društava za osiguranje u Hrvatskoj koja se bave osiguranjem od automobilske odgovornosti ima svoje podružnice u mnogim većim gradovima u Hrvatskoj) koji će žrtvi nadoknaditi štetu dok će se cijeli isplaćeni iznos potraživati od vlasnika neosiguranog i neregistriranog vozila koji je skrivio prometnu nesreću. Vlasnici neosiguranih i neregistriranih motornih vozila nerijetko moraju dati svoju višegodišnju ušteđevinu, prodati automobil ili nekretninu kako bi podmirili troškove.
U Hrvatskoj se unutar jedne kalendarske godine dogodi prosječno 35 tisuća prometnih nesreća od kojih je njih 69% s materijalnom štetom. To nas dovodi do zaključka kako su u najvećem broju slučajeva posljedice prometne nesreće manje ili veće štete na vozilima iako se, nažalost, događa i veliki broj prometnih nesreća s daleko težim i tragičnijim posljedicama. Prema zakonu, u slučaju prometne nesreće u kojoj je uzrokovana samo materijalna šteta na vozilima, ne postoji zakonska obveza obavještavanja policije o nesreći, no važno je pridržavati se određenih koraka da biste ostvarili pravo na naknadu štete temeljem auto osiguranja ali i izbjegli dodatne kazne.
Što činiti u slučaju nesreće?
Sudjelovanje u prometnoj nesreći ubraja se u jedan od najstresnije i najtraumatičnije događaje koje osoba može iskusiti dok s druge strane predstavljaju i golem trošak za društvo u cjelini budući da uzrokuju znatne ekonomske gubitke pojedincima i njihovim obiteljima. Prema procjenama stručnjaka, materijalna šteta uzrokovana prometnim nesrećama prelazi 2,3% hrvatskog BDP-a, dok su posredni gubici višestruki.
Ako je nastala samo materijalna šteta na vozilima, sudionici prometne nesreće dužni su učiniti sljedeće:
• Potrebno je odmah ukloniti vozila s kolnika te omogućiti daljnje nesmetano odvijanje prometa
• Ako vozila nisu u voznom stanju potrebno je upaliti sva četiri pokazivača smjera
• Propisno obilježiti mjesto prometne nesreće sigurnosnim trokutom na udaljenosti od najmanje 50 metara
• Ostati na mjestu prometne nesreće dok nisu popunili i potpisali Europsko izvješće o nesreći ili na drugi način razmijenili osobne podatke i podatke o vozilima
Preporuka je izmjeriti i kredom označiti mjesto prometne nesreće te ga fotografirati iz veće i iz neposredne udaljenosti zajedno s tragovima kočenja i automobilima koji su sudjelovali u nesreći. U slučaju oprečnih mišljenja glede krivnje, sudara s neregistriranim vozilom ili vozilom inozemne registracijske oznake te u slučaju alkoholiziranosti vozača, vožnje bez vozačke dozvole ili ako drugi sudionik odbija ustupiti osobne podatke i ne sudjeluje aktivno u popunjavanju Europskog izvješća o nesreći potrebno je odmah obavijestiti policiju. Ako je pak u prometnoj nesreći netko izgubio život, teško je ozlijeđen ili je nastala veća materijalna šteta, sudionici takve prometne nesreće dužni su obavijestiti policiju, pozvati liječnika te ostati na mjestu nesreće. Preporuka je i da sudionici prometne nesreće s tragičnim posljedicama nastoje ne mijenjati stanje na mjestu nesreće te da poduzmu sve što je u njihovoj moći odnosno mogućnosti da se otklone nove opasnosti koje mogu nastati.
Pozitivan trend smanjenja broja prometnih nesreća
Osim pojačanog opreza u prometu i tehničke ispravnosti vozila, uvjet bolje sigurnosti na cestama svakako je i obvezno auto osiguranje čija je primarna svrha pokriti svu štetu koju u prometnoj nezgodi nanesete drugima. Nažalost, i danas se na hrvatskim cestama nalazi 30-ak tisuća neosiguranih vozila koja su u pravilu tehnički neispravna, a posljedice prometnih nesreća u kojima sudjeluju su u većini slučajeva teže i financijski gledano skuplje. Na sreću, u Hrvatskoj su brojke stradalih iz godine u godinu manje, čemu su uvelike doprinijele i društveno odgovorne kampanje poput zajedničkog projekta Hrvatskog ureda za osiguranje i Ministarstva unutarnjih poslova „STOP neosiguranim vozilima“. Ova kampanja aktivno se provodi na lokalnom i nacionalnom nivou od 2009. godine i dio je Nacionalnog plana sigurnosti cestovnog prometa RH od 2021. do 2030. godine.
Kampanja „STOP neosiguranim vozilima“ pokrenuta je s ciljem smanjenja broja neosiguranih motornih vozila i broja prometnih nesreća u kojima sudjeluju neosigurana motorna vozila, a da je polučila ogroman uspjeh bilo je jasno već u prvoj godini provedbe kada su štete na neosiguranim vozilima smanjene za čak 75%, dok je u narednih 13 godina kampanje broj neregistriranih i neosiguranih motornih vozila smanjen s 300-tinjak na 30-ak tisuća. Više informacija o nastavku kampanje dostupno je na službenoj stranici projekta.
Sadržaj omogućio Hrvatski ured za osiguranje.