Automobil je, nakon rješavanja stambenog pitanja, većini najveća životna investicija. Hrvati za rabljeni automobil trebaju izdvojiti više od 11 mjesečnih plaća, točnije 11,7 plaća. I nije to (samo) zbog težnje da se kupi što bolji auto, već i zbog činjenice da je u Hrvatskoj prosječna plaća 1200 eura. A mnogi nemaju ni taj prosjek, već ga manjina diže svojim (pre)visokim plaćama. Uzmemo li ipak tih 1200 eura kao mjerodavan prosjek, dolazimo do nešto više od 14 tisuća eura, koliko bismo zaradili za 11,7 mjeseci. Valja kazati i da financijski stručnjaci preporučuju da se na auto ne troši više od šest mjesečnih plaća – u našim uvjetima to bi bilo 7200 eura. Što, dakle, s iznosom od preporučenih 7200 do 'bahatih' 14.000 eura? U salonima novih automobila – baš ništa! Mali gradski auti koji su još preostali mogu se nabrojati na prste jedne ruke, a ni tih mališana više nema po cijeni do 14 tisuća eura. Situacija je, za kupce sa skromnijim budgetom, prilično depresivna. S druge strane, za taj iznos možete kupiti solidno opremljen nekoliko godina star kompaktni automobil. I ne govorimo o premium modelima. Usprkos mitu da Hrvati odlaze preko granice po stare aute sa znakom luksuzne marke, zapravo kupujemo Golf, Megane, Focus…, jer više novca većinom nemamo. Ovi drugi, luksuzniji, samo više upadaju u oči pa dodatno podgrijavaju tezu da više volimo prastari premium nego novu srednju klasu. Da je to zaista tako, potvrđuju i konkretne brojke koje je za Večernji list prikupio carVertical, tvrtka koja prikuplja i obrađuje podatke o autima. Za nas su analizirali rujan i listopad, budući da su to – uz ožujak - najpopularniji mjeseci za kupce automobila u Hrvatskoj. Na primjer, u ožujku je ove godine na carVerticalu generirano oko 10 posto više izvješća o povijesti automobila koji se nude na prodaju nego u srpnju.
- Mali obiteljski automobili C-segmenta bili su najpopularnija vozila prošle jeseni (analizirano rujan – studeni 2023.). Vozila C-segmenta (VW Golf, Renault Megane, Ford Focus, BMW serije 1,…) činila su otprilike 26,8 posto svih provjera automobila. Zatim su tu vozila D-segmenta koja zauzimaju oko 17,1% tržišnog udjela u Hrvatskoj. A na trećem mjestu našli su se SUV-ovi s oko 10,7% tržišnog udjela – otkriva Matas Buzelis, stručnjak iz tvrtke koja prikuplja i obrađuje podatke o autima.
Iako je opći dojam da ‘preko granice’ odlazimo kako bismo se vratili s (pre)starim autom jedne od triju njemačkih premium marki, vozači u Hrvatskoj – pokazuju podaci carVerticala -ne pokazuju veliku sklonost ni ekonomskoj klasi ni premium vozilima. Kad je riječ o automobilima unesenima iz neke druge europske države, postoji dobra ravnoteža između obje klase. “Ipak, možemo vidjeti naklonost prema gorivu, prijenosu ili čak godinama proizvodnje. Do sada je u 2024. godini 84,8% automobila provjerenih na carVerticalu u Hrvatskoj bilo s dizelskim motorom. Samo 14,6% ih je pokretao benzinski motor, a samo 0,3% bilo je potpuno električnih automobila, što pokazuje oklijevanje ljudi da prijeđu na električna vozila”, nastavlja Matas Buzelis.
Gotovo trećina automobila pregledanih u Hrvatskoj ove su godine bili hatchbackovi, što ovu karoseriju čini najpopularnijom u zemlji na carVerticalu. Konkretno, njih 32,6% su bili hatchbackovi, 20,5% limuzine i 17,4% SUV vozila. Valja imati na umu da se ovo temelji samo na statistici tržišta rabljenih automobila. Na tržištu novih automobila, SUV-ovi imaju možda najveći udio i očekuje se da će još rasti. Otprilike 60% automobila koje su na carVerticalu pregledali kupci iz Hrvatske bilo je opremljeno ručnim mjenjačem, a prosječna starost kontroliranih vozila bila je oko devet godina. 57 posto automobila koje su pregledali Hrvati imali su povijesne zapise iz stranih zemalja, što znači da su ranije mogli biti uvezeni. Trenutačno je prosječna kilometraža dizelskih automobila koje su Hrvati pregledali na carVerticalu otprilike 134.800 kilometara. Za benzince je bila znatno niža – 81.500 kilometara.
