GDPR, IOT...

Ovo je 5 top tema i trendova o kojim će se najviše govoriti u 2018.

Foto: MURAD SEZER/REUTERS/PIXSELL
roboti
20.12.2017.
u 20:00
Umjetna inteligencija već je uvelike prisutna, a u sljedećoj godini bit će sve zastupljenija u tehnološkim rješenjima i modelima
Pogledaj originalni članak

Vrijeme je za prognozu trendova koji će obilježiti sljedeću godinu. S obzirom na to da Styria ima svoj uspješan data science tim, odlučili smo uz pomoć njegova voditelja dr. sc. Marka Velića, koji je svojedobno i doktorirao na temu umjetne inteligencije, odrediti glavne teme o kojima će se uvelike pričati u svijetu, ali i Hrvatskoj, uz osvrta na to do koje smo točke već stigli. Naime, tehnološki napredak je izniman, svakog dana pomiču se granice. Ipak, mnogi očekuju svojevrsni bum ili novi hype koji će obilježiti razdoblje, nešto posve novo. A situacija, laički gledano, posljednjih godina vrti se oko istih stvari.

– Da, može se reći da se trendovi nastavljaju. No, pod zajedničkim nazivnikom, primjerice, upravo umjetne inteligencije (AI) kriju se ogromna dostignuća i napredak. Radi se zapravo o stupnju zrelosti ili stupnju razvoja nekog područja, a pod pojmom umjetne inteligencije dogodio se i događat će se niz noviteta, posebice u domeni strojnog učenja – kazuje nam Marko Velić.

Brži od eBaya

Za početak nije na odmet da još jednom definiramo što sada podrazumijevamo pod AI-jem. Ono što čini revoluciju jest strojno učenje ili kada dajemo kostur algoritama i način na koji će učiti, odnosno obraditi ogromne količine podataka. Dakle, ne morate eksplicitno navesti kako doći do rješenja, već na temelju podataka i postojećih rješenja računalo samo dolazi do rješenja.

Ovo su najbolje fotografije Pixsellovih fotoreportera koje su obilježile 2017.:

Foto: Pixsell
Pixsell fotografije
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Ivan Pernar
Foto: Miranda Cikotić/Pixsell
zaleđeni auto
Foto: Goran Stanzl/Pixsell
Rukomet
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Zagreb
Foto: Jurica Galoić/Pixsell
Skijanje
Foto: Goran Kovačić/Pixsell
zvončari
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Zoran Milanović
Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL
šokačko sijelo
Foto: Dalibor Urukalović/PIXSELL
rukomet
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Bojan Glavašević
Foto: Davor Javorović/Pixsell
prevarena starica
Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL
atletika
Foto: Dino Stanin/Pixsell
avioni
Foto: Marko Lukunić/Pixsell
Ana Rucner
Foto: Miranda Cikotić/Pixsell
nogomet
Foto: Borna Filić/PIXSELL
Zagreb
Foto: Dino Stanin/Pixsell
manekenka
Foto: Damir Špehar/Pixsell
žetva
Foto: Davor Javorović/Pixsell
utrka
Foto: Robert Anić/Pixsell
misa
Foto: Igor Kralj/Pixsell
NK Rijeka
Foto: Marko Mrkonjić/Pixsell
opera
Foto: Igor Šoban/PIXSELL
Bandić
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
cijepljenje
Foto: Robert Anić/Pixsell
Ismail Zulfić
Foto: Kristina Štedul Fabac/PIXSELL
Denis Pašić
Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL
Sinčić
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Davor Bernardić, Ranko Ostojić
Foto: Hrvoje Jelavić/Pixsell
bungee jumping
Foto: Igor Kralj/Pixsell
igra
Foto: Ivo Čagalj/Pixsell
požar
Foto: Igor Šoban/PIXSELL
gužve
Foto: Matija Habljak/PIXSELL
fontana
Foto: Željko Lukunić/Pixsell
suton
Foto: Hrvoje Jelavić/Pixsell
vatrogasci
Foto: Željko Lukunić/Pixsell
Dubrovnik
Foto: Goran Kovačić/Pixsell
Gari Kasparov
Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL
Kostimografkinja Marita Ćopo
Foto: Hrvoje Jelavić/Pixsell
kamion
Foto: Marko Lukunić/Pixsell
novosti
Foto: Nel Pavletić/Pixsell
Milo Moire
Foto: Igor Kralj/Pixsell
nogomet
Foto: Davor Javorović/Pixsell
Osijek
Foto: Goran Stanzl/Pixsell
prosvjed
Foto: Slavko Midžor/Pixsell
orada
Foto: Danijel Berković/Pixsell
Akademski kipar Jeronim Tišljar
Foto: Davor Puklavec/pixsell
lav
Foto: Robert Anić/Pixsell
Mićo Jelić
Foto: Goran Stanzl/Pixsell
duhovi
Foto: Nel Pavletić/Pixsell
Učka
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
sabor
Foto: Goran Stanzl/Pixsell
Luka Modrić
Foto: Borna Filić/PIXSELL
Todorić
Foto: Marko Prpić/Pixsell
Parni valjak
Foto: Goran Stanzl/Pixsell
hokejaši
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Praljak
Foto: Igor Šoban/PIXSELL
BBB
Foto: Duško Marušić/Pixsell
izložba

Kada govorimo o razlici između svjetskih dostignuća i Hrvatske, M. Velić tvrdi da smo svi na globalnom tržištu i raspolažemo sličnim znanjima. Ono gdje se razlikujemo jesu investicije ili resursi u koje možemo ulagati što ne treba ni u kojem slučaju biti izgovor, smatra Velić. Data science tim Styrije dokazao je da su uz sam bok svjetske elite, svojim proizvodima s polja razvoja računalnog vida. Pri tom su dobili i nagradu NVIDIA-e, ali osvojili novčanu nagradu Googlea za projekt na kojem rade.

– Imamo super podatke na kojima učimo naše modele. A proizvod se odnosi na to da program prepoznaje fotografiju i temeljem toga nudi slične proizvode korisniku, odnosno učinkovitije pretražuje oglasnik. Riječ je o modulu za vizualno pretraživanje oglasa koji smo lani lansirali. Za početak na portalu Willhaben.at, a uskoro ćemo cijelu priču testirati i kod kuće – kazuje Velić i dodaje da ono što se sada događa u većoj mjeri jest pretakanje s akademske izvrsnosti u praktičan i relevantan proizvod.

Znanost i primjena

Znanstvenici, istina, moraju dokazati svoje zamisli, no jedno je napraviti znanstveni rad, a mnogo je zahtjevnije temeljem toga napraviti i proizvod koji testiraju korisnici i koji mora funkcionirati u realnom vremenu. Da smo doista uspjeli s proizvodom, ali i pogodili što će potrošačima biti korisno, pokazao nam je i eBay koji je upravo izradio gotovo istu vlastitu platformu koju upravo testira. Bili smo brži za godinu dana. A Google je pak prepoznao projekt koji također u svom jednom dijelu već radi u sklopu portala 24sata. A radi se o modelima AI-ja koji razumiju tekst. Rezultat je da se dobiju povezani tekstovi na istu temu. Napredak se odnosi na to da stroj ne povezuje samo ključne riječi, već može prepoznati temu o kojoj se piše. Taj naš proizvod već ostvaruje 36 posto bolje rezultate nego kada to radi čovjek ručno.

Foto: Amazon/Goolge
Foto: Google
Foto: Thinkstock
Foto: Prynt Pocket
Foto: Amazon

Strateški im je cilj, naime, povezati dva svijeta, obradu slike i teksta, što je temeljeno na neuronskoj mreži. Naučili smo mrežu da na temelju fotografije i popratnog teksta donosi pravi rezultat. Za sada imamo znanstveni rezultat i slijedi primjena u praksi. U konačnici bismo trebali dobiti metodu posve personaliziranog iskustva čitanja portala, gdje bi svatko dobio i svoju naslovnicu, kaže nam Velić i dodaje da će Googleov novac biti tek trećina ukupnog iznosa koji će biti uložen u cijeli projekt.

1. Umjetna inteligencija

Kada se radi o novitetima na polju AI-ja, svakako je strojno učenje ono koje će biti u fokusu 2018., smatra Velić. Bit će sve više novosti u smislu onog što su strojevi putem neuronskih mreža naučili. Naime, nedavno je u medijima objavljeno kako je program pobijedio dosad najbolji program u šahu. Ono što je bitno tu znati jest da je pobijeđeni program bio napravljen temeljem heurističnog modela ili u njega je ubačen niz podataka, dok je AI program, novi pobjednik, to učinio temeljem, laički rečeno, intuicije koju je sam stekao. U samo četiri sata uspio je svladati sve vještine šaha s obzirom na podatke koji su mu bili dostupni i sam naučiti kako igrati, objašnjava nam Velić. U AI-ju se zasad radi o specifičnim zadacima koji se zadaju strojevima, odnosno računalima.

Drugi dio napretka AI-ja dogodit će se u sferi autonomnih vozila. Potpuno su nevjerojatne stvari koje rade Uber, Lyft, Google. Primjerice, Uber, koji ima otvorene sve svjetske karte, može locirati bilo koje vozilo na temelju učinjenih pet skretanja odnosno samo uz pomoć žiroskopa, i to bez pomoći GPS-a. U sferi pak prepozavanja lica također se vidi napredak, ali su uočene i rupe. Zbog kompleksnosti neuronskih mreža niz je i propusta. Tako je napravljen program koji je trebao prevariti program prepoznavanja slike i bio je uspješan. Izmjenom tek oku nevidljivih parametara nečijeg lica, program koji je bio 99 posto uspješan u određivanju spola postao je jednako toliko neuspješan. Posla još ima jer u kontekstu, primjerice, prepoznavanja znakova, uz tek možda malu naljepnicu na fizičkom znaku znak že biti pročitan krivo.

2. Sigurnost i GDPR

Sigurnost i regulativa velike su teme koje se također nastavljaju i vjerojatno će uvijek biti aktualne, dok je u podlozi cijele priče i još jedan trend koji ne jenjava, - big data ili prikupljanje podataka. Raspoznavanje lica koje prakticiraju u Kini i dostigli su zavidnu razinu u hvatanju kriminalaca upućuje na to da imaju jak softver koji to može i da istovremeno skupljaju ogromne količine podataka. Google zna sve o nama. A smartfoni su također sve veći izvor podataka, a sada je tek pitanje hoćete li kupiti kineski i podatke slati njima ili onima u Silicijsku dolinu. Popularno zvani GDPR, ili Uredba o zaštiti osobnih podataka koju uvodi EU trebao bi nam dati kontrolu upravljanja ili pak barem saznanje tko sve njima upravlja. Budući da na snagu stupa 25. svibnja, cijela će godina biti obilježena temama tko što i kada smije jer još uvijek postoji niz nepoznanica.

3. Blockchain

Kriptovalute su obilježile kraj ove godine, a uz njih se neprekidno spominje i blockchain tehnologija, odnosno platforma putem koje funkcionira. Kako tvrdi Velić, to je doista novi trend i razvija se. U osnovi bi blockchain trebao garantirati da je svaka transakcija ikada učinjena zabilježena i kriptirana, ali i da bilo kada možeš provjeriti put te transakcije. Što znači da bi u budućnosti, primjerice, ako možeš sve pratiti, netko poput javnih bilježnika koji to sada potvrđuju postao posve nepotreban, kao i banke te telekomi, zadnji bastioni stare škole. Trenutačno blockchain zasigurno nije u mainstreamu, no uvjeren sam da će neki novi klinci smisliti ideju za nove proizvode i uvesti ih primjenu, kazuje Velić.

4. Internet stvari

Internet stvari, koji se odnosi na to da svaka stvar jest ili treba biti pametna, odnosno da ima ugrađen senzor ili cijeli niz koji mjeri, odašilje, sugerira, razvija se također niz godina i sve više sazrijeva. Buduće generacije zasigurno će htjeti sve imati pametno, no tu se vraćamo na sigurnost i regulativu. Stoga je ta tema svakako i dalje aktualna i nesumnjivo će o novim mogućnostima raznih stvari neprekidno biti govora.

5. VR/AR

Virtualna realnost pokušava prodrijeti u mainstream već nekoliko godina. Polako joj ide, no daleko je od mainstreama. Vjerojatno će ona proširena AR (augmented reality) biti uspješnija, no jednako je tako teško reći hoće li to biti u sljedećoj godini. Magic Leap, tvrtka koja skupila nevjerojatne investicije, a godinama nije izbacila ni pravi prvi proizvod, mogla bi biti ponovo u fokusu, kaže Velić koji je upoznao dio njihova tima. Mediji ih znaju prozivati jer su poprilično tajnoviti. No, kako kaže Velić, teme i detalji o kojima oni raspravljaju su fascinantni te nikako ne bi u njih sumnjao, dapače, vjeruje da bi mogli napraviti pravu revoluciju u sferi gadgeta i njihovih mogućnosti.

Pogledajte i video skrivenih lokacija na Google mapama:

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.