Više zaista nema smisla godinu završavati retrospektivom. Koliki su napretci u znanosti i tehnologiji, koliki je broj inovacija u tim područjima, ne bi bilo dovoljno možda niti pola ovih novina da se sve pobroji i koliko-toliko suvislo opiše.
I veliki svjetski mediji gledaju naprijed. Idejama, tehnologijama, inovacijama, znanstvenim dosezima koji će obilježiti možda ne već sljedeću 2018. godinu, ali sasvim sigurno blisku budućnost bave se praktično svi. Galop je ljudskog napretka gotovo nezaustavljiv, no on ima i svoje posljedice.
Kako prehraniti svijet?
Učestali su izvještaji i analize koji govore o tome koliko će i kojih radnih mjesta jednostavno nestati zbog prodora automatizacije. Istodobno, svjetska populacija raste, do 2050. godine bit će nas i devet milijardi. Inicijativa da čovječanstvo sebi pronađe još jedan dom ambiciozna je, no čini se kako mogućnosti da se prehrani i zbrine čak i toliko velik broj ljudi na samoj Zemlji čini se da ne nedostaje. Bolje iskorištenje prirodnih resursa, njihovo očuvanje kroz smanjenje stakleničkih plinova i veću energetsku efikasnost, promjena društvenih paradigmi poput konzumerizma, napretci u medicini koji će zdravstvo učiniti dostupno svima glavne su značajke svake takve analize. Svaka ta nova ideja, inovacija i znanstveni proboj mogu donijeti i neka nova radna mjesta, pružiti mogućnost da oni čija će radna mjesta nepovratno nestati ipak ne samo prežive nego ostvare kvalitetan život. Mnogo će toga ovisiti i o primjeni novih materijala. Primjerice, još čekamo održivu komercijalnu primjenu grafena, materijala budućnosti koji ima iznimna mehanička svojstva, veliku električnu vodljivost, koji bi mogao postati prevladavajućim materijalom u izradi tranzistora čineći ih bržima što znači i znatno brza računala. Primjena perovskita, materijala koji je poznat stoljećima, u izradi solarnih panela donio bi velik napredak uz smanjenje cijene u tom području. Vidimo i ogromne iskorake u pohrani podataka. Kapaciteti su medija za lokalnu pohranu sve veći i veći, no pitanje je koliko će nam trebati uz svekoliku dostupnost cloudova kojima će slobodan pristup imati praktično svi koji posjeduju računalo, smartfon ili tablet s vezom na internet. A onda je tu internet stvari zbog kojega će u svijetu 2022. godine biti povezano jedna bilijarda senzora, a deset će posto svjetskog stanovništva nositi odjeću koja će biti poveziva. Snažan rast vrijednosti bitcoina posljednjih mjeseci gurnuo je u drugi plan tehnologiju na kojoj on počiva, a koja je zanimljiva mnogima, pa i konvencionalnoj financijskoj industriji. Ima predviđanja kako će države na temelju tehnologije blockchain prikupljati čak i poreze.
I Uber je svijet promjena
Ne samo da ne bi bilo iznenađujuće nego bi u današnjim uvjetima bilo i sasvim razumno da internet dospije među temeljna ljudska prava. Pogotovo zbog toga što je danas sasvim sigurno kako će i za manje od deset godina pristup internetu imati velika većina svjetskog stanovništva. Kada vidimo kakvu je disrupciju samo kod nas donio Uber, onda je jasno da uspjeh samo malog broja ovdje opisanih ideja može čovječanstvo odvesti u nekom sasvim novom pravcu. Koji je vrlo moguće i sasvim nepoznat.
Gorivo fotosintezom iz laboratorijski uzgojene biljke
Znanstvenici s Harvarda uspjeli su stvoriti umjetni list koji značajno nadmašuje osnovnu fotosintezu, dakle konverziju ugljikova dioksida u ugljikohidrate uz pomoć vode i sunca. Biljka koristi tek jedan posto energije Sunca koju primi dok umjetni list koristi čak deset posto. Umjetna fotosinteza kao rezultat ima vodik, a ne kisik. Taj se vodik primjenom također laboratorijski dobivenog mikroba pretvara u gorivo, odnosno različite vrste alkohola.
Masovna proizvodnja automobila na vodik
Vodik je čak ne tako davno bio najveća nada kada se govorilo o konačnoj zamjeni organskih goriva u vozilima. Razvijalo se prototipove temeljene na vodiku kao gorivu za motor s unutrašnjim izgaranjem ili temeljene na gorivnim člancima koji je električnu energiju proizvodio neposrednom pretvorbom kemijske energije. No, gotovo pa blitzkriegom vodik su u vozilima istisnule baterije koje se neprestano usavršavaju. Gorivni članci čine vozila opremljena njima još skupljima od onih na baterije. Razlog je jasan – kao katalizator kemijskog procesa u članku kojim se dobiva električna energija koristi se platina, jako skup i rijedak metal koji onemogućuje da gorivni članci postanu uobičajenima u automobilima. Ipak, ne jedna skupina znanstvenika ne predaje se, u tijeku su istraživanja kojima je cilj zamijeniti platinu kao katalizator u gorivnim člancima. Uspješno se testira nekoliko vrsta legura koji bi platinu zamijenili i tako gorivni članak učinili bitno jeftinijim, nakon usavršenja proizvodnje i pristupačnijim.
Pogledajte što će se promijeniti uvođenjem eura i hoće li sve poskupjeti:
Umjesto tipkanja, računalima i gadgetima će se diktirati
Ovo je ustvari tehnologija koja već postaje sve prisutnijom i u našim životima. Mnogi od nas već koriste funkciju novijih smartfona putem kojih mogu izdavati glasovne komande. Amazonova Alexa, usluga koja omogućuje glasovnu kontrolu na nizu uređaja, punila je novinske stupce europskih novina dobar dio ove godine. Ovakva primjena umjetne inteligencije čini se najneposrednijom i neizbježnom, jer glas je najprirodniji oblik komunikacije. Procjenjuje se kako ćemo na njega najlakše i najbezbolnije prijeći s tipkovnice, miša ili zaslona na dodir.
Povratak gradova-država
Ovu ideju za Wired je iznio Roman Krznaric, jedan od vodećih britanskih mislilaca, inače hrvatskog porijekla. Prema njemu, moć će gradova, svjetskih megalopolisa, postati tako velikom da će praktično postati samostalnim entitetima. A tome smo svjedočili već ove godine. Kada je Donald Trump odustao od Pariškog sporazuma, 279 je gradonačelnika američkih gradova odlučilo nadomjestiti potpis svojeg predsjednika. Krznaric navodi kako će do 2030. godine u svijetu nastati 41 megalopolis u kojima će živjeti dvije trećine svjetske populacije. Vrlo je to vjerojatno kada vidimo da kineski grad Chongqing ima više od 30 milijuna stanovnika, šire područje Shanghaija gotovo 35 milijuna, Delhi više od 34 milijuna. Krznaric podsjeća kako je grad-država najstariji i najizdržljiviji oblik društvenog udruživanja, samo je Istanbul nadživio nekoliko država i carstava.
VIDEO Pogledajte kakvi nas sve šokovi čekaju u 2018.:
Voda iz vlažnog zraka upotrebom solarne energije
U travnju ove godine znanstvenici s američkih sveučilišta MIT i UC Berkeley predstavili su uređaj koji bi mogao riješiti problem nedostatka pitke vode i u najsušnijim područjima. Uređaj može dobiti 2,8 litara od vlage iz zraka u samo 12 sati čak i kada je prosječna vlažnost zraka samo 20 posto. A za pokretanje koristi samo sunčevu energiju. Na taj su način riješili najveći problem, ekstrahiranje vlage iz zraka energetski je vrlo zahtjevno, tako i skupo.
Tekuća biopsija područje je medicinske dijagnostike u koju će se u skorije vrijeme ulagati najviše novca. Ova metoda omogućuje praćenje promjena do kojih dolazi u tumorima samo na temelju analize uzorka krvi. Koriste se podaci prikupljeni od djelića DNK tumora koji se nađu u krvotoku te u nekim situacijama može zamijeniti klasičnu biopsiju. Američka kompanija GRAIL za razvoj ove metode prikupila je čak 900 milijuna dolara od investitora među kojima je čak i Amazon najbogatijeg čovjeka na svijetu Jeffa Bezosa.
Mapiranje svake stanice u organizmu
Inicijativa Human Cell Atlas najavljena je prije nešto više od godinu dana, a ove godine, i to nedavno, pretočena je u opipljivu realnost. U izraelskom gradu Rehovotu okupilo se 130 znanstvenika iz područja biologije, računalstva, medicine kako bi i službeno označili početak projekta koji bi trebao postati baza podataka svake stanice u našem tijelu, što ona točno radi, postoji li i kakva je njezina interakcija s drugim stanicama, što se događa ako se nešto u njoj promijeni... U radu sudjeluje i fundacija vlasnika Facebooka Marka Zuckerberga i njegove supruge.
Povratak privatnosti
Čuvanje podataka koje traži praktično svaka ozbiljnija internetska usluga sve je teži posao. Gotovo u redovitim razmacima dolaze vijesti da je ovaj ili onaj web hakiran pa je s njega odneseno ovoliko ili onoliko milijuna korisničkih profila. Trgovanje takvom robom očito je unosno. Zašto ne bismo svoje podatke ustupali pod našim uvjetima? Sve je više webova poput digi.me ili people.io koji nude upravo to, neki vaš podatak u zamjenu za nešto drugo, poput bona za iTunes ili Amazon. Ili objedinjavanje svojih podataka na jedan račun, pa ih koristiti kada trebate.
Kraj potrošačkog društva
Savršeno je jasno iz više razloga iz više sfera ljudskog interesa zašto je ovo ne samo moguć, već i vrlo izvjestan scenarij. Rastući jaz u bogatstvu koji ne traje tek od velike gospodarske krize 2008. godine, već cijelih četiri desetljeća, tjera ljude da odustanu od bezumnog trošenja na proizvode od kojih većinu, realno, ne trebaju na trezvenije razmišljanje o svojem novcu. Sada se nastoji kupiti manji broj kvalitetnijih proizvoda, proizvođači koji ovise o količinama zbog toga trpe. Bez obzira na to što Trump mislio o tome, potrošačko je društvo snažno utjecalo na globalne emisije stakleničkih plinova, svjesnost ljudi u tom smislu ipak raste. Također, ljudi su počeli više cijeniti svoje vrijeme, nove generacije neće tako lako zamijeniti svoje slobodno vrijeme za više novca, i najobičniji smartfon pruža im dovoljno mogućnosti u smislu organizacije, komunikacije i zabave da ne smatraju nijednu minutu bačenom. Na kraju, previše je bilo promašenih obećanja političara da bi opstala sadašnja paradigma.
Potpuno autonomni automobili
Niti ovo nije neka prevelika vijest. Jedino je novost da svi proizvođači revidiraju rokove kada će bespilotni automobili postati uobičajenima na cestama. I to – unatrag. Osnivač Wikipedije Jimmy Wales vjeruje kako će prva tvrtka koja će to postići, uvesti autonomnu vožnju kao dio opreme, biti Tesla. Ne mora biti, doista se može dogoditi da to bude i neki mainstream proizvođač. Oni već dugi niz godina rade na različitim sustavima automatizacije u vožnji. Možda je Volvo taj, to misle i u Uberu gdje su uzeli veliku količinu njihovih vozila. Ili jednostavno Google.
Morska trava umjesto plastike
Ideja da se morska trava može koristiti na korisne načine za svakodnevni život nije nova. No, podaci o količini plastike koja danas pluta morima ili je ostavljena negdje ubrzali su istraživanja o njezinoj primjeni. Ta je količina nekih 6,3 milijarde tona. U svijetu se osnivaju brojni startupi koji istražuju primjenu morske trave u različitim sferama, kod biogoriva, kozmetika, hrane ili lijekova. Morska trava dobra je kao sirovina u proizvodnji ambalaže. Umjesto 700 godina, koliko je potrebno PET ambalaži da se razgradi, boca napravljena od morske trave nestat će za četiri do šest tjedana. A ima je praktično u izobilju, može izrasti i tri metra u visinu svakoga dana. Ipak, ima i onih koji upozoravaju kako bi prebrz rast proizvodnje čak i nečega tako uobičajenog kao što je morska trava mogao dovesti do posljedica sličnih onima koje su izazivale i druge brzorastuće industrije, i ekonomske i društvene. Krajem prošle godine farme su proizvodile već više od 25 milijuna tona morske trave.
Telemedicina
Nedavno smo imali primjer kada su liječnici smješteni na različitim stranama svijeta uspješno obavili kompliciranu operaciju tumora. Jedan je bio u Mumbaiju, druga dvojica u Londonu, ali na različitim lokacijama. Microsoftov Hololens dao im je mogućnost da se prividno nalaze u istoj prostoriji. Iako se sve to čini kao spretan marketinški trik, postoji i jedan konkretniji razlog da se ovakva mogućnost razvija dalje. A to je put u svemir. Planovi slanja čovjeka na Mars podrazumijevaju da on tamo stigne zdrav. Bolnice u svemiru nema, no tehnologija je može tamo dovesti.
VIDEO Ovo su lokacije koje ne smijete vidjeti ni na Google mapama:
Živi bili, pa vidjeli !