Umjetna inteligencija

Uređaji će biti s nama sve dok ne postanemo kiborzi

Foto: Press Association/PIXSEL
Uređaji će biti s nama sve dok ne postanemo kiborzi
05.05.2016.
u 12:14
Google je kupio 10 tvrtki na polju robotike
Pogledaj originalni članak

Na terasi kafića ludi ne gledaju jedni druge, nego u svoje mobitele. Na stajalištu autobusa isto. Kada uđete u bus prije se hvatate za mobitel nego za rukohvat... Zvuči poznato? Današnjica nam je ispunjena internetom i gadgetima, a smartphone je ultimativno uprizorenje tehnološkog i konzumerističkog razvoja. Ima li tome kraja?

Jedan od prvih gadgeta na svijetu bio je aritmometar, digitalni mehanički kalkulator proizveden 1851. godine. Iako je to bio prvi komercijalno uspješni mehanički kalkulator u 19. stoljeću prodavao se tek u malenim količinama. Od 1887. do 1890. prodano je samo stotinu primjeraka.

Danas, pak, ne možemo više zamisliti svijet bez tehnologije i gadgeta. Svjetska populacija danas broji 7,4 milijarde ljudi, a čak 2 milijarde posjeduje smartphone, dok 3 milijarde ljudi ima pristup internetu.

Mobiteli daljinski upravljači

Razvojem tehnologije broj i raširenost elektroničkih uređaja samo je rastao i teško nam je više i zamisliti svakodnevicu bez uređaja. No, je li moguće da ćemo u budućnosti, uz još veći razvoj tehnologije, zapravo imati manje uređaja? Statistički to ne zvuči dosljedno, no upravo to predviđa Sundar Pinchai, direktor Googlea, jedne od najvećih svjetskih kompanija.

– Mobiteli su postali daljinski upravljač u našoj svakodnevici, komuniciramo, konzumiramo, obrazujemo se i zabavljamo na našim mobitelima. Na načine koji nisu bili ni zamislivi do prije samo nekoliko godina. Gledajući prema budućnosti, sljedeći veliki korak bit će koncept u kojem će uređaji početi nestajati. Tijekom vremena samo računalo, u bilo kakvom obliku, bit će inteligentni pomoćnik koji će vam pomagati. Prebacit ćemo se iz svijeta “prvo mobitel” u svijet “prvo umjetna inteligencija” – vizionarski je najavio Pinchai u prvom javnom godišnjem obraćanju dioničarima Googlea.

Što je počast koja je obično pripadala osnivačima Googlea Larryju Pageu i Sergeju Brinu. Iako su Google i od lani nova krovna kompanija Alphabet tijekom godina raširili poslovanje i postali i hardverske tvrtke koje razvijaju i robotiku i koje mijenjaju autoindustriju svojim projektom autonomnog vozila, Google je i dalje prvenstveno softverska kompanija. I na tom polju je najuspješniji. Od najbolje tražilice na svijetu (koja je usput i oglašivački ‘bankomat’ za štancanje novca) čiji razvoj, kako Pinchai predviđa, nikad neće prestati jer na svijetu ima samo sve više podataka online, preko niza servisa u oblaku (mailovi, dokumenti, fotografije...) do pametnog digitalnog servisa Google Now koji već danas predviđa vaše potrebe tako što prati vašu lokaciju, raspored, pretragu po internetu...

Stoga ne čudi da Pinchai naglasak daje uslugama u oblaku i – razvoju umjetne inteligencije. Tehnološki divovi Google i Facebook ulažu golema sredstva u pionirske projekt erazvoja i naprednijeg korištenja umjetne inteligencije. Iako su nedavno objavljene i brojke o prvom padu prodaje mobitela u svijetu, ipak je teško zamisliti da bismo se u kratkom roku mogli odreći svojih gadget-ljubimaca.

– Pichai samo kratko spominje da će uređaji nestati, odnosno nedefiniranom ostavlja formu u kojoj će nas u našim svakodnevnim životima pratiti računala. Zapravo, vjerojatno misli na polagani nestanak uređaja kakve poznajemo gdje postoje vrlo jasne razlike u mogućnostima tih uređaja (i granice među njima), operativnim sustavima i generalno softveru koji su u stanju pogoniti (prvenstveno zbog hardverskih i baterijskih ograničenja kao kod pametnih satova) – priča nam dr. sc. Marko Velić, voditelj Data Science odjela Styrije Hrvatska. Velić drži da uređaji neće sasvim nestati, nego da ćemo još više usluga obavljati online i oslanjati se na internet stvari.

Tehnologija strojnog učenja

– Uređaji će vjerojatno uvijek biti s nama u nekoj formi, barem dok ne postanemo totalni kiborzi, no to je vrlo “far-fetched”. Sjetimo se samo pompozno najavljivanog Google Glassa koji u konačnici ipak nije zaživio. Ono što se već događa je prelazak računalne obrade u oblak i omogućavanje vrlo malim i energetski učinkovitim uređajima da budu pametni.

Moguć je razvoj situacije gdje hladnjak, ručni sat, ogledalo u kupaonici i osobni automobil dijele “isti mozak”, pružaju personalizirane informacije, znaju i uče naše navike i postaju naš osobni nutricionist, trener, kozmetičar, vozač ili batler. I upravo na to je stavljen naglasak u većem dijelu Pichaijeva pisma, dakle na razvoj strojnog učenja i umjetne inteligencije. Ništa od nabrojenih usluga nije moguće a da nas računala ne mogu prepoznati, razumjeti naš govor, razumjeti sliku/video i zapravo naučiti tumačiti stvarni svijet oko nas, naučiti govoriti, naučiti naše navike, svladati mnoge vještine za koje danas mislimo da su sposobni samo ljudi. U tome je Google jedan od pionira i, kao i mnoge druge kompanije, trenutačno je na rubu znanstvenih spoznaja te jako investira u to područje. I mi u Styriji smo prepoznali taj trend 2014. kada je pokrenuta Big Data inicijativa. Danas u Styriji postoji Data Science odjel koji se intenzivno bavi istraživanjem i razvojem tehnologije strojnog učenja, prvenstveno u obradi teksta i fotografije – zaključuje Velić.

Da Google misli ozbiljno jasno pokazuje i najnovija vijest – Google je upravo s britanskim zdravstvenim zavodom dogovorio da dobije pristup golemoj medicinskoj bazi podataka. Googleov odjel za umjetnu inteligenciju DeepMind imat će pristup čak do 1,6 milijuna kartona pacijenata! Podaci su iz tri londonske bolnice u proteklih pet godina, a skupljat će i podatke iz ove i sljedeće godine. Googleov misteriozni odjel X je 2014. godine pokrenuo Baseline, plan za mapiranje genetskih informacija čovjeka. Zahvaljujući moćnim računalima može se brže nego ikada prije mapirati ljudski genom. U kombinaciji sa širokom bazom informacija o bolestima na velikom broju pacijenata dolazimo do faze u kojoj će umjetna inteligencija moći za svakog pacijenta raditi individualne terapije, dizajnirane baš za njih.

Google nije jedini koji ozbiljno razvija primjenu umjetne inteligencije i osobnog digitalnog pomoćnika. Facebook također mnogo ulaže u mašinsko učenje i gradi pametnog asistenta kojeg planira nazvati "M". U igri su i Microsoft, Apple... Ostaje nam samo da biramo ime za našeg budućeg AI pomoćnika.

>> Šef Googlea smatra da će "uređaji" postati stvar prošlosti

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

IB
istina_boli
12:44 05.05.2016.

Umjetnu inteligenciju su nam podvalili oni koji su nam uvalili poluvodicku tehnologiju i usmjeravaju nas u smjeru samounistenja jer samo mali udio tehnologije sa umjetnom inteligencijom je namjenjen civilnim potrebama, a sve ostalo vojnim.