Digitalna pismenost

Čak 52 posto hrvatskih osnovnoškolaca koristi pametne telefone u procesu učenja

Foto: Algebra
Algebra
Foto: Algebra
Algebra
Foto: Algebra
Algebra
15.05.2019.
u 18:46
Samo 18 posto osnovnoškolaca u nižim razredima i 20 posto onih u višim razredima pohađa škole koje su visokodigitalizirane
Pogledaj originalni članak

Početkom ove godine Europska komisija provela je drugo istraživanje o uporabi informacijsko-komunikacijskih (ICT) tehnologija u obrazovanju, a obuhvaćene su bile sve osnovne i srednje škole u EU28 i dodatno u Norveškoj, Turskoj i Islandu. Kao i prije četiri godine, intervjuirani su ravnatelji, nastavnici, učenici i roditelji kako bi se dobile detaljne i usporedive informacije o napretku u dostupnosti tehnologiji, pristupu internetu, korištenju i stavovima. Tehnologija i brzi internet te kompetentni nastavnici imperativ su razvoja mladih, ali i jedini način kako djeci ne uskratiti priliku da budu kompetitivna u današnjem umreženom svijetu bez tradicionalnih granica.

Što pokazuje studija

Među ostalim, studija pokazuje da manje od 20 posto učenika u EU pohađa škole koje imaju pristup brzom internetu – iznad 100 Mbps, što je dobrim dijelom i posljedica razlika u infrastrukturi većih gradova i manjih sredina.

Udio učenika koji pohađaju digitalno zrele i povezane škole znatno se razlikuje, a najviši je u nordijskim zemljama i iznosi od 35 posto (niži razredi osnove škole) do više od 52 posto (viši razredi). Nadalje, istraživanje je pokazalo i da se učenici rijetko bave programiranjem te da se najslabije snalaze u rješavanju problemskih zadataka i stvaranju digitalnog sadržaja. Analiza otkriva i da samo 50 posto roditelja srednjoškolaca smatra da dovoljno poznaje ponašanje vlastita djeteta na internetu. Navedeni rezultati potvrđuju da je neophodno inzistirati na provođenju EU strategije za sigurniji internet za djecu, ali i da Komisija mora pojačati napore u provedbi Europske strategije za širokopojasni internet koja predviđa da bi do 2025. godine sve škole morale biti spojene na tzv. gigabitni internet odnosno imati priključak brzine 1 Gbps.

Hrvatski osnovnoškolci

U Hrvatskoj je tim istraživanjem bilo obuhvaćeno gotovo 500 ravnatelja, 900 nastavnika, 1800 roditelja i više od 4000 učenika, a u ovom slučaju komentiramo samo osjetljiviju skupinu – osnovne škole. Samo 18 posto osnovnoškolaca u nižim razredima i 20 posto onih u višim razredima pohađa škole koje su visokodigitalizirane i spojene na brzi internet što je znatno lošije od prosjeka EU gdje njih 35 posto u nižim i čak 52 posto u višim razredima ima takvu priliku. Po pitanju korištenja računala kao pomoći u učenju osnovnoškolci u tome ne zaostaju puno za prosjekom, ali izjašnjavaju se da iznadprosječno često koriste pametne telefone u procesu učenja – čak 52 posto učenika hrvatskih osnovnih škola nasuprot 30 posto u EU. Taj kuriozitet svakako treba kritički promotriti i u korelaciji s podatkom da se hrvatski školarci osjećaju iznadprosječno kompetentni u sigurnosnim aspektima te korištenju komunikacijskih i kolaboracijskih platforma, no istodobno se smatraju nedovoljno spremnima stvarati digitalni sadržaj i rješavati probleme korištenjem tehnologije.

Foto: Algebra
Voditeljica programa za mlade u Algebri Sandra Tomaš kaže kako je važno da djeca nisu samo konzumenti tehnologije već i da stvaraju digitalni sadržaj

Posljednje dvije točke iznimno su važne jer je za tehnološki razvoj djece neophodno omogućiti im da se fokusiraju upravo na stvaranje digitalnog sadržaja, koji uključuje i izradu novih softvera, tj. programiranje. Dakle, nužno je djecu i mlade poticati da ne budu samo gledatelji filmova na YouTubeu ili beskonačni pratitelji društvenih mreža, već da stvaraju. Svakako je nužno razbiti i stereotip da su informacijsko-komunikacijske tehnologije rezervirane za buduće inženjere. Djecu treba učiti da se rješavanju problema i stvaranju sadržaja može pristupiti i iz kreativnog, društvenog ili humanističkog aspekta što je važno i radi njihovih afiniteta.

Hrvatski način poticanja stvaranja digitalnog sadržaja i rješavanja problema

Nakon tri godine provedbe izvorno domaćeg, posve originalnog programa digitalne edukacije za djecu, o izazovima koji se vežu uz stjecanje digitalnih vještina u pravoj dobi govore i u Algebri. Kada su pokrenuli svoj izvannastavni program Digitalne akademije, koja se s početnog malog broja lokacija samo u Zagrebu proširila na brojna urbana središta u Hrvatskoj, krenuli su s idejom da digitalne vještine učine dostupnima svoj djeci, neovisno o prethodnom znanju, iskustvima ili opremi koja im je dotad bila na raspolaganju.

– Nije bilo nikakve dvojbe da su mnoga djeca koja su nam dolazila na Digitalnu akademiju već u većoj ili manjoj mjeri digitalno pismena – danas se susreću s digitalnim tehnologijama već od najranije dobi – ali sama sposobnost korištenja tih uređaja zapravo nije digitalna pismenost kojom bismo trebali biti zadovoljni – naglašava Sandra Tomaš, voditeljica programa za mlade u Algebri, danas objedinjenih pod nazivom Algebra Junior.

– Organizacijom Digitalne akademije željeli smo djeci pružiti priliku da postanu kreatori digitalnih sadržaja, da se nauče izražavati kroz osnove kodiranja, programiranje robota, računalnih igara, crtanje, kroz kreativan pristup znanosti, a ne da budu samo konzumenti – naglašava Tomaš.

Tri godine kasnije, kroz ovaj i srodne programe u Algebri prošlo je više od 7000 djece osnovnoškolske dobi širom Hrvatske, a posebno veseli da u tom programu sudjeluje čak 25 posto djevojčica.

Na pitanje jesu li takvi izvannastavni programi konkurencija redovitom školskom sustavu i programu informatike, pri čemu Digitalna akademija nije, naravno, jedini program te vrste u Hrvatskoj, u Algebri kažu da nisu i kako je dobro da postoji ponuda u tom segmentu, jednako kao što se djeca, primjerice, mogu odlučiti za izvannastavne programe učenja jezika ili glazbenih vještina.

– Programi koje provodimo komplementarni su, na njima se djeca susreću s mnogo toga što još nije ili uopće neće biti dio školskog programa i smatramo da su posebno vrijedni u situaciji kada djeci u svim školama još nisu dostupni osuvremenjeni programi, jednaka oprema ili jednaka podrška nastavnika – naglašava Tomaš.

Pogledajte video usporedbe Hrvatske i Slovenije:

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 2

Avatar zrakomlat59
zrakomlat59
22:59 15.05.2019.

Ajde ne zajebavajtenas

ZN
znam
14:10 17.05.2019.

U Francuskoj ne preporucaju mobitele do 14 godine. Zakonom su zabranili WiFi u vrticima a vjerojatno i osnovnim skolama. Stetno po zdravlje!!!