Koliko god je brojka 2020 djelovala obećavajuće, prošla je godina malo kome ispunila očekivanja. Kako je krenulo, ni 2021. neće biti mirnija. Već je sada očito da smo zakoračili u godinu prilično čudnu za autoindustriju. Umjesto da se bave razvojem novih automobila, oni zbrajaju čipove u skladištima te zbog njihova nedostatka zaustavljaju proizvodne linije. Umjesto da su jedni drugima konkurenti, proizvođači automobila međusobno se dogovaraju tko će kome dati motor, mjenjač, platformu... Umjesto da se hvale širinom palete automobila, oni dosadašnje modele gase i svode se na na j osnovni je, na j profitabilnije. I pritom ne pokušavaju zgrnuti što više novca za crne dane. Nastoje se prilagoditi i preživjeti jer mobilnost sutrašnjice neće biti ni nalik onoj kakvu poznajemo.
Zadnjih dana proizvođači automobila objavljuju svoje planove za razdoblje do 2025., odnosno 2030. Svima je zajedničko da – pritisnuti padom prodaje s jedne strane i velikim troškovima zbog (prisilne) elektrifikacije i većih sigurnosnih standarda s druge strane – smanjuju broj modela u gami, sklapaju međusobne dogovore o zajedničkom razvoju automobila i masovno prelaze na struju. Mislite da pretjerujemo? Da bar... Evo samo nekih primjera – baš svi Fordovi modeli u Europi bit će potpuno električni do 2030; Renault grupa do 2025. predstavit će 14 novih modela, od kojih će sedam biti potpuno električno, a ostali će biti hibridi; Bentley će od 2026. godine nuditi samo hibride i električne; Jaguar će od 2025. biti potpuno električan. Peugeot je zadnji u nizu ovoga tjedna objavio da će do kraja godine elektrificirati 80 posto modela koje nude na europskom tržištu. Do 2025. cijela će gama tog francuskog proizvođača biti elektrificirana, odnosno nudit će se u električnom ili hibridnom izdanju.
Ford je već prije objavio svoje planove prema kojima će svi njihovi osobni automobili prodani u Europi do 2030. biti potpuno električni, bez štetnih emisija. Uz to, već 2026. godine svi će modeli iz europske ponude biti sposobni za vožnju s nula emisija, odnosno bit će dostupni kao potpuno električno vozilo ili plug-in hibrid. I Fordova linija gospodarskih vozila već će 2024. godine biti potpuno sposobna voziti s nula emisija. Ford očekuje da će do 2030. godine dvije trećine prodaje komercijalnih vozila u Europi otpadati na plug-in hibridne (PHEV) i električne verzije (EV). Elektrifikaciju planira provesti uz ulaganje od milijardu američkih dolara za obnovu 90 godina stare tvornice u svom europskom sjedištu u njemačkom Kölnu, gdje će se od 2023. godine proizvoditi električna vozila za europske kupce. Nadalje, Ford je najavio da će globalno uložiti najmanje 22 milijarde dolara u elektrifikaciju do 2025. godine, što je dvostruko više nego što se prije najavljivalo.
Stuart Rowley, predsjednik europske podružnice Forda, najavio je i novi električni model koji će na tržište stići 2023. godine, a temeljit će se na platformi MEB električne arhitekture Volkswagen Grupe – koju koriste novi VW ID.3 i ID.4 – kao dio sporazuma o strateškoj podjeli platforme između Forda i Volkswagena.
– Nudit ćemo iznimnu paletu elektrificiranih vozila, potpomognutu digitalnim uslugama i iskustvima usmjerenim na kupca, omogućujući našim kupcima da pođu s nama na putovanje u potpuno električnu budućnost, počevši odmah s lansiranjem potpuno električnog Mustang Macha-E modela – kazao je Rowley. Prvi Fordov električni automobil Mustang Mach-E na tržište stiže ove godine.
Volkswagen grupa, pak, ambiciozno je najavila da u sljedećim godinama želi postati svjetski lider na tržištu e-mobilnosti. Stoga ulaže ukupno 35 milijardi eura kako bi do kraja 2025. godine taj cilj bio postignut. Volkswagen elektrificira svoj portfelj proizvoda u svim segmentima. Grupa namjerava lansirati oko 70 potpuno električnih modela do 2030. Dvadeset ih je već u proizvodnji, a slijedi još 50. Uz to, do kraja desetljeća planirano je oko 60 hibrida, od kojih se nešto više od polovice već proizvodi. Tvrtka predviđa proizvodnju oko 26 milijuna potpuno električnih automobila do 2030. godine. VW grupa procjenjuje da će u istom razdoblju proizvesti i oko sedam milijuna hibridnih vozila.
Do 2025. i svaki drugi novo predstavljenim ode l Renault grupe bit će na struju. Renaultova strategija podrazumijeva da će ta marka utjeloviti suvremenost i inovacije unutar i izvan automobilske industrije u područjima kao što su energetika, tehnologija i usluge mobilnosti. Renault planira poboljšati ponudu ofenzivom na C-segment i ojačati svoj položaj u Europi fokusiranjem na segmente koji donose profit. Namjeravaju postati predvodnik u području elektrifikacije do 2025. godine, a to obuhvaća i projekt „Electro Pole” (potencijalno na sjeveru Francuske) koji će imati najveći kapacitet proizvodnje električnih vozila u svijetu za Renault grupu. Radit će i na zajedničkom pothvatu u području vodika, od gorivih ćelija do vozila. Rezultat svega toga trebala bi biti „najzelenija” ponuda vozila u Europi, od čega će polovica vozila biti električni automobili. Sebi su namijenili i ulogu izazivača u kategoriji hibrida s 35% vozila prodanih u hibridnim inačicama.
Inače, pionir hibridne tehnologija, japanska Toyota, do 2025. godine očekuje čak 600-postotni rast potražnje za hibridima. No, i oni se intenzivnije šire na plug-in hibride, kao i na potpuno električne automobile te na one koji snagu dobivaju iz vodika. S BMW-om, naime, Toyota surađuje na razvoju automobila s gorivim ćelijama, a vjeruju da će u idućem desetljeću vodik igrati važnu ulogu. Do 2025. godine najavili su čak 60 novih ili obnovljenih elektrificiranih modela.
– Nije sve u nula emisija. Mobilnost treba svijet učiniti boljim – kažu u Toyoti. U prvoj polovici godine u masovniju bi upotrebu trebale krenuti njihove nove baterije za električne automobile, lakše te s mogućnošću bržeg punjenja. Ove se godine očekuje i njihov prvi električni kompaktni SUV, prvi na novoj e-TNGA platformi. U Toyoti otvoreno kažu da elektrifikacija ugrožava najmanje aute, A segment. Zbog nove tehnologije i elektrifikacije oni postaju skupi, preskupi za mali gradski auto. Zato ih mnogi proizvođači napuštaju.
Novu globalnu strategiju za svoje marke Jaguar i Land Rover objavila je i britanska tvrtka. Ciljevi su jasno definirani: održivo poslovanje, luksuzni automobili prilagođeni zahtjevima kupaca, a sve uz nula ili jako malo CO2 emisija. Čitav poslovni proces tog proizvođača premium vozila trebao bi se do 2039. godine odvijati uz proizvodnju nula grama ugljika. Jaguar će se redefinirati kao potpuno električan luksuzni brend od 2025. godine kako bi se “ostvario njegov jedinstveni potencijal”. U sljedećih pet godina, Land Rover će predstaviti šest potpuno električnih inačica luksuznih SUV-ova. Svi modeli Jaguara i Land Rovera bit će do kraja desetljeća dostupni u potpuno električnom obliku. Prvi potpuno električni model Land Rovera na tržištu se očekuje 2024. godine. Paralelno uz standardnu elektrifikaciju, snaga gorivih ćelija s čistim vodikom razvija se kao priprema za buduću potražnju. Kako bi sve to bilo izvedivo u nekim realnim okvirima, globalne procese proizvodnje – navode iz Jaguar Land Rovera – treba prilagoditi i prenamijeniti. Ni oni ne bježe od suradnje i razmjene znanja s predvodnicima u autoindustriji, posebno unutar šire Tata Grupe. Navode da će im upravo suradnja omogućiti da istraže potencijalne sinergije na području čiste energije, povezanih usluga, podataka i vodstva u razvoju softvera.
U Daimleru kažu da njihovi korisnici, kupci Mercedesovih automobila, očekuju mobilnost bez štetnih emisija. Posvetit će se razvoju električnih automobila i vlastitog softvera za automobile. Idući im je korak razvoj platforme za električne automobile kompaktne i srednje klase, a intenzivno se bave i postizanjem što kraćeg punjenja baterije za električne aute. Potpunu elektrifikaciju svoje game, kao i ukupno “carbon neutral” poslovanje, naumili su postići do 2039. godine.
Proizvođač luksuznih automobila Bentley Motors također je objavio da do 2026. godine svoju gamu planira presložiti tako da sadrži isključivo hibridna i električna vozila. I njihova bi gama do 2030. trebala postati potpuno električna. Kako bi ta ideja bila održivija, Bentley se usmjerio i na istraživanje novih tehnika recikliranja materijala koji se ugrađuju u električne motore. Njihov trogodišnji istraživački projekt, studija pod nazivom RaRE (Rare-earth Recycling for E-machines) namjerava se nadovezati na rad završen na Sveučilištu u Birminghamu u osmišljavanju metode izvlačenja magneta iz otpadne elektronike. Nadalje, projekt će proširiti ovaj postupak i prenamijeniti izvađeni magnetski materijal u nove magnete koji se mogu reciklirati za upotrebu u pomoćnim motorima. Tako će novi postupak recikliranja pružiti održivi izvor magneta.
– Budući da ubrzavamo put do elektrifikacije, nudeći samo hibridna ili električna vozila do 2026. godine, a potpuno električna vozila do 2030. godine, važno je da se usredotočimo na svaki aspekt održivosti vozila, uključujući održive metode nabave materijala i komponenata. RaRE obećava promjenu u mogućnosti recikliranja električne energije, pružajući izvor niskonaponskih motora za brojne različite primjene i uvjereni smo da će rezultati pružiti osnovu za potpuno održive električne pogone – rekao je dr. Matthias Rabe, član odbora za inženjering Bentley Motorsa, komentirajući Bentleyeve istraživačke ambicije.
Sve su te godine koje se u strategijama automobilske industrije spominju kao potpuno električne tu, pred vratima, samo što nisu stigle i nećemo se ni okrenuti, a svi će auti biti električni i još skuplji nego danas. Ne možemo, naravno, svu krivicu za visoke cijene automobila prevaliti na elektrifikaciju – nešto ide na teret i sve strožim sigurnosnim standardima koje također postavlja Europska unija. No, zahtjevi vezani za sigurnost potpuno su opravdani. U automobile je nužno ugraditi sigurnosne sustave koji će prepoznati vozačevu grešku ili nepažnju te usporiti ili zaustaviti automobil prije nego što dođe do ozbiljnije prometne nesreće. Promet je sve gušći, automobili sve brži i jasno je da nove tehnologije moraju biti u službi sigurnosti. Zagađen zrak također predstavlja ugrozu čovječanstva i upravo se na to pozivaju ekološki i zdravstveni lobiji koji su snažnim pritiscima pokrenuli masovan prelazak automobila na električnu energiju. Proces je pokrenut i, očito je, ne može se zaustaviti. No, ne možemo ne upozoravati da se u elektrifikaciju mobilnosti ide bez kvalitetnog infrastrukturnog i energetskog okvira. Automobilska industrija ne može plaćati brutalno visoke kazne za svaki novoregistrirani automobil s emisijom ugljikova dioksida većom od 95 grama po kilometru, odnosno još manje kako godine budu prolazile. I zato ili potpuno prestaju proizvoditi benzinske i dizelske automobile ili će njihovu proizvodnju svesti na minimum.
Od 2025. pa nadalje gotovo će svi novi automobili imati kabel za punjenje električnom energijom. Usporedo s većim brojem električnih automobila na cestama rast će i broj punionica za električne automobile uz prometnice. No, to nije sveobuhvatno rješenje, jer javne punionice mahom su brze, a učestalo punjenje na takvom tipu punionica skraćuje životni vijek ionako skupe baterije električnog automobila. Koncept električne mobilnosti podrazumijeva da se električni automobili većinom pune kod kuće, na privatnoj punionici vlasnika automobila – što je bolji i brži način – ili na kućnoj utičnici, što je daleko sporiji način punjenja, ali ne možemo si svi priuštiti vlastitu postaju za punjenje. Tamo gdje je punjenje baš veliki problem, potencijalni vlasnik vozila može se odlučiti za plug-in hibrid, koji ima i elektromotor i klasičan motor, pa automobil može voziti na benzin, odnosno dizel dok negdje ne uspije bateriju napuniti električnom energijom. Kod takvih automobila baterija je obično dostatna za 50-60 kilometara, što je prosječnom europskom vozaču dovoljno da se doveze od kuće do radnog mjesta i nazad.
Čini se da smo sada zaokružili proces korištenja električnog automobila. Ili ipak nismo? Ima li svijet dovoljno električne energije, može li proizvesti dovoljno struje za potražnju kakva će nastupiti kad svi automobili budu električni ili djelomično električni? Hrvatska ima povoljan geografski položaj, povoljne klimatske uvjete. Imamo dovoljno sunca i vjetra i mogli bismo proizvoditi solidne količine tzv. čiste energije. A opet smo svakog ljeta, kad građani masovno koriste klimatizacijske-uređaje u mnogim mjestima svjedoci ispadanja iz sustava opskrbe električnom energijom. Teško da u tim okolnostima možemo vjerovati u sposobnost energetskog sustava da podnese bar po jedan električni automobil u svakom kućanstvu. Nije dovoljno motor s unutarnjim izgaranjem u automobilu zamijeniti električnim. Treba mu osigurati mjesto za punjenje, ali i izvor električne energije. Treba razmotriti ideju da se svakoj novoj zgradi – u podneblju prikladnom za to – na krov odmah kod izgradnje postavi solarni kolektor, a u garažu mjesta za punjenje električnih automobila.
Treba osmisliti model prijevoza za građane koji nemaju novca za skupe, tehnološki napredne električne i hibridne automobile. Ili ne žele posjedovati automobil, već im je prihvatljivija opcija dijeljenja vozila, korištenja automobila na zahtjev, po potrebi. Motivirajte ih drukčije nego rečenicom: tko nema za auto, neka se vozi autobusom. Jer, u konačnici, većina bi ih imala za automobil da nam je država jeftinija, da su nameti humaniji, da su poticaji pravednije osmišljeni, da se ulaže u prometnu infrastrukturu umjesto u fontane, nizove zastava i vrhunski opremljene službene automobile državnih tvrtki i institucija.
No, ni ovdje se problem ne može sagledati jedno dimenzionalno. Kao što je slučaj s više-manje svim aspektima društva, tako i u mobilnosti kaskamo za drugima. Po našim će cestama tako kasnije nego po drugim europskim prometnicama voziti većinom električni automobili. Dok ih god budemo mogli dopremiti iz drugih država, mi ćemo kupovati drugdje prezrene benzince i dizelaše. Da, kupovat ćemo, jer u našem mentalitetu posjedovati znači uspjeti. Uspjeh mjerimo po broju ključeva – bilo stambenih objekata bilo automobila. No, automobili koji nam već kucaju na vrata zbog napredne tehnologije i električnog pogona bit će skuplji od dosadašnjih. Rekli smo već, neće si svatko moći priuštiti novi električni automobil, a neće to svatko ni htjeti. Proizvođači automobila toga su itekako svjesni. Kako oni žive od proizvodnje i prodaje automobila, kreirali su zasebnu granu poslovanja – prodaju mobilnost, a ne vozilo. Prodaju korištenje, a ne posjedovanje. Ovisno o željama i mogućnostima svakoga od nas, automobil će se moći na korištenje uzeti na dulji rok (godinu, dvije, pet...), na mjesec dana, nekoliko dana, ili na nekoliko sati. Takve servise pojedini su proizvođači automobila zadnjih mjeseci pokrenuli u više europskih gradova. Za početak, usmjerili su se na veće gradove, jer upravo bi u njima sustav dijeljenja automobila trebao imati najviše klijenata.
– Klijenti automobil mogu koristiti po minuti, satu, danu... pa sve do čitavog životnog vijeka. Puno je opcija – kazali su u Toyoti najavljujući svoj servis za mobilnost nazvan Kinto. Volkswagen je ovoga tjedna svoj pilot-projekt WeShare, nakon njegova prethodnog pokretanja u Berlinu, aktivirao i u Hamburgu. Na raspolaganju su samo potpuno električni automobili. Lokacije preuzimanja i vraćanja automobila su fleksibilne. Volkswagen je ovaj segment svog poslovanja pokrenuo upravo pred koronakrizu, koja im je usporila planove. No, prilagodili su se. Smanjili su cijenu korištenja vozila za vrijeme dok je ono parkirano na gotovo pa zanemarivu (pet centi), postavili su nove punktove pred bolnicama, čijem su osoblju podijelili vaučere za korištenje automobila. Uočili su da je tijekom lockdowna u Njemačkoj dijeljenje automobila mnogima bila prihvatljivija opcija od korištenja javnog prijevoza. Svakako je sigurnija. Nije poput sjedanja u vlastiti automobil, ali, s druge strane, nema zamaranja oko održavanja vozila, registracije, a u slučaju korištenja vozila samo za rutu koju taj dan trebamo prevaliti nema se potrebe opterećivati ni traženjem najbolje opcije za punjenje baterije automobila. Dakle, budućnost mobilnosti ne samo da je električna već će ona mnogima biti i – dijeljena.
Budem onda dizela uvezao iz Afrike.